<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with MathML3 v1.1 20151215//EN"
"https://jats.nlm.nih.gov/publishing/1.1/JATS-journalpublishing1.dtd">
<article article-type="research-article" xml:lang="en" dtd-version="1.1" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink">
  <front>
    <journal-meta>
      <journal-id />
      <journal-title-group>
        <journal-title xml:lang="hr">Zbornik Veleučilišta u Rijeci</journal-title>
      </journal-title-group>
      <issn pub-type="ppub">1848-1299</issn>
      <issn pub-type="epub">1849-1723</issn>
      <publisher>
        <publisher-name xml:lang="hr">Veleučilište u Rijeci</publisher-name>
        <publisher-name xml:lang="en">Polytechnic od Rijeka</publisher-name>
        <publisher-loc>Vukovarska 58
          <email xlink:href="	zbornik@veleri.hr">zbornik@veleri.hr</email>
          <ext-link xlink:href="http://www.veleri.hr/?q=zbornik">	http://www.veleri.hr/?q=zbornik</ext-link>
        </publisher-loc>
      </publisher>
    </journal-meta>
    <article-meta>
      <article-categories>
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
          <subject>Stručni rad</subject>
        </subj-group>
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
          <subject>Professional paper</subject>
        </subj-group>
      </article-categories>
      <title-group>
        <article-title xml:lang="hr">ZADOVOLJSTVO KORISNIKA USLUGAMA JAVNOG PROMETA U GRADU BEČU</article-title>
        <trans-title-group>
          <trans-title xml:lang="en">CUSTOMER SATISFACTION WITH PUBLIC TRANSPORT SERVICES IN THE CITY OF VIENNA</trans-title>
        </trans-title-group>
      </title-group>
      <contrib-group>
        <contrib contrib-type="author">
          <name>
            <surname>Škorić</surname>
            <given-names>Silvana</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="mgolob@veleri.hr">mgolob@veleri.hr</email>
          <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
        </contrib>
        <contrib contrib-type="author">
          <name>
            <surname>Golob</surname>
            <given-names>Martin  </given-names>
          </name>
          <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
        </contrib>
        <contrib contrib-type="author">
          <contrib-id contrib-id-type="orcid">orcid.org/0000-0002-3964-4562</contrib-id>
          <name>
            <surname>Golob</surname>
            <given-names>Martin</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="martin.golob@veleri.hr">martin.golob@veleri.hr</email>
          <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
        </contrib>
        <aff id="aff1">
          <label>1</label>
          <institution xml:lang="hr">Veleučilište u Rijeci</institution>
          <addr-line>Vukovarska 58, 51 000 Rijeka, Hrvatska</addr-line></aff>
      </contrib-group>
      <pub-date>
        <month>05</month>
        <year>2017</year>
      </pub-date>
      <volume>5</volume>
      <issue>1</issue>
      <fpage>55</fpage>
      <lpage>70</lpage>
      <history>
        <date date-type="received">
          <day>15</day>
          <month>01</month>
          <year>2017</year>
        </date>
        <date date-type="accepted">
          <day>15</day>
          <month>03</month>
          <year>2017</year>
        </date>
      </history>
      <permissions>
        <license license-type="open-access">
          <license-p>CC BY-NC</license-p>
        </license>
        <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
          <license-p>Puni tekst objavljenih radova smije se koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača. 
          </license-p>  
        </license>               
        <license license-type="open-access" xml:lang="en">
          <license-p>The usage of full-text of the articles can be used exclusively for personal, research-related or educational purposes, with regard to the authors' and publishers' rights. </license-p>
        </license>
      </permissions>
      <abstract xml:lang="hr">
        <p><italic>Javni gradski prijevoz uključuje različite vrste usluga koje omogućavaju
            mobilnost građanima i stanovnicima gradova, uključujući prijevoz autobusom, vlakom,
            podzemnom željeznicom, trajektima, taksijima i njihovim varijacijama. Javni gradski
            prijevoz, pored toga, može imati i vrlo važnu i jedinstvenu ulogu u učinkovitom sustavu
            javnog prometa tako da omogućuje cjenovno pristupačnu mobilnost građanima koji nisu
            vozači, tj. nudi efikasan način putovanja urbanim sredinama te često služi kao
            katalizator za promišljenije i bolje upravljanje javnim zemljištem u okviru javne
            prometne infrastrukture. U radu je dan kratak pregled javnog gradskog prijevoza grada
            Beča, u kojem se javnim prijevozom s lakoćom može stići do skoro bilo kojeg dijela, a
            koriste se nove tehnologije koje olakšavaju svakodnevno putovanje pojedinaca javnim
            gradskim prijevozom. U suvremenim gradovima promet je jedan od najvećih problema. Veliki
            gradovi previše su opterećeni zastojima u prometu, nedostatkom mjesta za parkiranje,
            onečišćenim zrakom, bukom te konfliktom motornih vozila i pješaka. Svi ovi problemi
            modernog doba u kojem prometna potražnja nadilazi prometnu ponudu ne dolaze do izražaja
            kada se karakterizira javni gradski prijevoz ovog europskog grada. Gradske vlasti i
            vodeće prometno poduzeće Wiener Linien ulažu velike napore u smanjenje onečišćenja i
            zagađenja okoliša prometom. Za poticanje korisnika u korištenju javnog prijevoza i
            smanjenju korištenja osobnih automobila, grad Beč nudi na prvom mjestu velike
            alternativne izbore kao što je korištenje gradskih bicikala i izgradnja velikog broja
            biciklističkih staza, kao i </italic>carsharing<italic> (dijeljenje automobila). Predmet
            istraživanja ovog rada jest istražiti i utvrditi anketnim upitnikom zadovoljstvo
            korisnika usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču. </italic></p>
      </abstract>
      <trans-abstract xml:lang="en">
        <p><italic>Public transport includes different types of services that enable the mobility of
            citizens and residents of cities, it includes buses, trains, subways, ferries, taxis and
            their variations. Public transport can have a very important and unique role in the
            system of public transport in a way that allows affordable mobility of citizens who are
            not drivers and offers an efficient way to travel in urban areas and often serves as a
            catalyst for more thoughtful and better management of public lands within the public
            transport infrastructure. This paper briefly outlines the public transport system of the
            city of Vienna. In today’s modern cities, traffic is one of the biggest problems. Big
            cities are too burdened by traffic congestion, lack of parking space, polluted air,
            noise and conflict of motor vehicles and pedestrians. All of these problems in which
            traffic demand exceeds the traffic offer does not stand for public transport this
            European city provides to its citizens. City management and leading Transport Company
            Wiener Linien is making great efforts in the reduction of traffic congestion and traffic
            pollution. To encourage users to use public transport and reduce the use of cars, the
            city of Vienna offers the services of renting city bikes and using a large number of
            cycle routes, car sharing, etc. The aim of this paper is to investigate and determine
            customer satisfaction with public transport in the city of Vienna using
            questionnaire.</italic></p>
      </trans-abstract>
      <kwd-group xml:lang="hr">
        <kwd>javni gradski prijevoz</kwd> <kwd>usluge</kwd> <kwd>zadovoljstvo korisnika</kwd>
      </kwd-group>
      <kwd-group xml:lang="en">
        <kwd>public transport</kwd> <kwd>services</kwd> <kwd>customer satisfaction</kwd>
      </kwd-group>
    </article-meta>
  </front>
  <body>
    <sec sec-type="intro">
      <label>1.	UVOD</label>
      <p>Povećana potražnja i preferencija u uporabi osobnih prijevoznih sredstava za prijevoz
        uzrokuje brzorastuću motorizaciju u mnogim zemljama svijeta. Većina stanovništva u današnjem
        suvremenom svijetu visoko je ovisna o privatnom motoriziranom prijevozu. Ovaj fenomen
        vidljiv je diljem svijeta upravo zbog privlačnosti osobnih automobila i preferencija za
        osobnom vožnjom većine stanovništva, odnosno rezidenata pojedinih zemalja u svijetu.
