Filozofska istraživanja, Vol. 32 No. 1, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Avicenna i problem bitka. Kako je viđen u islamu i arapskom jeziku
Daniel Bučan
; Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Avicennino razumijevanje bitka je određeno (islamskim) religijskim kontekstom njegove misli i (arapskim) jezikom u kojem je ta misao ostvarena.
Ideja Prvoga počela (odnosno Prvoga uzroka) kao Počela bitka (a ne Počela kretanja) utemeljena je na (bitno religijskom) poimanju da su bića u svijetu kontingentna: biće može postojati, ali može i ne postojati, jer njegovo postojanje ovisi o nekom uzroku. A budući da lanac uzrokâ ne može biti beskonačan, mora postojati neki prvi uzrok, čiji bitak – budući da prvi uzrok nije uzrokovan – mora biti nužan. Taj prvi neuzrokovani uzrok nužnoga bitka jest podarivatelj bitka svemu kontingentnome. Odatle i Avicennina ideja o bitku koji se »pridružuje« bîti.
No arapski jezik također upućuje na takovu ideju. Budući da u arapskome nema glagola koji znači ‘biti’, arapski logičari nisu mogli formulirati čisti egzistencijalni iskaz. Zato su umjesto egzistencijalnog iskaza rabili atributivni iskaz koji se po dogovoru smatrao egzistencijalnim. U takovu iskazu bitak uistinu jest »nešto« što se atribuira bîti bića, a ta konceptualizacija bitka osnova je Avicennine ideje o bitku kao svojevrsnom prigodku bîti.
Ključne riječi
Avicenna; bitak; biće; Prvo počelo; arapski jezik
Hrčak ID:
84040
URI
Datum izdavanja:
24.4.2012.
Posjeta: 1.728 *