Bogoslovska smotra, Vol. 82 No. 4, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Teološki pogled na Europu
Mile Babić
orcid.org/0000-0002-0826-0574
; Franjevačka teologija - visokoškolska ustanova Franjevačke provincije Bosne Srebrene, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Teološki pogled pretpostavlja Isusa Krista kao bitno mjerilo kojim mjerimo povijest Europe. U Isusu Kristu imamo nov pojam jedinstva koje afirmira razliku i obratno. Kršćanstvo je već u IV. stoljeću postalo državna religija, državna stvar, a to je prestalo biti s Američkom revolucijom 1776. godine i Francuskom revolucijom 1789. godine. Nakon Francuske revolucije religija prestaje biti državna stvar, a postaje stvar društva, pa se politika temelji na individuumu, odnosno na ljudskom umu i dostojanstvu. Europa izrasta iz četverostruke baštine: iz Atene (grčka kultura), iz Rima (rimska kultura), iz Jeruzalema (iz kršćanstva i iz drugih dviju abrahamskih religija) i iz germansko-slavenskih naroda. Bitne snage zaslužne za oblikovanje Europe su: sloboda, odnosno težnja za slobodom, radikalno mišljenje i znanost, trgovina i rani kapitalizam (koji je danas postao globalan), pojava individuuma, svijest historijske promjene i traumatski strahovi izazvani katastrofama. U Europi je vladalo konfrontacijsko mišljenje koje drugoga nastoji potisnuti i ukloniti. Osim konfrontacijskoga bilo je prisutno, osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila i Drugoga svjetskog rata, i relacijsko mišljenje u kojem je odnos prema drugome bitan (konstitutivan). Relacijsko mišljenje istodobno afirmira jedinstvo i razliku. Život Crkve jest complexio oppositorum (Čari Schmitt), što se doima kao proturječno jedinstvo jer je kršćanin istodobno vjeran ovome svijetu i eshatonu, a to uključuje kritičku distancu prema ovome svijetu. Želimo li novu Europu i novu Crkvu i sami moramo postati novi ljudi. Moramo se, dakle, obratiti.
Ključne riječi
jedinstvo; razlika; konfrontacijsko mišljenje; relacijsko mišljenje, complexio oppositorum
Hrčak ID:
96159
URI
Datum izdavanja:
29.1.2013.
Posjeta: 1.423 *