        Povećana upotreba motoriziranih privatnih prijevoznih sredstava, kao što su osobni
        automobili, najčešće rezultira čestim prometnim gužvama na prometnicama koje nadalje
        prouzrokuju da vrijeme putovanja do odredišta traje duže. Pored prometnih gužvi, uporaba
        privatnih motoriziranih prijevoznih sredstava također negativno djeluje na sigurnost
        sudionika u prometu, koji time postaju sve ranjiviji i izloženiji raznim rizicima. Nadalje,
        visoka razina uporabe neobnovljivih izvora energije za pokretanje spomenutih prijevoznih
        sredstava negativno djeluje na okoliš u kojem sudinici prometa obitavaju. U vidu smanjenja
        negativnih posljedica pretjerane uporabe osobnih automobila i drugih privatnih motoriziranih
        prijevoznih sredstava, gradovi i mnoge zemlje diljem svijeta pokušavaju ponuditi
        alternativan način prijevoza kako bi olakšali svakidašnji tranzit i ubrzali ga za njegove
        sudionike. Javni gradski prijevoz, odnosno javni promet u svojoj ukupnosti, trebao bi u
        bližoj budućnosti postati dio rješenja za održivi način transporta. No, da bi javni gradski
        prijevoz zadržao, ali i privukao veći broj putnika, odnosno korisnika navedenog prijevoza,
        mora ponuditi i omogućiti visoku razinu kvalitete usluge kako bi zadovoljio širok spektar
        potreba velikog broja različitih korisnika. Zbog navedenog, vrijedno je istraživati i
        sakupljati znanje i nove spoznaje o tome što utječe na zadovoljstvo korisnika javnog
        gradskog prijevoza, ali i što utječe na nezadovoljstvo korisnika javnog gradskog prijevoza,
        kako bi sakupljena i dostupna znanja bila podloga i temelj za osmišljavanje i dizajn
        atraktivnih i učinkovitih javnih gradskih mreža prijevoza. Važno je napomenuti da osim
        pružanja visoke razine usluge, javna ali i privatna poduzeća koja su dionici javnog gradskog
        prijevoza diljem svijeta moraju voditi računa i o tržišnoj usmjerenosti javnog gradskog
        prijevoza, odnosno, da bi korisnici koristili javni gradski prijevoz i kupovali karte za
        prijevoz i time omogućili daljnje poslovanje prije spomenutim poduzećima, mora postojati
        zadovoljstvo korisnika kako bi taj prijevoz i dalje nastavili koristiti. Vrlo često u takvim
        uvjetima, gdje je tržišna usmjerenost poduzeća čija je djelatnost javni gradski prijevoz,
        navedeni poslovni subjekti moraju pribjegavati i koristiti druge načine pribavljanja
        novčanih sredstava koja će u konačnici pridonijeti opstanku na tržištu ili manjoj ovisnosti
        provođenja operativnih aktivnosti javnog gradskog prijevoza od strane državnih donacija ili
        drugih sredstava. Budući da javni gradski prijevoz, u konačnici, koristi veći broj
        korisnika, prijevozna sredstva javnog gradskog prijevoza idealno su mjesto za različite
        poslovne subjekte i njihove marketinške stručnjake glede oglašavanja. Oglašavanje na
        površinama javnih gradskih prijevoznih sredstava, izvan i unutar njih, na taj način postaje
        značajan način pribavljanja dodatnih novačnih sredstava za poduzeća javnog gradskog
        prijevoza i važan čimbenik akumulacije kapitala potrebne za provođenje operativnih
        aktivnosti ili unaprjeđenje kvalitete usluge. Shodno svemu navedenome postavljena su tri
        istraživačka pitanja: <italic>Jesu li korisnici javnog gradskog prijevoza u gradu Beču
          zadovoljni uslugama koje javni gradski prijevoz svojim korisnicima pruža? Kako korisnici
          javnog gradskog prijevoza u gradu Beču percipiraju prisutnost oglašavanja, odnosno
          marketinških aktivnosti tijekom korištenja navedenog prijevoza? Ima li prisutnost
          marketinških aktivnosti, ponajprije oglašavanja, utjecaj na zadovoljstvo korisnika usluga
          javnog gradskog prijevoza u gradu Beču?</italic></p>
      <p>Ovim radom pokušat će se dati doprinos razvitku javnog gradskog prijevoza za sve
        zainteresirane stranke, posebice u Republici Hrvatskoj, što je i svrha rada i provedenog
        istraživanja. Provedeno istraživanje ima za cilj istražiti i utvrditi razinu zadovoljstva
        korisnika uslugama javnog gradskog prijevoza u gradu Beču, kako bi se na taj način došlo do
        temeljnih spoznaja za unaprjeđenje domaćih ali i drugih javnih gradskih usluga prijevoza. U
        nastavku dan je prikaz teorijskih pretpostavki vezanih uz temu i rezultati provedenog
        istraživanja. </p>   
    </sec>
    <sec>
      <label>2.	ZADOVOLJSTVO KORISNIKA USLUGAMA U JAVNOM GRADSKOM PRIJEVOZU</label>
      <p>Ekonomika prometa dio je ekonomske znanosti o zakonitostima, međuovisnosti i razvoju
        pojedinih prometnih grana i prometa. Točnije se definira kao znanstvena disciplina koja
        pokušava proučavati i sistematizirati specifične zakonitosti prijevoznog procesa, koje su
        nadalje rezultat njegovih gospodarskih obilježja. Sažeto, ekonomika prometa proučava
        alokaciju transportnih resursa tako da se susretnu potrebe društva (<xref ref-type="bibr"
          rid="Pupavac">Pupavac, 2009</xref>). Javni gradski prijevoz kao predmet proučavanja
        ekonomike prometa od vitalne je važnosti za mnoge gradove diljem svijeta, pogotovo za velike
        multimilijunske gradove i velika gradska turistička središta poput Rima, Pariza i sličnih
        gradova. Javni gradski putnički prijevoz poznat je kao javni gradski prijevoz ili javni
        masovni prijevoz, a sastoji se od prijevoznih sredstava s ustaljenim trasama koja prometuju
        prema unaprijed utvrđenom voznom redu. Korištenje je omogućeno svakome tko plati cijenu
        prijevoza prema unaprijed utvrđenoj tarifi (<xref ref-type="bibr" rid="Rajsman">Rajsman,
          2012</xref>). Kada stanovnici koriste usluge javnog gradskog prijevoza umjesto osobnih
        motoriziranih prijevoznih sredstava, poput osobnih automobila ili motocikala, onečišćenje
        okoliša u tim gradovima reducira se te se razina buke snižava i niže je razine, što u
        mnogočemu pridonosi kvaliteti življenja u navedenim velikim gradskim središtima u kojima je
        ujedno turistička djelatnost od presudne važnosti za gospodarski sustav grada. Na taj način
        i turistički posjetitelji mogu više cijeniti doživljaj takvih gradova i turističkih središta
        uz korištenje učinkovitih prijevoznih sredstava javnih gradskih transportnih mreža. U svemu
        navedenom leži težnja za poboljšanjem takvih usluga. Prema <xref ref-type="bibr"
          rid="Zamazalová">Zamazálovoj (2009)</xref> viša razina zadovoljstva korisnika značajno
        pridonosi lojalnosti korisnika, stoga bi pružatelji usluge trebali postići najveću razinu
        zadovoljstva korisnika svojim uslugama. Prema autorima <xref ref-type="bibr" rid="Shiau"
          >Shiau, Luo (2012)</xref> zadovoljstvo korisnika pozitivno djeluje na napor poslovnih
        subjekata u uspostavljanju dugoročnih odnosa s korisnicima njihovih usluga ili proizvoda.
        Naposljetku, uspjeh javnog gradskog prijevoza ovisi o samom broju putnika, odnosno korisnika
        koje je javni gradski prijevoz sposoban privući i zadržati. Posljedično, kvaliteta usluga
        koje nude poduzeća čija je djelatnost javni gradski prijevoz od izuzetne je važnosti. Kako
        navodi <xref ref-type="bibr" rid="Mouwen">Mouwen (2015) </xref>javni gradski prijevoz u
        zapadnjačkim zemljama uglavnom obavljaju poduzeća na osnovi ugovora s javnom upravom koja je
        zadužena za javni prijevoz te navedene usluge pružaju privatni ili polujavni poslovni
        subjekti koji djeluju na tržištu u gotovo monopolističkim uvjetima. Kako autor nadalje
        objašnjava, navedeno rezultira nepostojanjem natjecateljskog tržišta između nekoliko
        jednakopravnih sudionika na kojem bi zadovoljstvo korisnika bilo od presudne važnosti za
        daljnje poslovanje. Vrlo često se događa da se poduzeća, odnosno poslovni subjekti koji
        pružaju usluge javnog gradskog prijevoza, više fokusiraju na zadovoljstvo javne uprave koja
        im je dodijelila pravo pružanja usluga javnog gradskog prijevoza nego na zadovoljstvo
        korisnika. Zadovoljstvo korisnika često se zna zanemarivati, dok je na natjecateljskom
        tržištu ono isto vrlo važna stavka u planiranju poslovanja. Navedeno ipak ne isključuje
        činjenicu da je zadovoljstvo korisnika uslugama svejedno važan faktor prilikom obavljanja
        usluga javnog gradskog prijevoza, budući da uspješnost javnog gradskog prijevoza, prema
        ranijima navodima, ovisi o tome koliko je sposoban privući i zadržati svoje korisnike.
