hrcak mascot   Srce   HID

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol. 135 No. 13, 2011

Preliminary communication

Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima

Marija Gradečki-Poštenjak ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Sanja Novak Agbaba ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Robert Licht ; Hrvatski šumarski institut, Centar za nizinske šume Vinkovci
Darko Posarić ; Hrvatske šume, UŠP Vinkovci

Fulltext: croatian, pdf (410 KB) pages 169-180 downloads: 1.022* cite
APA 6th Edition
Gradečki-Poštenjak, M., Novak Agbaba, S., Licht, R. & Posarić, D. (2011). Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima. Šumarski list, 135 (13), 169-180. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/72325
MLA 8th Edition
Gradečki-Poštenjak, Marija, et al. "Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima." Šumarski list, vol. 135, no. 13, 2011, pp. 169-180. https://hrcak.srce.hr/72325. Accessed 23 Apr. 2019.
Chicago 17th Edition
Gradečki-Poštenjak, Marija, Sanja Novak Agbaba, Robert Licht and Darko Posarić. "Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima." Šumarski list 135, no. 13 (2011): 169-180. https://hrcak.srce.hr/72325
Harvard
Gradečki-Poštenjak, M., et al. (2011). 'Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima', Šumarski list, 135(13), pp. 169-180. Available at: https://hrcak.srce.hr/72325 (Accessed 23 April 2019)
Vancouver
Gradečki-Poštenjak M, Novak Agbaba S, Licht R, Posarić D. Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima. Šumarski list [Internet]. 2011 [cited 2019 April 23];135(13):169-180. Available from: https://hrcak.srce.hr/72325
IEEE
M. Gradečki-Poštenjak, S. Novak Agbaba, R. Licht and D. Posarić, "Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima", Šumarski list, vol.135, no. 13, pp. 169-180, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/72325. [Accessed: 23 April 2019]

Abstracts
Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice. Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve slabiji urod sjemena te narušenu prirodnu obnovu šuma.
Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetičke konstitucije vrste i sinekoloških faktora. Plodonošenje hrastova je pod genetičkom kontrolom preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine.
Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja bio je praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobisrednjedobnim, starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina.
Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda – rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano je sakupljan žir, a u proljeće sljedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji.
Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera, ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo u starijim sastojinama, a najmanje u srednjedobnim sastojinama. Glede stupnja osutosti krošanja, najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira pojavio se 2006. godine, a drugi 2010. godine. U 2006. godini urod je bio obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti, količina sakupljenog žira se smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama (prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama (40.000kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijeleUŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja plodonošenja, rodne godine bile su: 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet 88 %, prisutnost insekata 12 %, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg 185 kom/kg; urod 2010. godine – klijavost 71 %, bolesno i gnjilo sjeme 29 %, masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg.
Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena, može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama, vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina. Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha, odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja.

Keywords
Quercus robur L.; periodicitet plodonošenja; kvaliteta žira; metoda sjemenomjera; proizvodni potencijal sastojine

Hrčak ID: 72325

URI
https://hrcak.srce.hr/72325

[english]

Visits: 1.572 *