Izlaganje sa skupa
Demokracija u republikanskom ključu: Hannah Arendt verzus Jean-Jacques Rousseau
Dragutin Lalović
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U izlaganju se problematizira teorijski dijalog dviju republikanskih teorija demokracije
kao oblika političkog subjektiviranja ljudi kao građana. U prvom se
dijelu razmatra kritika H. Arendt Rousseauova poimanja općenite volje, kao
opreke volji svih i partikularnoj volji kao takvoj. U drugom se dijelu iznose
primjeri mogućeg tekstualnog uporišta u Društvenom ugovoru za takvo razumijevanje
Rousseauova pojma općenite volje kao ne samo kvalitetno različite
nego upravo neprijateljske spram volje svih kao zbroja partikularnih volja
članova političkog tijela republike. U trećem se pokazuje da se čitanje H.
Arendt objašnjava s jedne strane izjednačavanjem rusoovske političke teorije
s njezinom jakobinskom ideologijskom recepcijom i političkom instrumentalizacijom
u doba Francuske revolucije; pritom se Arendtino tumačenje logike
Francuske revolucije, s njezinom redukcijom ciljeva Revolucije na socijalno
pitanje, osvjetljava Habermasovim tumačenjem francuske verzije prirodnopravne
konstrukcije građanskog društva, kao amalgama rusoovske i fiziokratske
teorije. S druge strane, kritika Rousseaua uvjetovana je Arendtinim odbijanjem
da političku slobodu promišlja u logici suverenosti. U završnom se
dijelu naznačuje kako je s pomoću H. Arendt i njezina pojmovlja (razlikovanja
moći i sile) moguće bolje razumjeti Rousseaua (suveren kao sinteza općenite
volje i političke moći; vlada kao sinteza posebne volje i sile).
Ključne riječi
općenita volja; volja svih; partikularna volja; građanin; čovjek; Arendt; Rousseau
Hrčak ID:
81911
URI
Datum izdavanja:
14.5.2012.
Posjeta: 1.995 *