        Navedeno podržava i činjenica da se u mnogim zemljama diljem svijeta velika novčana sredstva
        investiraju u javne transportne sustave upravo kako bi ih se učinilo kompetitivnijim vidom
        transporta u odnosu na druge modalitete transporta putnika, odnosno korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza, posebice prijevoza osobnim automobilima. Konstantno se razvijaju nove
        usluge u javnom gradskom prijevozu, dok se stare usluge stalno unaprjeđuju. Upravo zbog
        osiguravanja da takve velike investicije u javne prijevozničke mreže poluče zadovoljavajuće
        rezultate, zadrže stare korisnike i privuku nove, znanje o zadovoljstvu uslugama trebalo bi
        omogućiti svim dionicima i operativnim upraviteljima takvih sustava vrlo vrijedne
        informacije (Nathanail, 2007). Zadovoljstvo korisnika uslugama javnog prijevoza koje pružaju
        poduzeća u javnom sektoru često nema drugih značajnih pokazatelja uspješnosti osim samog
        zadovoljstva korisnika njihovim uslugama. </p>
      <p>Provedeno istraživanje Europske komisije o zadovoljstvu korisnika javnog gradskog prijevoza
        europskih građana (<xref ref-type="bibr" rid="EC">ec.europa.eu, 2014</xref>) rezultiralo je
        spoznajom da je više od tri četvrtine europskih građana koristilo javni gradski prijevoz
        najmanje jednom u životu, i to 76 % ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. Diljem
        Europske unije oko trećine ispitanika koristi javni gradski prijevoz najmanje jednom u
        tjednu (32 %). Provedenim istraživanjem došlo se do spoznaje da europski građani imaju
        povoljan pristup javnom gradskom prijevozu te do podatka da je više od tri četvrtine
        europskih građana (77 %) udaljeno manje od deset minuta od najbliže stanice javnog gradskog
        prijevoza. Provedenim istraživanjem došlo se do zaključka da su europski građani uglavnom
        zadovoljni svim aspektima javnog gradskog prijevoza s iznimkom zadovoljstva u pogledu cijene
        karte javnog gradskog prijevoza. Navedeno istraživanje nadahnulo je autore rada na sličan
        poduhvat, no u mnogo manjem obujmu i s fokusom samo na grad Beč. </p>
    </sec>
    <sec>
      <label>3.	KARAKTERISTIKE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA U GRADU BEČU</label>
      <p>Danas grad Beč ima visokorazvijen sustav javnog gradskog prijevoza. Autobusi, tramvaji i
        podzemna željeznica mogu odvesti korisnike javnog gradskog prijevoza na bilo koju od brojnih
        lokacija na širem području grada u najkraćem mogućem roku. </p>
      <p>Wiener Linien naziv je poduzeća koje se brine za najveći dio javnog gradskog prijevoza u
        gradu Beču, a koje svoje poslovanje obavlja u sastavu gradskog holdinga “Wiener Stadtwerke
        Holding AG”. Prijevozničko poduzeće Wiener Linien upravlja najvećom prometnom mrežom u
        Austriji sa 78,5 kilometara U-Bahna (podzemna željeznica), 220 kilometara tramvajskih linija
        te ukupno 850 kilometara linija autobusnog prijevoza. U 2015. godini u prijevozu
        prijevozničkog poduzeća Wiener Linien izbrojeno je preko 939 milijuna putnika (dva i pol
        milijuna vožnji po danu). Prema statističkim podacima dokazano je da u gradu Beču 39 %
        ispitanika koristi vozila javnog gradskog prijevoza, 27 % koristi osobne automobile, 7 %
        njih putuje biciklom dok njih 26 % pješači (<xref ref-type="bibr" rid="wienerlinien"
          >www.wienerlinien.at, 2016</xref>). Prijevozničko pouzeće Wienen Linien upravlja s 5
        linija podzemne željeznice, 29 tramvajskih i 127 autobusnih linija, od kojih su 24 linije
        noćnog prijevoza. Noćne linije operativno su aktivne od 00.30 h do 05.00 h, dok tijekom
        vikenda i javnih praznika bečka podzemna željeznica operativno djeluje čitave noći. Trenutno
        se vozni park grada Beča sastoji od preko 150 vlakova podzemne željeznice, preko 500
        tramvajskih vagona i više od 450 autobusa, te je bečki javni gradski prijevoz dio
        Verkehrsverbund Ost-Region VOR-a, odnosno prijevozničkog udruženja u južnim dijelovima
        Austrije (<xref ref-type="bibr" rid="wien">www.wien.gv.at, 2017</xref>). Svakodnevno se
        prijevoznim sredstvima prijevozničkog poduzeća Wiener Linien prevozi oko 260.000 ljudi, što
        je više korisnika prijevoza od broja stanovnika drugog najvećeg grada po veličini u
        Austriji, Graza. S preko 8.700 zaposlenika prijevozničko poduzeće Wiener Linien također je i
        jedan od najvećih poslodavaca u gradu Beču. Oko 4 000 vozača U-Bahna, tramvaja i autobusa
        bitan su dio strukture zaposlenika prijevozničkog poduzeća Wiener Linien kao i ostali
        zaposlenici: mehaničari, inženjeri i svi ostali zaposlenici koji svakodnevno rade na
        održavanju mreže prijevoza, stanica i signala. Svake godine poduzeće prima i do 15.000
        zamolbi za posao. Cilj u budućnosti za prijevozničko poduzeće Wiener Linien je do 2020.
        godine imati preko milijardu putnika u jednoj godini, raditi na unaprjeđenju i stvaranju
        novih vrsta mobilnosti te učiniti poduzeće još više ekološki osviještenim i inovativnim
          (<xref ref-type="bibr" rid="wienerlinien">www.wienerlinien.at, 2016</xref>). Zanimljiva je
        činjenica da je krajem 2015. godine broj korisnika javnog gradskog prijevoza u gradu Beču
        koji imaju godišnju kartu (700.000 izdanih godišnjih karti) prešao broj registriranih
        prijevoznih sredstava (685.000 registriranih vozila). Od tada, broj izdanih godišnjih karti
        kontinuirano je u porastu te je na početku 2017. godine iznosio 733.000 izdanih godišnjih
        karti za javni gradski prijevoz (<xref ref-type="bibr" rid="wienerlinien"
          >www.wienerlinien.at, 2017</xref>). </p>
      <p>Bečka podzemna željeznica (<italic>Wiener U-Bahn</italic>) sustav je podzemnog javnog
        gradskog prijevoza u glavnom gradu Austrije - Beču. Dnevno ovim sustavom javnog gradskog
        prijevoza u gradu Beču putuje oko 1,300.000 putnika, odnosno korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza. Uz ovaj sustav na području grada Beča prometuju još i prigradski vlakovi
          (<italic>S-Bahn</italic>), koji također kroz grad Beč prolaze podzemnim putem. U usporedbi
        s ostalim velikim i sličnim gradovima svijeta bečki je sustav podzemne željeznice relativno
        novijeg datuma. No pitanje gradnje podzemne željeznice u Beču protezalo se godinama, pa su
        tako u razdoblju od 1844. do 1960-ih iskušavane razne varijante sustava javnog prijevoza.
        Gradnja podzemne željeznice s vremenom je postala nužna, budući da je javni gradski promet
        pokazivao znakove ubrzanog rasta, pa postojeći tramvajski sustav više nije bio dovoljno
        učinkovit u opsluživanju i zadovoljenju njegovih korisnika. Radovi na podzemnoj željeznici u
        gradu Beču započeli su 26. siječnja 1968. godine, a prvo se gradila osnovna mreža u duljini
        od oko 30 km. Otvorenje prve dionice bilo je 8. svibnja 1976. godine (<xref ref-type="bibr"
          rid="Wiener">Wiener Linien GmbH &amp; Co KG, 2015</xref>). Glavni poticaji za
        implementaciju održive transportne politike u gradu Beču bilo je izrazito povećanje problema
        prouzročenih povećanom uporabom motoriziranih prijevoznih sredstava, posebice osobnih
        automobila u 1970-im godinama. Navedeno je prouzrokovalo prometne gužve, nedostatak
        parkirnih mjesta, zagađenje zraka, visoke razine buke, prometne nesreće i ozljede u prometu,
        deterioraciju povijesne jezgre grada zbog uporabe motoriziranih prijevoznih sredstava i
        gubitak javnih površina zbog nepropisnih parkiranja osobnih automobila diljem grada.
