<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with MathML3 v1.1 20151215//EN"
"https://jats.nlm.nih.gov/publishing/1.1/JATS-journalpublishing1.dtd">
<article article-type="research-article" xml:lang="en" dtd-version="1.1" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink">
    <front>
        <journal-meta>
            <journal-id journal-id-type="doi"></journal-id>
            <journal-title-group>
                <journal-title xml:lang="hr">Nafta i Plin</journal-title>
            </journal-title-group>
            <issn pub-type="ppub">1330-2434</issn>
            <issn pub-type="epub"></issn>
            <publisher>
                <publisher-name xml:lang="hr">Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa</publisher-name>
                <publisher-name xml:lang="en">Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists</publisher-name>
                <publisher-loc>Šubićeva 29, 10000 Zagreb
                    <email xlink:href="email@email.com">info@hunig.hr</email>
                    <ext-link xlink:href="webadresaizdavaca.com">hunig.hr</ext-link>
                </publisher-loc>
            </publisher>
        </journal-meta>


        <article-meta>
            <article-id pub-id-type="doi"></article-id>
            <article-categories>
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
                    <subject>Pregledni rad</subject>
                </subj-group>
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
                    <subject>Review Paper</subject>
                </subj-group>
            </article-categories>
            <title-group>
                <article-title xml:lang="hr">100 godina prirodnog plina u Hrvatskoj</article-title>
                <trans-title-group>
                    <trans-title xml:lang="en">100 Years of Natural Gas in Croatia</trans-title>
                </trans-title-group>
            </title-group>

        <!--Glavni autor -->
        <contrib-group>
                <contrib contrib-type="author">
                 <contrib-id contrib-id-type="orcid">ORCID</contrib-id>
                    <name>
                    <surname>Arar</surname>
                     <given-names>Ivica</given-names>
                     </name>
                     <email xlink:href="email@email.com">ivica.arar@plinacro.hr</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
                </contrib>
                <aff>
                    <institution xml:lang="hr">Plinacro d.o.o.</institution>
                    <institution xml:lang="en">Plinacro Ltd.</institution>
                    <addr-line>Savska cesta 88a, 10000 Zagreb</addr-line>
                </aff>
        </contrib-group>

        <!--Autor Kontakt! -->
        <contrib-group>
            <contrib contrib-type="author" corresp="yes">
            <contrib-id contrib-id-type="orcid">ORCID</contrib-id>
                <name>
                    <surname>Marković</surname>
                    <given-names>Ivana</given-names>
                 </name>
                <xref ref-type="contrib" rid="cor1">*</xref>
                <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
             </contrib>
                <aff>
                     <institution xml:lang="hr">Plinacro d.o.o.</institution>
                     <institution xml:lang="en">Plinacro Ltd.</institution>
                     <addr-line>Savska cesta 88a, 10000 Zagreb</addr-line>
                </aff>
        </contrib-group>
    <!--Autor Dopisivanje! -->

        <author-notes>
            <corresp id="cor1">
                <label>*</label>
                 Ivana Marković, Plinacro d.o.o., Savska cesta 88a, 10000 Zagreb
                <email xlink:href="email@email.com">ivana.markovic@plinacro.hr</email>
            </corresp>
         </author-notes>

                <!--Datum izdavanja -->
        <pub-date>    
            <day>18</day>
            <month>12</month>
            <year>2017</year>
        </pub-date>

            <volume>37</volume>
            <issue>152</issue>
            <fpage>3</fpage>
            <lpage>124</lpage>

            <!--Datum zaprimanja, prihvaćanja, recenzije -->

            <!--<history>
               <date date-type="received">
                    <day>DD</day>
                    <month>MM</month>
                    <year>YYYY</year>
                </date>
                <date date-type="accepted">
                    <day>DD</day>
                    <month>MM</month>
                    <year>YYYY</year>
                </date>
                <date date-type="revised">
                    <day>DD</day>
                    <month>MM</month>
                    <year>YYYY</year>
                </date>
            </history> -->

            <!--Podatak o licenciji -->

            <!--<<permissions>
                <license license-type="open-access" xlink:href="URI licencije">
                    <license-p>Naziv licencije, npr. CC-BY</license-p>
                </license>
                <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
                    <license-p>Uvjeti korištenja (tekst) na hrvatskom</license-p>  
                </license>               
                <license license-type="open-access" xml:lang="en">
                    <license-p>Uvjeti korištenja (tekst) na engleskom</license-p>
                </license>
            </permissions> -->

