Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ususret estetičkom psihologizmu Moderne

Zlatko Posavac


Puni tekst: hrvatski pdf 3.132 Kb

str. 7-44

preuzimanja: 493

citiraj


Sažetak

U historiografskom iznošenju građe o relaciji estetičke i psihološke problematike u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća izložen je proces postupnog pojavljivanja teorijskih predradnji za pojavu i nastanak estetičkog psihologizma na razmeđu 19. i 20. stoljeća kao jedne od bitnih epohalnih determinanata diferenciranog povijesnog intervala 1890-1910, za koji se u hrvatskoj kulturnoj povijesti ustalio naziv »Moderna«. Metodološki se pri pojavi psihologizma u Hrvatskoj dakako respektira svjetski i europs1ki kontekst, dakle utjecaji jačih suvremenih !kulturnih središta i autora, ali s jasnim uvidom u činjenicu da do utjecaja i smislene recepcije ne može doći tamo gdje za to ne postoje stanovite povijesne pretpostavke i preduvjeti, pa i teorijske predradnje.
Razmatrani fenomen početno je registriran u oskudnim oblicima estetičke psihološke tematike pedagoških tekstova sredinom 19. stoljeća, prvih koji se javljaju pisani nacionalnim jezikom (najprije anonimno, zatim kod Ilijaševića i Novotnya). Problematika je sustavno praćena kronološki poslije rasprave Josipa Križana Vrijednost i korist dušoslovja (= psihologije) za praktičan život i njegov upliv na umjetnost i druge znanosti 1869, i teksta Ernesta Krambergera O uplivu muzike i poezije na naša osjećanja, čuvstva i naobraženje, 1874, preko niza empirijskih psihologija kao stručnih, popularnih i školskih knjiga (Glaser, Basaniček, Posedel, Vuković, Lj. Dvorniković) sve do pojave Psihologije Gjure Arnolda 1893 (koja će do 1923. izići u sedam izdanja). U tom nizu posebno je istaknuto povijesno mjesto Arnoldove )knjige. Suprotno dosadašnjem zanemarivanju uloge Arnoldovih estetičkih shvaćanja u okvirima hrvatske kulturne i umjetničke historiografije upozoreno je na relevantnost Arnolda kao aktivnog sudionika hrvatske Modeme upravo s obzirom na funkciju psihološke komponente u estetičkim problemima njegova vremena.
Zaključno su, napokon, osim Arnoldovog utjecaja na Bazalu i generalne karakterizacije pretežne impregniranosti hrvatske psihologije druge polovice 19. st. herbartizmom skicozno fiksirani opći naknadni refleksi psihologizma u 20. stoljeće, .s različitim novim oznakama, orijentacija:ma i autorima (V. Dvorniković, J. Lacković, K. Krstić, J. Makanec, M. Kus-Nikolajev, M. Petras). Navedena je i kritička konfrontacija s psihologizmom na estetičkom planu koja je tijekom prve polovice 20. st. provedena s pozicija kročeanizma (u Hrvatskoj A. HaIer).

Ključne riječi

Hrčak ID:

84075

URI

https://hrcak.srce.hr/84075

Datum izdavanja:

4.12.1989.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.173 *