        Povećana kupnja i upotreba osobnih automobila posebno je bila problematična u centralnim
        dijelovima grada Beča, točnije povijesnoj jezgri koja je skučenija od ostalih dijelova grada
        i koju karakterizira nekoliko širih ulica i brojne uže i manje ulice. Inicijalna
        konstrukcija i naknadna ekspanzija sustava metroa u gradu Beču (<italic>U-Bahn</italic>)
        trebala je ubrzati javni transport. Godišnja karta uvedena 2011. godine u iznosu od 365 eura
        trebala je pospješiti popularizaciju korištenja javnog gradskog prijevoza kako bi se uporaba
        osobnih automobila smanjila. Osnovana je i kasnije proširena i uprava zadužena za
        parkirališta na području grada kako bi se grad Beč učinkovitije borio s ekstremnim problemom
        nedostatka parkirnih mjesta u središnjim dijelovima grada, kao i dodatnim prometnim gužvama,
        onečišćenjem zraka i visokom razinom buke prouzročenom kruženjem automobila u traženju
        parkirnog mjesta. Donedavno su problemi prometa u gradovima, pa tako i gradu Beču, gledani
        uglavnom kao tehnički problemi izvan političkih odluka, bez konzultiranja javnosti.
        Posljednjih godina proces donošenja odluka u prometu se promijenio jer je političke stranke,
        grupe građana i ekološke udruge aktivirao u izražavanju zahtjeva korisnika prijevoznih
        usluga (<xref ref-type="bibr" rid="homepage.univie.acat">homepage.univie.ac.at,
        2017</xref>).</p>
      <p>Grad Beč mnogo ulaže i u razvoj biciklističkog prometa kao legitimnog oblika javnog
        gradskog prijevoza. Gradski servis grada Beča Vienna Citybike je javni sustav unajmljivanja
        bicikala koji omogućava da se svi njegovi korisnici koristeći bicikl kao prijevozno sredstvo
        mogu olakšano kretati diljem grada, i to po mnogo nižem trošku prijevoza nego što bi to bio
        da koriste druge modalitete javnog gradskog prijevoza u gradu Beču. Trenutno je korisnicima
        ove usluge koju grad Beč pruža na raspolaganju oko 1.500 bicikala koji su dostupni na oko
        120 lokacija, odnosno na 121 terminalu diljem grada. Korištenje ovog servisa od njegove
        implementacije u javni gradski sustav grada Beča imalo je samo pozitivne odjeke kod njegovih
        korisnika, podjednako i kod stanovnika grada Beča i kod turističkih posjetitelja. Posebna
          <italic>web</italic>-stranica u sklopu servisa olakšava snalaženje u razgranatoj mreži
        terminala i biciklističkih ruta diljem grada Beča. Navedena <italic>web</italic>-stranica
        optimizirana je za mobilne uređaje i nudi sveobuhvatne informacije o prije spomenutim
        terminalima. Navedeni servis pokrenut je 2003. godine. Do sada je broj registriranih
        korisnika prešao broj od 480.000, te je zabilježeno povećano korištenje bicikala dostupnih
        putem servisa u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim terminima (<xref ref-type="bibr"
          rid="wien">www.wien.gv.at, 2017</xref>). </p>
      <p>Od ostalih specifičnosti javnog gradskog prijevoza grada Beča vrijedno je spomenuti
        dijeljenje automobila (engl.<italic> Carsharing</italic>). Navedeni pojam, odnosno usluga,
        temelji se na članstvu koje omogućava svim kvalificiranim vozačima upotrebu, odnosno
        sukorištenje prijevoznih sredstava, ponajprije osobnih automobila, umjesto posjedovanja
        vlastitog osobnog automobila (<xref ref-type="bibr" rid="CarSharing">CarSharing Association,
          2011</xref>). Na području grada Beča postoji nekoliko pružatelja takvih usluga kao što su
        Zipcar, Car2go, DriveNow i ostali. Navedena usluga značajno pridonosi smanjenju broja
        osobnih automobila u prometnom sustavu grada Beča. </p>
    </sec>
    <sec>
      <label>4. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA</label>
      <p>Predmet ovog rada su rezultati empirijskog istraživanja razine zadovoljstva korisnika
        uslugama javnog gradskog prijevoza grada Beča. Rezultati provedenog empirijskog istraživanja
        prikazat će se tabelarno te će se u popratnom tekstu prikazati analiza dobivenih rezultata,
        odnosno prikazati glavni rezultati provedenog istraživanja dobiveni anketiranjem korisnika
        usluga javnog gradskog prijevoza u spomenutom austrijskom gradu koji je ujedno i poznato
        turističko odredište u Srednjoj europi.</p>
      <p><bold>4.1. Definiranje problema i metodologije istraživanja</bold></p>
      <p>Kao što je navedeno u prijašnjim poglavljima ovog rada, zadovoljstvo korisnika uslugama
        javnog gradskog prijevoza od iznimne je važnosti za unaprjeđenje svih aktivnosti javnog
        gradskog prijevoza te je važna stavka koja se mora uzeti u obzir prilikom upravljanja
        sustavom javnog gradskog prijevoza. Ispitivanjem korisnika i analiziranjem dobivenih
        rezultata svi dionici javnog gradskog prijevoza, posebice rukovoditelji tih jako složenih
        prijevoznih sustava, mogu dobiti vrijedne informacije u funkciji unaprjeđenja usluge ali i
        povećanja zadovoljstva samih korisnika, što naravno može imati pozitivne učinke na daljnje
        operativno provođenje aktivnosti u javnom gradskom prijevozu, uz osiguravanje efikasnog
        poslovanja poduzeća koje te aktivnosti provode. Važno je napomenuti da se svaki proizvod ili
        usluga konstantno mora prilagođavati potrebama i zahtjevima korisnika, odnosno potrošača, a
        istraživanje zadovoljstva korisnika svakako pridonosi sakupljanju vrijednih informacija u
        tom pogledu. </p>
      <p>Provedeno je istraživanje o percepciji kvalitete usluge u javnom gradskom prijevozu grada
        Beča. Anketni upitnik proveden je u vremenskom razdoblju između 22. 9. 2016. godine i 18.
        10. 2016. godine. U provođenju istraživanja sudjelovalo je 97 ispitanika. Ispitanici su na
        anketu odgovarali internetom na društvenoj mreži „Facebook“ te <italic>e-mailom</italic>, a
        najveći dio odgovorio je usmeno. Uz podatke o strukturi anketnog uzorka (dob i spol
        ispitanika, stručna sprema i ostale), učestalosti korištenja (broj vožnji dnevno, tjedno,
        mjesečno i dr.), načinom korištenja (vrste kupljenih voznih karata, mjesta kupnje voznih
        karata i sl.) i općenitom zadovoljstvu korisnika, ovim istraživanjem prikupljeni su podaci o
        specifičnim aspektima usluge javnog gradskog prijevoza. Točnije, ispitivana je razina
        korisničkog zadovoljstva: točnošću autobusa i tramvaja (poštovanju voznog reda), brojnošću i
        frekventnošću (učestalošću nailaska vozila), zagušenošću unutar vozila, tolerancijom
        presjedanja, udobnošću vozila i stajališta, čistoćom vozila, sigurnošću u vozilima, cijenama
        usluga prijevoza te informiranošću. Korisnici usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču
        dobrovoljno su sudjelovali u istraživanju koje je bilo anonimne prirode. Sam anketni upitnik
        sastavljen je po uzoru na slična istraživanja provedena u Europskoj uniji i Republici
        Hrvatskoj.</p>
      <p><bold>4.2. Sociodemografski profil ispitanika</bold></p>
      <p>Sociodemografski profil korisnika usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču sagledao se
        kroz varijable spola ispitanika, njihove starosne strukture, stupnja obrazovanja, radnog
        statusa i njihovih ukupnih prihoda. U provedenom empirijskom istraživanju sudjelovalo je 97
        ispitanika. Što se tiče strukture ispitanika prema spolu, ispitanica je bilo više (68 %),
        dok je broj ispitanika muškog spola bio manji (32 %). </p>
      <p>Provedeno empirijsko istraživanje također je pokazalo da je najveći broj ispitanika bio u
        starosnoj skupini između 20 i 29 godina (70 %), dok je sljedeća najzastupljenija starosna
        skupina između 40 i 59 godina (12,4 %). Najmanje zastupljenija starosna skupina ona je od 60
        i više godina (2 %), koju slijedi starosna skupina između 15 i 19 godina (5,2 %), te srednja
        starosna skupina između 30 i 39 godina (10,3 %). Struktura stupnja obrazovanja ispitanika
        podijeljena je na samo osnovnoškolsko obrazovanje, izučeni zanat, srednjoškolsko
        obrazovanje, višu stručnu spremu, magisterij i doktorat. Od ukupnog broja ispitanika koji su
        obuhvaćeni provedenim empirijskim istraživanjem niti jedan ispitanik nema samo
        osnovnoškolsko obrazovanje, ali niti jedan ispitanik također nema ni doktorat.
