Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost između dva svjetska rata

Lovorka Magaš orcid id orcid.org/0000-0002-8654-0635 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Petar Prelog orcid id orcid.org/0000-0001-7601-938X ; Institut za povijest umjetnosti,


Puni tekst: hrvatski pdf 266 Kb

str. 227-240

preuzimanja: 1.548

citiraj


Sažetak

U ovome radu autori se bave analizom ključnih aspekata utjecaja njemačkog slikara i grafičara Georgea Grosza (1893.–1959.) na hrvatsku međuratnu umjetnost. Načini na koji su Groszovi stavovi i djelo ostavili traga u hrvatskoj umjetnosti nisu bili jednoznačni i mogu se prepoznati i tumačiti na više razina. Iako opće srodnosti u obilježjima likovne sintakse nedvojbeno postoje, Groszov se utjecaj prije svega može prepoznati na ideološkoj razini. On je, naime, za dio umjetnika hrvatskoga međuraća, posebice za članove Udruženja umjetnika »Zemlja«, bio autor sukladnog ideološkog uvjerenja, koji se, na srodan likovni način, zalaže za aktivnu ulogu umjetnosti u društvu. Tako su Groszovi stavovi posredno djelovali i na oblikovanje općeg kulturnog ozračja, u kojem dolazi do polarizacije cjelokupne umjetničke scene. U tom je smislu i hrvatska likovna kritika, s čestim pozivanjima na Grosza, zakoračila prema novim modalitetima tumačenja umjetničkog djela. Nadalje, relativno kvalitetna recepcija Groszova stvaralaštva, a posebice njegova grafičkog opusa, pridonijela je afirmaciji grafike kao ključnog medija socijalne umjetnosti. Na taj je način Grosz postao jednom od osnovnih
referencija, pa će na njega, među ostalima, upozoravati upravo oni
koji su imali presudan utjecaj na oblikovanje hrvatskoga umjetničkoga krajolika u razdoblju između dva svjetska rata: Miroslav Krleža, Krsto Hegedušić i Ljubo Babić. Pritom se Krležina stajališta mogu prepoznati kao izuzetno važna u sagledavanju putova afirmacije Groszova djela. U ovome se radu posebna pozornost pridaje i okolnostima organizacije Groszove samostalne izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 1932., te analizi recepcije njegova djela u hrvatskoj likovnoj kritici.
Naime, upravo će načini na koje je razumijevano njegovo djelo pokazati složenost i isprepletenost svih bitnih aspekata njegova utjecaja.

Ključne riječi

George Grosz; hrvatska umjetnost između dva svjetska rata; socijalna umjetnost; grafika; Miroslav Krleža; Krsto Hegedušić; Udruženje umjetnika »Zemlja«; »sukob na ljevici«

Hrčak ID:

65238

URI

https://hrcak.srce.hr/65238

Datum izdavanja:

25.12.2009.

Posjeta: 2.556 *