hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije

Josip Talanga ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (403 KB) str. 75-92 preuzimanja: 257* citiraj
APA 6th Edition
Talanga, J. (1992). Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18. (1-2 (35-36)), 75-92. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81877
MLA 8th Edition
Talanga, Josip. "Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 18., br. 1-2 (35-36), 1992, str. 75-92. https://hrcak.srce.hr/81877. Citirano 20.09.2020.
Chicago 17th Edition
Talanga, Josip. "Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 18., br. 1-2 (35-36) (1992): 75-92. https://hrcak.srce.hr/81877
Harvard
Talanga, J. (1992). 'Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18.(1-2 (35-36)), str. 75-92. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81877 (Datum pristupa: 20.09.2020.)
Vancouver
Talanga J. Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1992 [pristupljeno 20.09.2020.];18.(1-2 (35-36)):75-92. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81877
IEEE
J. Talanga, "Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.18., br. 1-2 (35-36), str. 75-92, 1992. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81877. [Citirano: 20.09.2020.]

Sažetak
Iz samoga naslova poznatoga Gučetićeva djela Commentaria in sermonem Averrois de substantia orbis et in propositiones de causis, tiskom objelodanjenoga u Rimu godine 1580, nije vidljiva treća i posljednja tematska cjelina naslovljena Quaestio de immortalitate intellectus contra Alexandrum Aphrodisaeum Gučetićev interes i bavljenje Aleksandrom Afrodizijskim veže se za onovremeni padovanski averoizam. Nakon pojedinačnih analiza dolazi se do zaključka da je Gučetićev spis puno više istančana rasprava uz neke temeljne prijepore Aristotelova nauka o umu, nego izravna kritika Aleksandrovih shvaćanja. Ipak neka su Aleksandrova shvaćanja ispravno prenesena i prikazana, primjerice kako je um skladan oblik (forma harmonica) koji nastaje mješavinom prapočela te kako možni um (intellectus possibilis) propada zajedno s nižim možnostima. No tvrdnju da je tvorbeni um (intellectus agens) istovjetan s Bogom, premda je Gučetić prihvaća, ne možemo sa sigurnošću potvrditi u Aleksandra, a još teže u Aristotela. Većinu svojih argumenata protiv Aleksandra Gučetić temelji na Aristotelovu učenju. Međutim, na mnogim je mjestima u tumačenju Aristotelova teksta prisutan posredan ili neposredan utjecaj Tome Akvinskoga.

Hrčak ID: 81877

URI
https://hrcak.srce.hr/81877

[engleski]

Posjeta: 407 *