        Najzastupljeniji stupanj obrazovanja među ispitanicima jest srednjoškolsko obrazovanje (38,9
        %), zatim izučeni zanat (27,4 %), viša stručna sprema (25,3 %) te magisterij (8,4 %).
        Najveći broj ispitanika je u radnom odnosu, (70,1 %). Nezaposlenih je svega 9,3 %
        ispitanika, a umirovljenika ima 1 %. Studenata ima 16,5 %, dok srednjoškolci čine 2,1 %.
        Odgovor ostalo dalo je 1 % ispitanika. Najveći broj ispitanika koji su odgovorili na anketni
        upitnik o zadovoljstvu korisnika usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču ima ukupna
        redovita primanja u zajedničkom kućanstvu preko 1,500 eura, čak 66 %. Od 2000 eura do 4000
        eura prima 30,9 % ispitanih, od 4000 eura do 7000 eura prima 3,1 % ispitanika, a preko 7000
        eura ne prima niti jedan ispitanik.</p>
      <p><bold>4.3. Zadovoljstvo korisnika uslugama javnog gradskog prijevoza</bold></p>
      <p>U ovom dijelu rada prikazani su pokazatelji o zadovoljstvu korisnika uslugama koje
        omogućuje javni gradski prijevoz u gradu Beču. Navike korištenja javnog gradskog prijevoza u
        gradu Beču od strane stanovnika ovog austrijskog grada prikazane su u sljedećoj <xref
          ref-type="table" rid="t1">tablici</xref>. Na pitanje koliko često koriste javni gradski
        prijevoz grada Beča, 17,5 % ispitanika odgovorilo je da javni gradski prijevoz koristi samo
        jednom tjedno. Dva puta tjedno javni gradski prijevoz koristi 18,6 % ispitanika. Više od
        polovice ispitanih korisnika koristi javni gradski prijevoz u gradu Beču svaki dan. Samo
        manji broj ispitanika koristi javni gradski prijevoz jednom mjesečno ili nekoliko puta
        godišnje. Visoki postotak ispitanika koji javni gradski prijevoz koristi svakodnevno dobar
        je pokazatelj učinkovitosti javnog gradskog prijevoza u gradu Beču. Efikasna organizacija
        takvog složenog prometnog sustava svakako je temelj na kojem stanovnici grada Beča, u okviru
        provedenog empirijskog istraživanja ispitanici, svakodnevno donose odluke o intenzitetu
        korištenja javnog gradskog prijevoza. </p>
      <p>
        <table-wrap id="t1">
          <label>Tablica 1.</label>
          <caption>
            <p>Učestalost korištenja javnog gradskog prijevoza u gradu Beču</p>
          </caption>
          <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Jednom tjedno</td>
                <td  align="center">17,5</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Dva puta tjedno</td>
                <td  align="center">18,6</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Svaki dan</td>
                <td  align="center">51,5</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Jednom mjesečno</td>
                <td  align="center">4,2</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Nekoliko puta godišnje</td>
                <td  align="center">8,2</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot>
            <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
          </table-wrap-foot>
        </table-wrap>
      </p>
      <p>Na temelju <xref ref-type="table" rid="t2">tablice 2 </xref>jasno je vidljivo da su
        korisnici zadovoljni točnošću voznog reda. Od ukupnog broja ispitanika 53,6 % zadovoljno je
        točnošću voznog reda, 44,3 % izjasnilo se da je vrlo zadovoljno točnošću voznog reda, dok je
        svega 1 % ispitanika poprilično nezadovoljno te također samo 1 % potpuno nezadovoljno. Na
        pitanje o zadovoljstvu učestalošću polazaka javnih gradskih prijevoznih sredstava u gradu
        Beču većina ispitanika odgovorila je pozitivno, odnosno njih 99 %, dok je nezadovoljstvo
        izrazilo samo 1 % anketiranih ispitanika. </p>
      <p>
        <table-wrap id="t2">
          <label>Tablica 2.</label>
          <caption>
            <p>Zadovoljstvo točnošću voznog reda javnog gradskog prijevoza</p>
          </caption>
          <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Zadovoljan</td>
                <td  align="center">53,6</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Vrlo zadovoljan</td>
                <td  align="center">44,3</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Poprilično nezadovoljan</td>
                <td  align="center">1</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Potpuno nezadovoljan</td>
                <td  align="center">1</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot>
            <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
          </table-wrap-foot>
        </table-wrap>
      </p>
      <p>Često presjedanje tijekom gradske vožnje svakako ima utjecaj na zadovoljstvo korisnika
        usluga javnog gradskog prijevoza, budući da iziskuje dodatne napore korisnika i produžuje
        trajanje samog putovanja. Pomno planiranje linija javnog gradskog prijenosa, kao i adekvatno
        raspoređivanje polazaka tih linija od strane rukovoditelja sustava izuzetno su važni za
        zadovoljstvo korisnika, budući da smanjuju broj presjedanja i trajanje putovanja. Na <xref
          ref-type="table" rid="t3">tablici 3</xref> prikazani su pokazatelji tolerancije
        presjedanja tijekom jedne vožnje javnim gradskim prijevozom u gradu Beču. Od ukupnog broja
        ispitanih korisnika usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču 44,8 % ispitanih tolerira
        tijekom jedne vožnje do 2 presjedanja između različitih ili istih prijevoznih sredstava,
        40,6 % ispitanika odgovorilo je da tolerira do 3 presjedanja, dok njih 14,6 % tolerira i
        preko 3 presjedanja.</p>
      <p>
        <table-wrap id="t3">
          <label>Tablica 3.</label>
          <caption>
            <p>Tolerancija presjedanja tijekom jedne vožnje</p>
          </caption>
          <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Do 2 presjedanja</td>
                <td  align="center">44,8</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Do 3 presjedanja</td>
                <td  align="center">40,6</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Više od 3 presjedanja</td>
                <td  align="center">14,6</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot>
            <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
          </table-wrap-foot>
        </table-wrap>
      </p>
      <p>U sljedećoj <xref ref-type="table" rid="t4">tablici</xref> prikazani su odgovori ispitanika
        na pitanje kojim se prijevoznim sredstvom u javnom gradskom prijevozu grada Beča najčešće
        koriste. Autobusom i tramvajem ispitanici se podjednako voze; 23,7 % ispitanika redovito
        koristi autobusom, 20,6 % ispitanika često se vozi tramvajem. Najviši broj ispitanika u
        provedenom empirijskom istraživanju najčešće se koristi podzemnom željeznicom (U-Bahn) (53,6
        %). Gradskom željeznicom (S-Bahn) najčešće se koristi najmanje ispitanih korisnika usluga
        javnog gradskog prijevoza u gradu Beču (2,1 %). Razgranatost i dostupnost stanica podzemne
        željeznice kao dominantnog oblika javnog gradskog prijevoza u gradu Beču potvrđena je
        provedenim empirijskim istraživanjem, budući da se više od polovice ispitanika najčešće
        koristi upravo prije navedenim oblikom javnog gradskog prijevoza. Na pitanje o intenzitetu
        gužve unutar prijevoznih sredstava javnog gradskog prijevoza u gradu Beču većina ispitanika
        odgovorila je da je gužva unutar prijevoznog sredstva velika (69,5 %), 27,4 % smatra da je
        gužva unutar prijevoznih sredstava jako velika, dok samo mali broj ispitanika (3,1 %) smatra
        da gužva nije velika.</p>
      <p>
        <table-wrap id="t4">
          <label>Tablica 4.</label>
          <caption>
            <p>Najčešće korišteno prijevozno sredstvo</p>
          </caption>
          <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Autobus</td>
                <td  align="center">23,7</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Tramvaj</td>
                <td  align="center">20,6</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Podzemna željeznica</td>
                <td  align="center">53,6</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Gradska željeznica</td>
                <td  align="center">2,1</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot>
            <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
          </table-wrap-foot>
        </table-wrap>
      </p>
      <p>Povezanost grada linijama i raspored stanica unutar gradskih četvrti bitan je kriterij
        učinkovitosti javnog gradskog prijevoza. Kvalitetno isplanirana povezanost različitih
        dijelova grada uvelike može povećati razinu zadovoljstva korisnika, ali i kvalitetu usluge,
        javnog gradskog prijevoza u bilo kojem urbanom središtu, pogotovo u većim gradovima, gdje su
        prometne gužve i nedostatak parkirnih mjesta svakidašnja pojava. Na pitanje o zadovoljstvu
        korisnika uslugama javnog gradskog prijevoza povezanošću dijelova grada Beča pozitivno je
        odgovorilo 95,8 % ispitanika, dok je tek manji postotak ispitanika nezadovoljan njime. </p>
      <p>Na zadovoljstvo korisnika usluga javnog gradskog prijevoza grada Beča utječe i stanje
        prijevoznih sredstava kojima se korisnici svakodnevno prevoze. Udobnost i čistoća
        prijevoznih sredstava značajan su faktor u zadovoljenju potreba korisnika kada se govori o
        prijevozu. U anketnom upitniku ispitanici su ocijenili udobnost prijevoznih sredstava. Niti
        jedan ispitanik nije ocijenio udobnost vozila nezadovoljavajućom, 12,5 % ispitanika
        ocijenilo je udobnost zadovoljavajućom, dok je više od polovice ispitanika udobnost vozila
        ocijenila dobrom (64,6 %). Tek manji udio ispitanika smatra da je udobnost jako dobra (17,7
        %) i odlična (5,2 %). </p>
      <p>Kod pitanja o čistoći prijevoznih sredstava provedenim istraživanjem ustanovljeno je da je
        18,6 % ispitanika potpuno zadovoljno unutarnjom čistoćom prijevoznih sredstava, 74,2 %
        ispitanika je dalo odgovor da su zadovoljni, njih 4,1 % potpuno je nezadovoljno, dok je 3,1
        % ispitanika nezadovoljno. </p>
      <p>Osjećaj sigurnosti vožnje isto je vrlo važan čimbenik u stvaranju zadovoljnog korisnika.