            <!--Sažetak -->

            <abstract xml:lang="hr">
                <p>Prvo ležište prirodnog plina u Hrvatskoj otkriveno je 1918. u mjestu Bujavica, čime je započelo razdoblje proizvodnje i korištenja plina koje traje gotovo 100 godina. Industrijska primjena prirodnog plina počinje 1925. godine u jednoj od prvih tvornica čađe i karbona izgrađenoj u neposrednoj blizini ležišta prirodnog plina u Bujavici. 
				Razvoj transportnog sustava plinovoda započinje 1954. kada Naftaplin počinje graditi prvi plinovod u Hrvatskoj, Janja Lipa – Zagreb koji je dovršen 1959. godine. 
				Izgradnjom plinovoda Rogatec – Zabok te povezivanjem s transportnim sustavom Slovenije osigurani su preduvjeti za uvoz plina iz Rusije koji započinje 1978. godine. 
				Podzemno skladište Plina PSP Okoli pušteno je u rad 1987. godine. Radni volumen skladišta vremenom je s početnih 350. mil. m3 povećan na 553. mil. m3. 
				Društvo Plinacro d.o.o. osnovano je 2001. godine kao sastavni dio INA grupe, a samostalno društvo u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske postaje 11. ožujka 2002. 
				Tijekom prvog razvojno ulagačkog ciklusa od 2002. do 2006. Plinacro je, sukladno Planu razvoja izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u RH, izgradio ukupno 523 km plinovoda od kojih je potrebno posebno istaknuti plinovod Pula - Karlovac te plinovode Lučko – Ivanja Reka, Zagreb istok – Kutina, Kutina - Slavonski Brod, kao i brojne mjerno-redukcijske stanice. 
				Drugi razvojno ulagački ciklus ( od 2007. do 2011.) obilježili su izgradnja transportnog sustava prema Istri, Lici i Dalmaciji te izgradnja interkonekcijskog plinovoda prema Mađarskoj. Ukupno je izgrađeno 660 km plinovoda (Slobodnica – Donji Miholjac – Dravaszerdahely, Bosiljevo – Split i Vodnjan – Umag) čime je omogućena plinofikacija Istarske, Zadarske, Šibensko–kninske i Splitsko-dalmatinske županije te je omogućena diversifikacija dobave, odnosno uvoz plina iz Mađarske. </p>
            </abstract>
            <trans-abstract xml:lang="en">
                <p>The construction of the Rogatec – Zabok pipeline and connection with the Slovenian transmission system were the prerequisites for Russian gas imports which began in 1978. 
				The Okoli Underground Gas Storage was put into operation in 1987. Over time the working storage volume has increased from the initial 350 MM m3 to 553 MMm3. 
				Plinacro d.o.o. was established in 2001 as a member of INA Group, and on 11 March 2002 it became an independent 100 % state-owned company. 
				During the first development - investment cycle from 2002 to 2006, and in line with the Plan for the Croatian gas transmission system development, construction and modernisation, Plinacro built 523 km of pipelines, where we would like to emphasize in particular the Pula-Karlovac pipeline and pipelines Lučko – Ivanja Reka, Zagreb East – Kutina, Kutina - Slavonski Brod, and numerous gate stations. 
				The second development - investment cycle (from 2007 to 2011) was marked by the development of the transmission system towards Istria, Lika and Dalma- tia and construction of an interconnection pipeline towards Hungary. A total of 660 km of pipelines was built (Slobodnica – Donji Miholjac – Dravaszerdahely, Bosiljevo – Split and Vodnjan – Umag) which enabled the development of the gas transmission network in Istria, Zadar, Šibenik – Knin and Split- Dalmatia Counties, and diversification of supply routes, i.e. import of gas via Hungary.</p>
            </trans-abstract>

            <!--Ključne riječi -->

            <kwd-group xml:lang="hr">
                <kwd>transportni sustav</kwd>
                <kwd>tržište plina</kwd>
                <kwd>razvojno ulagački ciklus</kwd>
                <kwd>PCI projekti</kwd>
                <kwd>CESEC projekti</kwd>
                <kwd>PMI projekti</kwd>
                <kwd>EU regulativa</kwd>
                <kwd>interkonekcija</kwd>
                <kwd>SUKAP sustav</kwd>
            </kwd-group>
            <kwd-group xml:lang="en">
                <kwd>transmission system</kwd>
                <kwd>gas market</kwd>
                <kwd>development - investment cycle</kwd>
                <kwd>Projects of Common Interests</kwd>
                <kwd>CESEC projects</kwd>
                <kwd>Projects of Mutual Interest</kwd>
                <kwd>EU regulations</kwd>
                <kwd>interconnection</kwd>
                <kwd>SUKAP system</kwd>
            </kwd-group>

            <!--Podaci o projektu -->
             <!--<funding-group>
                <award-group>
                    <funding-source source-type="acronym">Kratica</funding-source>
                    <funding-source source-type="project">Naziv projekta</funding-source>
                    <funding-source source-type="funding organization">Kratica financijera (EC, HRZZ, MZOS, MZO, ...)</funding-source>
                    <funding-source source-type="funding programme">Linija financiranja</funding-source>
                    <funding-source source-type="jurisdiction">Pravna nadleznost</funding-source>
                    <award-id>code</award-id>
                </award-group>
            </funding-group>-->

