Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

ANTENATALNA PRIMJENA KORTIKOSTEROIDA

Gordana Grgić
Zlatan Fatušić
Indira Šerak
Gordana Bogdanović
Meliha Morankić
Hidajet Rahimić



Sažetak

Respiratorni distres sindrom (RDS) i njegove komplikacije su ključni faktor mortaliteta i morbiditeta prijevre-meno rođene novorođenčadi. U novorođenčadi rođene prijevremeno, čije su majke prije poroda primale kortikosteroide, rjeđe dolazi do pojave RDS-a i njegovih komplikacija. Mehanizam djelovanja kortikosteroida uključuje povećanje fetalne produkcije kortikosteroida, povećava u ciljnom tkivu pretvaranje neaktivnog 11-oksisteroida u aktivni 11-hidroksisteroid i povećava koncentraciju glukokortikoidnih receptora. Morfološki, epitelne stanice pluća podvrgnute glukokortikoidima identične su zrelim stanicama tipa II odraslih pluća. Fluorirani kortikosteroidi (deksametazon i betametazon) imaju smanjenu mineralokortikoidnu aktivnost. Deksametazon prelazi kroz placentu do fetusa kao djelimično metaboliziran (54%), kao neaktivni 11-ketosteroid derivat, u većem procentu nego betametazon, ali razlika nije statistički signifikantna. Tretman se sastoji od dvije doze betametazona po 12 mg date intramuskularno (24 sata) ili četiri doze deksametazona po 6 mg date intramuskularno (12 sati). Optimalni efekti počinju 24 sata nakon početka terapije i traju 7 dana. Neželjena djelovanja kortikosteroida uključuju moguću adrenalnu insuficijenciju koja može nastati kao rezultat dugotrajne supresije, smanjenje fetalnog rasta i povećan rizik od infekcije kao rezultat imune supresije. Prikazani su rezultati primjene deksametazona u 100 trudnica.

Ključne riječi

kortikosteroidi; respiratorni distres sindrom; prijevremeni porod

Hrčak ID:

9596

URI

https://hrcak.srce.hr/9596

Datum izdavanja:

30.6.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.510 *