        Ispitanici su u provedenom empirijskom istraživanju dali ocjene sigurnosti vožnje javnog
        gradskog prijevoza u Beču. Za 1 % od ukupnog broja ispitanih sigurnost vožnje je nedovoljna,
        15,5 % smatra da je zadovoljavajuća. 55,7 % ispitanika dalo je odgovor da je sigurnost
        dobra, a njih 20,6 % da je jako dobra. Za 7,2 % ispitanika sigurnost vožnje u javnom
        gradskom prijevozu grada Beča odlična je.</p>
      <p><table-wrap id="t5">
        <label>Tablica 5.</label>
        <caption>
          <p>Načini plaćanja vozne karte</p>
        </caption>
        <table>
          <tbody>
            <tr>
              <td  align="left">OPIS</td>
              <td  align="center"> %</td>
            </tr>
            <tr>
              <td  align="left">Godišnja karta</td>
              <td  align="center">29,9</td>
            </tr>
            <tr>
              <td  align="left">Mjesečna karta</td>
              <td  align="center">43,3</td>
            </tr>
            <tr>
              <td  align="left">Jednokratna karta</td>
              <td  align="center">18,6</td>
            </tr>
            <tr>
              <td  align="left">Drugo</td>
              <td  align="center">8,2</td>
            </tr>
          </tbody>
        </table>
        <table-wrap-foot>
          <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
        </table-wrap-foot>
      </table-wrap></p>
      <p>U provedenom istraživanju većina ispitanika ocijenila je vlastito zadovoljstvo većine
        varijabli u javnom gradskom prijevozu grada Beča visokom razinom. Jedna od rijetkih
        varijabli kojom su korisnici javnog gradskog prijevoza iskazali nezadovoljstvo jest cijena
        vozne karte. Od ukupnog broja ispitanika 55,2 % ispitanika ocijenilo je vlastito
        zadovoljstvo cijenom prijevozne karte negativnim. S druge strane, zadovoljstvo dostupnošću
        mjesta za kupnju prijevoznih karata ocijenjeno je zadovoljavajuće (57,3 %), dok je njime
        nezadovoljno 42,7 % ispitanika. U <xref ref-type="table" rid="t5">tablici 5</xref> prikazani
        su modaliteti kupnje prijevoznih karata te je ustanovljeno da većina ispitanika (43,3 %)
        kupuje mjesečne prijevozne karte, 29,9 % ispitanika kupuje godišnju kartu, 18,6 % koristi
        jednokratne karte dok tek 8,2 % ispitanika koristi druge načine plaćanja, odnosno kupnje
        prijevoznih karti u javnom gradskom prijevozu grada Beča. </p>
      <p><table-wrap id="t6">
        <label>Tablica 6.</label>
        <caption>
          <p>Općenito zadovoljstvo korisnika usluga javnog gradskog prijevoza</p>
        </caption>
        <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Potpuno nezadovoljan</td>
                <td  align="center">1</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Poprilično nezadovoljan</td>
                <td  align="center">2,1</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Poprilično zadovoljan</td>
                <td  align="center">34</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Vrlo zadovoljan</td>
                <td  align="center">60,8</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Ne mogu procijeniti</td>
                <td  align="center">2,1</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
        <table-wrap-foot>
          <p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p>
        </table-wrap-foot>
        </table-wrap></p>
      <p>Anketni upitnik omogućio je i odgovor na općenito zadovoljstvo korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza uzimajući u obzir ukupnost varijabli, odnosno ukupnu razinu zadovoljstva
        ispitanika cjelokupnim doživljajem i korištenjem usluge javnog gradskog prijevoza u gradu
        Beču. Od ukupnog broja ispitanika samo je 1 % potpuno nezadovoljnih, 2,1 % je poprilično
        nezadovoljno, 34 % je poprilično zadovoljno, dok je većina ispitanika vrlo zadovoljna
        uslugama javnog gradskog prijevoza. Tek 2,1 % ispitanika ne može procijeniti je li
        zadovoljno ili nije uslugama javnog gradskog prijevoza u gradu Beču. </p>
      <p><bold>4.4. Prisutnost marketinških aktivnosti u javnom gradskom prijevozu</bold></p>
      <p>Prema <xref>Grbcu (2007)</xref> marketing predstavlja poslovnu funkciju kojom tržišni
        subjekti, poduzeća i organizacije prepoznaju želje i potrebe potrošača, utvrđuju ciljne
        segmente kojima mogu ponuditi svoje usluge ili proizvode i konstruiraju svoju ponudu,
        odnosno kombinaciju elemenata marketing miksa koja će u budućnosti polučiti najbolje
        rezultate.</p>
      <p>Poduzeća i organizacije čija je djelatnost javni gradski prijevoz sve više prepoznaju
        značajnost marketinga u obavljanju svojih djelatnosti, i to pogotovo u slučaju kada su već
        poboljšali operativnu prometnu učinkovitost vlastitih prometnih sustava. Strateška važnost
        marketinških aktivnosti sve više dobiva pozornost različitih rukovoditelja takvih sustava te
        se sektor javnog gradskog prijevoza sve više tržišno orijentira (<xref>Cronin, Hightower,
          2004</xref>). Najvažnije funkcije koje marketing, odnosno marketinške aktivnosti unutar
        poduzeća ili organizacije javnog gradskog prijevoza moraju ostvariti jest da takve
        aktivnosti moraju voditi pribavljanju novih novčanih priljeva, odnosno prihoda. Osim
        navedenog, poduzeća ili organizacije, osim što mogu oglašavati druge komercijalne poslovne
        objekte na površinama izvan i unutar svojih javnih gradskih prijevoznih sredstava, isto mogu
        koristiti i za učinkovito oglašavanje vlastitih usluga koje razvijaju ili unaprjeđuju, te i
        na taj način pridonijeti priljevu novih prihoda u vlastito poduzeće ili organizaciju
          (<xref>Cronin, Hightower, 2004</xref>). U današnje suvremeno doba iskorištavanje
        mogućnosti oglašavanja u javnom gradskom prijevozu dio je kvalitetnog odnosa s javnošću
        navedenih poduzeća i organizacija, koji spomenutim putem mogu adekvatno komunicirati sa
        širokim spektrom potrošača, odnosno korisnika usluga javnog gradskog prijevoza. U današnjem
        suvremenom svijetu velikih napredaka tehnologije, kada se radi o marketinškim aktivnostima i
        aktivnostima oglašavanja u gradu Beču, više se ne može govoriti o plakatima koji su se
        donedavno koristili za reklamiranje. Sada se intenzivno koriste informacijski zasloni
        postavljeni u autobuse, tramvaje i stanice podzemne željeznice na kojima se svakodnevno
        mijenja stotine reklamnih oglasa. Poduzeće Wiener Linien je 2012. godine prihvatilo ponudu
        vodećeg austrijskog poduzeća u području vanjskog oglašavanja Gewista. Oko 30 % trajanja
        reklamnog prostora na informacijskim zaslonima puštaju se reklamni oglasi, dok se u
        preostalom vremenu puštaju informacije o presjedanjima, stanicama te ostalim informacijama
        vezanima uz vožnju (<xref>diepresse.com, 2016</xref>). </p>
      <p>Postoji niz motiva kao što su smanjenje troškova, smanjenje trajanja putovanja ili ekološka
        osviještenost, zbog kojih sve više građana koristi javni gradski prijevoz za put u školu,
        posao ili u slobodno vrijeme, s raznovrsnom ponudom reklamnih oglasa na prijevoznim
        sredstvima javnog prometa u gradu Beču. Spomenuto poduzeće Gewista dobilo je titulu
        najuspješnijeg reklamnog poduzeća vanjskog oglašavanja u Austriji. Faktor uspjeha ove
        reklamne agencije je ideja da ljudi vole neobične, atraktivne autobuse i tramvaje u
        potpunosti pokrivene reklamnim oglasima. Ono što je bitno za mogućnost oglašavanja u prometu