      <!--Cjeloviti text -->
            
        </article-meta>
    </front>
        
    <body>
        <sec sec-type="intro">
            <label>Povijest prirodnog plina u RH</label>
            <p>Prvo ležište prirodnog plina u Hrvatskoj otkriveno je 1918. godine u mjestu Bujavica, čime je započelo razdoblje proizvodnje i korištenja plina koje traje gotovo 100 godina. Industrijska primjena prirodnog plina počinje 1925. godine u jednoj od prvih tvornica čađe i karbona izgrađenoj u neposrednoj blizini ležišta prirodnog plina u Bujavici. 
  			O gradnji plinovoda u Hrvatskoj prvi se put govorilo na Kongresu plinare u Zagrebu 20. veljače 1926. Podaci o tome mogu se pročitati u brošuri Rudolfa RAUKERA, direktora Međimursko petrolejsko d.d. pod nazivom O zemnom ulju i zemnom plinu u Zagrebu, izdanoj u Zagrebu 1927., U poglavlju Projekt plinovoda Bujavica-Zagreb Rauker, uz ostalo, piše: „Spomenuli smo prije znatne nalaze zemnog plina kod Bujavice, koji se ne mogu u punom opsegu koristonosno upotrijebiti. Taj bi mali slučaj mogao nestati, kada bi se oživotvorio projekt plinovoda Bujavica-Zagreb. Udaljenost od Bujavice do Zagreba iznosi 104 kilometra. Potrošnja plina grada Zagreba iznosila bi u prvoj budućnosti 16.000 kubika plina na dan… Tijekom deset godina Zagrebu bi se, iz dviju bušotina na Bujavici moglo isporučiti 70 milijuna kubika plina“. 
			Za razliku od proizvodnje nafte, koja je u poslijeratnom razdoblju bila glavnim čimbenikom obnove zemlje, maloj proizvodnji plina i neznatnoj potrošnji nije se pridavalo posebno značenje. Izvori prirodnog plina u Bujavici bili su iscrpljeni, a plinske bušotine na Gojlu jedva su podmirivale potrebe kutinske Čađare, koja je naslijeđena još iz rata. Unatoč maloj potrošnji plina, u poduzeću Naftaplin razmišlja se o povećanju potrošnje, jer tada su već otkrivena i nova polja. Na prijedlog Josipa VUČKOVIĆA, tehničkog direktora, gradi se prvi plinovod od Janje Lipe do Zagreba dug 98 kilometara. 
			Zagreb je dobio plin u prosincu 1955., kada je njegov gradonačelnik Većeslav HOLJEVAC otvorio zasun u pogonu Gradske plinare Zagreb, označivši time početak uporabe prirodnog plina kao energenta za kućanstva i industrijske pogone. Dopremljen je do grada prvim magistralnim plinovodom Janja Lipa– Zagreb dugačkim 98 kilometara i promjera 150 mm, koji se počeo graditi 1954. Kada je dovršena prva dionica, od Ivanić Grada do Zagreba, potkraj prosinca 1955., za glavni grad Hrvatske osigurane su prve količine tog energenta. Proizvodnja plina 1956. iznosila je tek 18 milijuna kubika. 
			Razvoj transportnog sustava plinovoda započinje 1954. godine kada Naftaplin počinje graditi prvi plinovod u Hrvatskoj, Janja Lipa – Zagreb koji je dovršen 1959. godine. 
			Izgradnjom plinovoda Rogatec – Zabok te povezivanjem s transportnim sustavom Slovenije osigurani su preduvjeti za uvoz plina iz Rusije koji započinje 1978. 
			Podzemno skladište Plina PSP Okoli pušteno je u rad 1987. godine. Radni volumen skladišta vremenom je s početnih 350. mil. m3 povećan na 553. mil. m3. 
			Društvo Plinacro d.o.o. osnovano je 2001. godine kao sastavni dio INA grupe, a samostalno društvo u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske postaje 11. ožujka 2002. godine.</p>   
        </sec>
        <sec sec-type="methods">
            <label></label>
            <p></p>
        </sec>
        <sec sec-type="results">
            <label></label>
            <p></p>
        </sec>
        <sec sec-type="discussion">
            <label></label>
            <p></p>
        </sec>

    <!-- Slike!!! -->
        <p>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g1.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g2.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g3.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g4.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g5.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g6.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g7.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g8.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g9.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g10.png"/>
            <graphic xlink:href="naftaiplin-37-19-g11.png"/>
        </p>
    </body> 
</article>