Izvorni znanstveni članak
Sporazumi o razgraničenju epikontinentskih pojaseva između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče u Sredozemlju
Marina Vokić Žužul
; Jadranski zavod HAZU, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Dvostranim sporazumima između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče do danas je u Sredozemnome moru konačno definirano samo deset crta razgraničenja epikontinentskih pojaseva. U ovome radu analizira se sadržaj svakog od tih ugovora i ukazuje na potrebu utvrđivanja brojnih novih granica sredozemnoga morskoga dna i podzemlja, posebice s obzirom na sve veću gospodarsku važnost njegovih prirodnih bogatstava. Toj analizi prethodi istraživanje primjene konvencijskih pravila o vanjskim granicama epikontinentskog pojasa u nacionalnim propisima obalnih država.
Kao najaktivnija sredozemna zemlja u određivanju granica podmorja ističe se Republika Italija. Uz usvajanje detaljnih propisa o vanjskim granicama epikontinentskog pojasa, Italija je zaključila i pet sporazuma o njegovom razgraničenju sa susjednim državama - s bivšom Jugoslavijom, Tunisom, Španjolskom, Grčkom i Albanijom. Uz te ugovore razmatraju se i temeljne značajke dvaju sporazuma koji provode presude Međunarodnog suda pravde (Libija - Tunis i Libija - Malta) te kriteriji razgraničenja epikontinentskog pojasa primijenjeni u ugovorima o jedinstvenoj morskoj granici između
Bugarske i Turske te Francuske i Monaka. Predmet analize je i crta razgraničenja epikontinentskih pojaseva utvrđena sporazumom između Turske i bivšega Sovjetskog Saveza 1978., koja je devet godina kasnije postala granicom i njihovih gospodarskih
pojaseva. Cilj ovoga izlaganja nije samo dati pregled svih dosada sporazumno utvrđenih granica epikontinentskih pojaseva u Sredozemlju, nego i pokušati odgovoriti na pitanje - trebaju li već postojeće granice koje su bile dogovorene za morsko dno,
postati i granice voda nad morskim dnom. To je pitanje od posebne važnosti za buduće razgraničenje gospodarskog pojasa odnosno zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske sa sličnim zonama susjednih država u Jadranu. S obzirom na nedavno
započeta istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u južnom Jadranu, u radu se upozorava i na još neobavljen zadatak povlačenja crte lateralnog razgraničenja epikontinentskih pojaseva Hrvatske i Crne Gore.
Ključne riječi
epikontinentski pojas; razgraničenje; vanjska granica; jedinstvena morska granica; Sredozemno more
Hrčak ID:
97328
URI
Datum izdavanja:
20.12.2012.
Posjeta: 2.196 *