        je da 70 % korisnika vozila gradskog prometa putuje 5 do 6 puta tjedno istom rutom. Idealni
        reklamni oglasi pojavljuju se kao kombinacija plakata, svjetlećih reklama, rotacijskih
        stupova i slično. Reklamni oglasi na stanicama, kolodvorima i stanicama podzemne željeznice
        od 2014. godine nude kombinaciju različitih digitalnih medija (uključujući i aplikacije za
        mobilne uređaje) koji su se pokazali kao veoma uspješni (<xref>www.gewista.at,
        2016</xref>).</p>
      <p>Provedenim empirijskim istraživanjem pokušalo se od korisnika javnog gradskog prijevoza u
        gradu Beču saznati kakva je njihova percepcija prisutnosti marketinških aktivnosti unutar i
        izvan prijevoznih sredstava u sustavu javnog gradskog prijevoza grada Beča, te u konačnici -
        utječe li prisutnost marketinških aktivnosti na zadovoljstvo korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza. U<xref ref-type="table" rid="t7"> tablici 7</xref> prikazani su
        rezultati, odnosno odgovori ispitanika na pitanje kakva je njihova percepcija kvantitete
        marketinških aktivnosti, odnosno reklamnih oglasa u javnom gradskom prijevozu grada Beča. </p>
      <p><table-wrap id="t7">
        <label>Tablica 7.</label>
        <caption>
          <p>Percepcija kvantitete marketinških aktivnosti</p>
        </caption>
        <table>
            <tbody>
              <tr>
                <td  align="left">OPIS</td>
                <td  align="center"> %</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Jako velika</td>
                <td  align="center">33</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Velika</td>
                <td  align="center">62,9</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Mala</td>
                <td  align="center">3,1</td>
              </tr>
              <tr>
                <td  align="left">Neprimjetna</td>
                <td  align="center">1</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
        <table-wrap-foot><p>Izvor: rezultati provedenog istraživanja</p></table-wrap-foot>
        </table-wrap></p>
      <p>Najveći broj ispitanika odgovorio je da je prisutnost marketinških aktivnosti, odnosno
        reklamnih oglasa u javnom gradskom prijevozu grada Beča, velika (62,9 %), 33 % ispitanika
        odgovorilo je da je prisutnost reklamnih oglasa jako velika, 3,1 % ispitanika odgovorilo je
        da je mala, a samo 1 % da je prisutnost marketinških aktivnosti neprimjetna. Dobiveni
        rezultati navode na činjenicu, uzimajući u obzir i dobivene rezultate o općenitom
        zadovoljstvu i drugim varijablama, da prisutnost marketinških aktivnosti nema velik utjecaj
        na zadovoljstvo korisnika usluga javnog gradskog prijevoza, budući da većina ispitanika ipak
        prisutnost reklamnih oglasa ne smatra prevelikom, odnosno da postoji određen stupanj
        tolerancije. Vidljivost reklamnih oglasa unutar, izvan i na prijevoznim sredstvima izuzetno
        je bitna značajka u pogledu dosega promotivnih poruka poslovnih subjekata koji se
        oglašavaju, ali i poduzeća Wiener Linien. Na pitanje obraćaju li pažnju na reklamne oglase
        unutar vozila potvrdno je odgovorilo 86,2 % ispitanika. Vidljivost, učestalost i doseg
        promotivnih poruka poduzeća Wiener Linien koje obavlja javni gradski prijevoz u gradu Beču
        na adekvatnoj je razini, te je 64,6 % ispitanika odgovorilo da često primjećuje reklamne
        oglase spomenutog poduzeća, 30,2 % ponekad, dok 5,2 % gotovo nikad. </p>
    </sec>
    <sec sec-type="conclusion">
      <label>5.	ZAKLJUČAK</label>
      <p>Javni gradski prijevoz važan je čimbenik u funkcioniranju grada kao cjeline. Zadovoljiti
        potrebe korisnika unutar okvira javnog gradskog prijevoza znači omogućiti brz, udoban,
        jeftin i učinkovit prijevoz. Učinkovit prijevoz, shodno tome, ima ključnu ulogu u
        unaprjeđenju kvalitete življenja stanovnika gradova. Smanjuju se zagušenja u prometu,
        emisije štetnih plinova, razine intenziteta buke te se ispravno koristi vrijeme svakog
        pojedinca omogućujući mu točan i brz dolazak na destinaciju njegovog putovanja. </p>
      <p>Na osnovi provedenog empirijskog istraživanja i prikazanih pretpostavki javnog gradskog
        prijevoza u gradu Beču koje su navedene u ovom radu može se zaključiti da je grad Beč dobrom
        organizacijom prometa te pravovremenim unaprjeđenjima i savjesnim izvršavanjem svih zadataka
        postigao zadovoljstvo korisnika. Učinkovitim radom prometnog poduzeća Wiener Linien i dobrom
        komunikacijom između korisnika i davatelja usluga postignut je odlično organiziran prometni
        sustav. Na temelju rezultata provedene ankete o zadovoljstvu korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza u Beču vidljivo je da većina korisnika (51,5 %) ovoga grada svakodnevno
        putuje javnim gradskim prijevozom te da su uslugama istog vrlo zadovoljni (60,8 %). Većina
        ispitanika zadovoljna je točnošću voznog reda, što potvrđuju kretanja vozila javnog gradskog
        prijevoza u točno dogovoreno vrijeme. Kada se radi o učestalosti polazaka javnih gradskih
        prijevoznih sredstava gotovo svi ispitanici izjasnili su se da su veoma zadovoljni.
        Korisnici su u najvećem broju udobnost vozila ocijenili dobrom ocjenom, a unutarnju čistoću
        vozila smatraju zadovoljavajućom. Sigurnost vožnje po mišljenju više od polovice korisnika
        je dobra, no kada se radi o cijeni, više od pola ispitanika izražava nezadovoljstvo cijenom.
        U stavu o dostupnosti mjesta za prodaju voznih karata mišljenja ispitanika podijeljena su;
        jedan dio ispitanika (42,7 %) smatra dostupnost nezadovoljavajućom, dok je ona za 57,3 %
        ispitanika zadovoljavajuća. Na toleranciju u vezi s presjedanjima ne može se puno utjecati;
        cilj putovanja ponekad zahtijeva velik broj presjedanja. Mišljenja o tome koliko presjedanja
        tolerira putnik različita su od pojedinca do pojedinca. Većina ispitanih u ovoj anketi
        tolerira do dva presjedanja. Za najčešće korišteno prijevozno javno gradsko sredstvo većina
        ispitanika izabrala je podzemnu željeznicu, a što se tiče načina plaćanja karti, putnici
        najčešće biraju mjesečne karte. Po mišljenju korisnika prisutnost marketinških aktivnosti u
        prometu je velika te većina njih svakodnevno primijeti razne reklamne oglase. </p>
      <p>Shodno dobivenim rezultatima i provedenim empirijskim istraživanjem može se odgovoriti na
        istraživačka pitanja postavljena u radu te je potvrđeno zadovoljstvo korisnika usluga javnog
        gradskog prijevoza u gradu Beču. Prisutnost marketinških aktivnosti u javnom gradskom
        prijevozu visokog je intenziteta, no korisnici usluga javnog gradskog prijevoza ne
        percipiraju spomenutu prisutnost negativnim faktorom kada se govori o ukupnom zadovoljstvu.
        Uz kvalitetnu uslugu vežu se zadovoljni korisnici. Zadovoljan korisnik temelj je dobre
        prometne organizacije. Zadovoljan korisnik govori o svome zadovoljstvu nekolicini, dok će
        nezadovoljan korisnik o svome nezadovoljstvu govoriti puno većem broju ljudi. </p>
      <p>Metodoloških ograničenja u provođenju predmetnog istraživanja bilo je nekoliko. Zbog
        utjecaja metodoloških ograničenja na dobivene rezultate u provedenom empirijskom
        istraživanju, mogućnost donošenja zaključaka smanjena je. U istraživanju je korišten anketni
        upitnik te se korisnike usluga javnog gradskog prijevoza grada Beča ispitivalo usmeno. Dio
        ispitanika ispunio je anketni upitnik na društvenim mrežama ili <italic>e-mailom</italic>.
