<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with OASIS Tables with MathML3 v1.1 20151215//EN" "JATS-journalpublishing-oasis-article1-mathml3.dtd">
<article dtd-version="1.1" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML">
  <front>
    <journal-meta>
      <journal-id journal-id-type="doi">https://doi.org/10.31784/zvr</journal-id>
      <journal-title-group>
        <journal-title xml:lang="hr">Zbornik Veleučilišta u Rijeci</journal-title>
      </journal-title-group>
      <issn pub-type="ppub">1848-1299</issn>
      <issn pub-type="epub">1849-1723</issn>
      <publisher>
        <publisher-name xml:lang="hr">Veleučilište u Rijeci</publisher-name>
        <publisher-name xml:lang="en">Polytechnic of Rijeka</publisher-name>
        <publisher-loc>Trpimirova 2, 51000 Rijeka
          <email xlink:href="zbornik@veleri.hr">zbornik@veleri.hr</email>
          <ext-link ext-link-type="url" xlink:href="https://www.veleri.hr/?q=zbornik">http://www.veleri.hr/?q=zbornik</ext-link>
        </publisher-loc>
      </publisher>
    </journal-meta>
    
    <article-meta>
      
      <article-id pub-id-type="doi"> https://doi.org/10.31784/zvr.7.1.25</article-id>
      
      <article-categories>
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
          <subject>Prethodno priopćenje</subject>
        </subj-group>  
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
          <subject>Preliminary-communication</subject>
        </subj-group>  
      </article-categories>
      
      <title-group>
        <article-title xml:lang="hr">ZNAČAJ PERCEPCIJE OSOBNE SIGURNOSTI U TURISTIČKOJ DESTINACIJI  S ASPEKTA MLADIH TURISTA</article-title>
        <trans-title-group>
          <trans-title xml:lang="en">THE IMPORTANCE OF PERSONAL SAFETY PERCEPTION IN A TOURIST DESTINATION FROM THE PERSPECTIVE 
            OF YOUNG TOURISTS </trans-title>
        </trans-title-group>
      </title-group>
      
      <contrib-group>
        <contrib contrib-type="author">
          <contrib-id contrib-id-type="orcid">https://orcid.org/0000-0002-1203-0050</contrib-id>
          <name>
            <surname>Bagarić</surname>
            <given-names>Lidija</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="lidijab@ fthm.hr">lidijab@ fthm.hr</email>
          <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
        </contrib>
        
        
        <contrib contrib-type="author">
          <name>
            <surname>Barišić</surname>
            <given-names>Mateja</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="ds2427@fthm.hr">ds2427@fthm.hr</email>
          <xref ref-type="aff" rid="aff2">2</xref>
        </contrib>
        
        <contrib contrib-type="author">
          <contrib-id contrib-id-type="orcid">https://orcid.org/0000-0003-0234-941X</contrib-id>
          <name>
            <surname>Martić Kuran</surname>
            <given-names>Linda</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="lmartic@veleknin.hr">lmartic@veleknin.hr</email>
          <xref ref-type="aff" rid="aff3">3</xref>
        </contrib>
        
        <aff id="aff1">
          <institution xml:lang="hr">University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management</institution>
          <addr-line>Primorska 42, p.p. 97, 51 410 Opatija, Croatia</addr-line>
        </aff>
        
        <aff id="aff2">
          <institution xml:lang="hr">Faculty of Tourism and Hospitality Management</institution>
          <addr-line>Primorska 42, p.p. 97, 51 410 Opatija, Croatia</addr-line>
        </aff>
        
        <aff id="aff3">
          <institution xml:lang="hr">Polytechnic Marko Marulić in Kninu</institution>
          <addr-line>Petra Krešimira IV 30, Knin, Croatia</addr-line>
        </aff>
        
      </contrib-group>
      
      <pub-date>
        <day></day>
        <month>5</month>
        <year>2019</year>
      </pub-date>
      
      <volume>7</volume>
      <issue>1</issue>
      <fpage>209</fpage>
      <lpage>221</lpage>
      
      <history>
        <date date-type="received">
          <day>15</day>
          <month>1</month>
          <year>2019</year>
        </date>
        
        <date date-type="accepted">
          <day>27</day>
          <month>2</month>
          <year>2019</year>
        </date>
      </history>
      
      <permissions>
        <license license-type="open-access" xlink:href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode">
          <license-p>Creative Commons CC BY-NC 4.0</license-p>
        </license>
        
        
        <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
          <license-p>Puni tekst objavljenih radova besplatno se smije koristiti za osobne, edukacijske ili istraživačke svrhe uz poštovanje autorskih prava autora i izdavača.
            Korisnici radove smiju besplatno čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, prerađivati ili koristiti ih na druge zakonite načine, uz ispravno navođenje izvornika i nekomercijalnu svrhu uporabe.
          </license-p>
        </license>
        
