Pregledni rad

Kardiorenalni sindrom

Ivan Bubić ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Luka Zaputović ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Sanjin Rački ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka

Sažetak

Smanjena bubrežna funkcija česta je u bolesnika sa zatajivanjem srca i obrnuto, bubrežni
bolesnici često imaju popratnu bolest srca. To je dovelo do stvaranja koncepta kardiorenalnog
sindroma (KRS) kao patofiziološkog poremećaja u kojem akutna ili kronična disfunkcija
jednog može dovesti do akutne ili kronične disfunkcije drugog organa. Dijeli se na pet podtipova
ovisno o primarnoj disfunkciji organa i vremenskom nastanku. KRS u kojem su primarno zahvaćeni
srce i bubrezi nazivamo primarnim, a ako je njihova disfunkcija posljedica sustavnog
zbivanja u organizmu, onda govorimo o sekundarnom KRS-u. Složeni patofiziološki mehanizmi
tek su djelomice poznati, a aktivacija renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava, endotelna disfunkcija,
aktivacija simpatičkog živčanog sustava i upala temeljne su značajke razvoja ovog sindroma.
U ranoj dijagnostici KRS-a, osobito bubrežnog oštećenja, danas se sve više koriste novi
proteinski biomarkeri, čije su vrijednosti povišene već kod blagog smanjenja bubrežne funkcije,
daleko prije nego što dođe do porasta serumskog kreatinina. S obzirom na to da su bolesnici
s KRS-om najčešće isključivani iz velikih kliničkih studija, ne postoje smjernice za liječenje
ovog sindroma, stoga se u svakodnevnoj praksi najčešće služimo empirijskim liječenjem, a
upravo zbog straha od pogoršanja bubrežne funkcije ovi bolesnici često ne dobivaju svu potrebnu
terapiju. Prevencija nastanka KRS-a vrlo je važna s obzirom na to da nastanak KRS-a
dovodi do nepotpuno reverzibilnih oštećenja srca i bubrega, povećane stope hospitalizacija te
povećanog rizika od nastanka komplikacija, potreba za nadomjesnim liječenjem bubrežne
funkcije i smrti. U ovom preglednom članku prikazali smo dosadašnje epidemiološke i patofiziološke
spoznaje o KRS-u, kao i preporuke za njegovo liječenje i prevenciju.

Ključne riječi

biomarkeri; kardiovaskularni rizik; kronična bubrežna bolest; liječenje; prevencija; zatajivanje srca

Hrčak ID:

63062

URI

https://hrcak.srce.hr/63062

Datum izdavanja:

8.12.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.748 *