        Anketa je provođena većim dijelom usmenim putem pa je, budući da je kvalitetno ispunjavanje
        zahtijevalo duže vrijeme, obujam anketnog upitnika bio otežavajući čimbenik, a velik dio
        korisnika kojima se pristupilo za ispunjavanje anketnog upitnika odbio sudjelovanje u
        istraživanju. Nedostatkom se može smatrati i činjenica da određeni dio ispitanika nije
        odgovarao ono što zaista misli, već ono za što smatra da je prihvatljivo. Još jednim
        metodološkim ograničenjem može se smatrati i mali broj ispitanika (97). Preporuke za daljnja
        istraživanja zadovoljstva korisnika usluga javnog gradskog prijevoza proizlaze iz prije
        navedenih ograničenja. Anketnim upitnikom može se doći do korisnih informacija ako se
        upitnik sastavi uz primjeren problem istraživanja, reprezentativan broj ispitanika i uz
        adekvatnu pribavu podataka. Važno je napomenuti da se ispitanici osjećaju sigurnije kada se
        ispitivanje obavlja pismenim putem upravo zbog veće anonimnosti samih ispitanika. Shodno
        tome mogu dati iskrenije i potpunije odgovore, što vodi boljim konačnim rezultatima
        empirijskog istraživanja. </p>
    </sec>
  </body>
  <back>
    <ref-list>
      <ref id="CarSharing ">
        <mixed-citation publication-type="other">
          <collab>CarSharing Association </collab>
          (<date date-type="pub"><year>2011</year></date>): 
          <source><italic>CarSharing Association Code of Ethics and Standards of Practice</italic></source>,
          str. <fpage>2</fpage>,
          web stranica, dostupno na: 
          <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="http://carsharing.org/wp-content/uploads/2011/02/CarSharingAssociation_Codeof Ethics.pdf">http://carsharing.org/wp-content/uploads/2011/02/CarSharingAssociation_Codeof Ethics.pdf</ext-link>, 
          <date-in-citation  content-type="access-date">
            <day>3.</day>
            <month>3.</month> 
            <year>2017.</year>
          </date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Cronin">
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Cronin</surname><given-names>J. J.</given-names></name>, 
            <name><surname>Hightower</surname><given-names>R.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2004</year></date>): 
          <article-title><italic>An Evaluation of the Role of Marketing in Public Transit Organizations</italic></article-title>,
          <source>Journal of Public Transportation</source>, 
          <volume>7</volume>
          (<issue>2</issue>), 
          p. <fpage>17</fpage>-<lpage>21</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="EC ">
        <mixed-citation publication-type="other">
          <collab>European Commission </collab>
          (<date date-type="pub"><year>2014</year></date>): 
          <source><italic>Europeans’ satisfaction with urban transport</italic></source>,
          str. <fpage>4</fpage>,
          web stranica, dostupno na: 
          <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_382b_en.pdf">
            http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_382b_en.pdf</ext-link>, 
          <date-in-citation  content-type="access-date">
            <day>28.</day> 
            <month>2.</month> 
            <year>2017.</year>
          </date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Grbac">
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Grbac</surname><given-names>B.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2007</year></date>): 
          <source><italic>Načela marketinga</italic></source>,
          <publisher-loc>Rijeka</publisher-loc>: 
          <publisher-name>Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci</publisher-name>.
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="homepage.univie.acat">
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="https://homepage.univie.acat "
            >https://homepage.univie.acat </ext-link> (<date>
            <year>2017</year>
          </date>), web stranica, pristupljeno (<date-in-citation content-type="access-date">
            <day>1.</day>
            <month>3.</month>
            <year>2017.</year>
          </date-in-citation>) </mixed-citation>
      </ref>  
      <ref id="diepresse">
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <ext-link ext-link-type="uri"
            xlink:href="https://www.diepresse.com "
            >https://www.diepresse.com </ext-link>
          (<date><year>2016</year></date>),
          web stranica, pristupljeno 
          (<date-in-citation content-type="access-date">
            <day>26.</day>
            <month>12.</month>
            <year>2016.</year>. 
          </date-in-citation>)
        </mixed-citation>
      </ref>  
      <ref id="gewista">
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <ext-link ext-link-type="uri"
            xlink:href="https://www.gewista.at"
            >https://www.gewista.at</ext-link>
          (<date><year>2016</year></date>),
          web stranica, pristupljeno 
          (<date-in-citation content-type="access-date">
            <day>29.</day>
            <month>12.</month>
            <year>2016.</year>. 
          </date-in-citation>)
        </mixed-citation>
      </ref>  
      <ref id="wien">
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <ext-link ext-link-type="uri"
            xlink:href="https://www.wien.gv..at"
            >https://www.wien.gv..at</ext-link>
          (<date><year>2017</year></date>),
          web stranica, pristupljeno 
          (<date-in-citation content-type="access-date">
            <day>1.</day>
            <month>3.</month>
            <year>2017.</year>. 
          </date-in-citation>)
        </mixed-citation>
      </ref>  
      <ref id="wienerlinien">
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <ext-link ext-link-type="uri"
            xlink:href="https://www.wienerlinien.at "
            >https://www.wienerlinien.at </ext-link>
          (<date><year>2016</year></date>),
          web stranica, pristupljeno 
          (<date-in-citation content-type="access-date">
            <day>28.</day>
            <month>12.</month>
            <year>2016.</year>. 
          </date-in-citation>)
        </mixed-citation>
      </ref>  
      <ref id="Mouwen">
        <mixed-citation publication-type="other">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Mouwen</surname><given-names>A.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2015</year></date>): 
          <source><italic>Drivers of Customer Satisfaction with Public Transport Services</italic></source>,
          <source>Transportation Research: Part A: Policy And Practice, 78</source>,
          p. <fpage>1</fpage>-<lpage>20</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Pupavac">
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Pupavac</surname><given-names>D.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2009</year></date>): 
          <source><italic>Načela ekonomike prometa</italic></source>,
          <publisher-loc>Rijeka</publisher-loc>: 
          <publisher-name>Veleučilište u Rijeci</publisher-name>.
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Rajsman">
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Rajsman</surname><given-names>M.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2012</year></date>): 
          <source><italic>Tehnologija cestovnog prometa</italic></source>,
          <publisher-loc>Zagreb</publisher-loc>: 
          <publisher-name>Fakultet prometnih znanosti</publisher-name>, p. <fpage>199</fpage>-<lpage>210</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Shiau">
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Shiau</surname><given-names>W.</given-names></name>, 
            <name><surname>Luo</surname><given-names>M. M.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2012</year></date>): 
          <article-title><italic>Factors affecting online group buying intention and satisfaction: A social exchange theory perspective</italic></article-title>,
          <source>Computers In Human Behavior</source>, 
          <volume>28</volume>
          (<issue>6</issue>), 
          p. <fpage>2431</fpage>-<lpage>2444</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Wiener">
        <mixed-citation publication-type="other">
          <collab>Wiener Linien Gmbh &#38; Co KG </collab>
          (<date date-type="pub"><year>2015</year></date>): 
          <source><italic>Facts and Figures</italic></source>,
          str. <fpage>2</fpage>,
          web stranica, dostupno na: 
          <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="http://www.wienerlinien.at/media/files/2016/facts_and_figures_2015_178361.pdf">
            http://www.wienerlinien.at/media/files/2016/facts_and_figures_2015_178361.pdf</ext-link>, 
          <date-in-citation  content-type="access-date">
            <day>1.</day> 
            <month>3.</month> 
            <year>2017.</year>
          </date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
      <ref id="Zamazalová">
        <mixed-citation publication-type="other">
          <person-group person-group-type="author">
            <name><surname>Zamazalová</surname><given-names>M.</given-names></name>
          </person-group>
          (<date date-type="pub"><year>2009</year></date>): 
          <source><italic>Marketing obchodní firmy</italic></source>, <publisher-loc>Praha</publisher-loc>: <publisher-name>Grada</publisher-name>. 
          U: Pawlasová, P., (<date date-type="pub"><year>2015</year></date>) 
          <article-title><italic>The Factors Influencing Satisfaction with Public City Transport: A Structural Equation Modelling Approach</italic></article-title>,
          <source>Journal of Competitiveness</source>, 
          <volume>7</volume>
          (<issue>4</issue>), 
          p. <fpage>18</fpage>-<lpage>32</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
    </ref-list>
  </back>
</article>
