hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV

Frane Paro ; Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 41-56 preuzimanja: 359* citiraj
APA 6th Edition
Paro, F. (2012). TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV. FLUMINENSIA, 24 (1), 41-56. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87670
MLA 8th Edition
Paro, Frane. "TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV." FLUMINENSIA, vol. 24, br. 1, 2012, str. 41-56. https://hrcak.srce.hr/87670. Citirano 24.06.2019.
Chicago 17th Edition
Paro, Frane. "TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV." FLUMINENSIA 24, br. 1 (2012): 41-56. https://hrcak.srce.hr/87670
Harvard
Paro, F. (2012). 'TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV', FLUMINENSIA, 24(1), str. 41-56. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87670 (Datum pristupa: 24.06.2019.)
Vancouver
Paro F. TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV. FLUMINENSIA [Internet]. 2012 [pristupljeno 24.06.2019.];24(1):41-56. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87670
IEEE
F. Paro, "TIPOGRAFSKE OSOBITOSTI KNJIŽICE OD ŽITIJA RIMSKIH ARHIJEREJOV I CESAROV", FLUMINENSIA, vol.24, br. 1, str. 41-56, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87670. [Citirano: 24.06.2019.]

Sažetak
U ovome se radu istražuje samo jedan aspekt tipografskog oblikovanja Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov – to je harmonizacija površina u knjizi i funkcija olovnog slova u prijelomu stranice.
Tipografska ideja prijeloma Knjižice od žitija rimskih arhijerejov temelji se na trinitatnoj ideji, odnosno u renesansi omiljenoj Pitagorinoj pačetvorini 3 : 4 i njenom seskvialternom parnjaku formatu 2 : 3. Rekonstruiran je tiskarski postupa Bartolomea Zanettija – generiranje svih knjižnih veličina iz polaznog formata, ugađanje "punih" i "praznih" površina u foliju. Pokazuje se kako je metoda "prelamanja" kvarteriona u to vrijeme već bila uobičajena, profesionalna tiskarska rutina.
Analiza mjera na primjerku knjige koji se čuva u knjižnici HAZU (signatura R 698) otkriva da je zagrebački primjerak (u usporedbi s Wrocłavskim po kojem je priređeno faksimilno izdanje) sačuvao originalne tipografske mjere.
Veličina stošca Kožičićevog glagoljskog olovnog slova je 4,558 mm. Sve veličine unutar knjige moguće je bez ostatka mjeriti tom veličinom kao jedinicom – kao svojevrsnim cicerom. Riječki cicero samo je 0,046 mm veći od Didotova (4,512 mm) koji je tek od 1879. g. bio prihvaćen kao standardna međunarodna tipometrijska jedinica.

Ključne riječi
Kožičićeva tiskara; prijelom knjige; tipografski modul; riječki cicero

Hrčak ID: 87670

URI
https://hrcak.srce.hr/87670

[engleski]

Posjeta: 503 *