hrcak mascot   Srce   HID

Journal of Contemporary history, Vol. 38 No. 3, 2006

Original scientific paper

Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.

Vladimir Geiger

Fulltext: croatian, pdf (472 KB) pages 1081-1100 downloads: 2.417* cite
APA 6th Edition
Geiger, V. (2006). Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.. Časopis za suvremenu povijest, 38 (3), 1081-1100. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/8377
MLA 8th Edition
Geiger, Vladimir. "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.." Časopis za suvremenu povijest, vol. 38, no. 3, 2006, pp. 1081-1100. https://hrcak.srce.hr/8377. Accessed 27 May 2019.
Chicago 17th Edition
Geiger, Vladimir. "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.." Časopis za suvremenu povijest 38, no. 3 (2006): 1081-1100. https://hrcak.srce.hr/8377
Harvard
Geiger, V. (2006). 'Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.', Časopis za suvremenu povijest, 38(3), pp. 1081-1100. Available at: https://hrcak.srce.hr/8377 (Accessed 27 May 2019)
Vancouver
Geiger V. Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.. Časopis za suvremenu povijest [Internet]. 2006 [cited 2019 May 27];38(3):1081-1100. Available from: https://hrcak.srce.hr/8377
IEEE
V. Geiger, "Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.", Časopis za suvremenu povijest, vol.38, no. 3, pp. 1081-1100, 2006. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/8377. [Accessed: 27 May 2019]

Abstracts
Na temelju literature i arhivskoga gradiva prikazani su najveći logori za folksdojčere na području Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata, od svibnja 1945. do početka 1947. (Josipovac kod Osijeka, Valpovo, Velika Pisanica kod Bjelovara, Krndija kod Đakova, Šipovac kod Našica, Pusta Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska Mitnica kod Osijeka). Logoraši, uglavnom starije osobe, žene i djeca, korišteni su kao radna snaga izvan logora, uglavno u poljoprivredi. Uvjeti boravka u logorima, posebice higijenski uvjeti i prehrana, bili su više nego oskudni i nedostatni. Prema svim pokazateljima, umiralo se većinom od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi. Likvidacije nisu bile masovne i učestale, ali je bilo i zlostavljanja i ubijanja. Prema dosadašnjim spoznajama, najmanje 10.000 - 18.000 od 20.000 u zavičaju preostalih hrvatskih folksdojčera internirano je tijekom 1945. u logore, u kojima je najmanje nekoliko tisuća izgubilo život. U historiografiji, publicistici, memoarskoj literaturi, iskazima/svjedočanstvima logoraša, te članova logorske uprave, a i suvremenika te u dokumentima vrlo su različiti navodi, tvrdnje, procjene i poimenični pokazatelji/popisi o broju i strukturi logoraša i broju i strukturi žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj. Uz sve, literatura i dokumentacija omogućuju i u pogledu logora za folksdojčere u Hrvatskoj osnovne pokazatelje.

Keywords
Folksdojčeri; Hrvatska; poslijeratni logori; komunistička represija

Hrčak ID: 8377

URI
https://hrcak.srce.hr/8377

Visits: 3.685 *