        
        <license license-type="open-access" xml:lang="en">
          <license-p>The usage of full-text of the articles can be used exclusively for personal, research-related or educational purposes, with regard to the authors' and publishers' rights.
            The users are allowed to read, download, copy, distribute, print and transform or use them for any other lawful purpose as long as they attribute the source in an appropriate manner and for the non-commercial purpose of the usage.</license-p>
        </license>
        
      </permissions>
      
      <abstract xml:lang="hr">
        <p>
          <italic>Suvremeni turizam razvojem transporta i raznih oblika komunikacijske i druge
            tehnologije pridonosi upoznavanju i zbližavanju različitih kultura, što povećava
            međusobnu toleranciju i pridonosi svjetskom miru, dok su istodobno značajan preduvjet za
            razvoj turizma mir i sigurnost u destinaciji. Razvoj turizma u interesu je brojnih
            zemalja radi njegova pozitivnog i multiplicirajućeg utjecaja na gospodarstvo, ali
            događaju se i velike promjene sa sigurnosnog aspekta u zemljama diljem svijeta, pa
            sigurnost postaje jedan od najvažnijih kriterija pri odabiru destinacije. Sukladno tome
            mijenjaju se i obrasci ponašanja turista, pa osobna sigurnost turista, koja proizlazi iz
            sigurnosne situacije u zemlji, postaje sve značajniji element uspješnog pozicioniranja
            turističke destinacije. Cilj je rada prikazati stavove mladih inozemnih turista o
            sigurnosti u destinaciji te njihove percepcije sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i zemljama
            užeg konkurentskog okruženja. Rezultati istraživanja pokazuju da je percepcija
            sigurnosti značajan element prilikom odabira turističke destinacije, a Hrvatsku se
            percipira kao iznadprosječno sigurnu zemlju, što su značajni podaci koje bi trebalo više
            koristiti u promociji Hrvatske kao turističke destinacije.</italic>
        </p>
      </abstract>
      
      <trans-abstract xml:lang="en">
        <p><italic>Contemporary tourism contributes to the recognition and convergence of different
            cultures through the development of transport and various forms of communication and
            other technologies. Tourism increases mutual tolerance and contributes to world peace,
            while significant preconditions for tourism development are destination peace and safety
            at the same time. Tourism development is in the interest of many countries due to its
            positive and multiplier impact on the economy, but there are also major changes in the
            safety aspect of countries around the world, thus safety becomes one of the most
            important elements in choosing destinations. Consequently, tourist behaviour patterns
            change, and the personal safety of tourists, resulting from the safety situation in the
            country, becomes an increasingly important element for successful positioning of tourist
            destinations. The aim of this paper is to present the attitudes of young foreign
            tourists about the safety of the destination and their perception of the safety
            situation in Croatia in regards to competitive countries. The research results show that
            safety perception is a significant element when choosing a destination to travel, and
            Croatia is perceived as above-average safe country, which are important data that should
            be used more in promoting Croatia as a tourist destination. </italic>
        </p>
      </trans-abstract>

      <kwd-group xml:lang="hr">
        <kwd><italic>osobna sigurnost</italic></kwd>
        <kwd><italic>globalna nesigurnost</italic></kwd> 
        <kwd><italic>terorizam</italic></kwd>
        <kwd><italic>percepcija rizika</italic></kwd>
      </kwd-group>
 
      <kwd-group xml:lang="en">
        <kwd><italic>personal safety</italic></kwd>
        <kwd><italic>global insecurity</italic></kwd> 
        <kwd><italic>terrorism</italic></kwd>
        <kwd><italic>risk perception</italic></kwd>
      </kwd-group>
      
      
    </article-meta>  
  </front>
  <body>
    <sec sec-type="intro">
      <label>1. UVOD</label>
      <p>Posljednjih nekoliko desetljeća zanemarivo je kratko vrijeme u smislu cjelokupne svjetske
        povijesti, no istodobno je obilježeno velikim i značajnim promjenama u smislu
        komunikacijskog povezivanja i lakše mobilnosti i dostupnosti. Turizam pridonosi promicanju
        svjetskog mira i tolerancije, ali bez mira i sigurnosti ne može opstati. Određeni oblici
        nesigurnosti, od kojih je terorizam daleko najupečatljiviji, specifični su za suvremeno doba
        te se pojavljuju diljem svijeta, u nerazvijenim zemljama, zemljama u razvoju, ali isto tako
        i u gospodarski razvijenim zemljama, obuhvaćajući čitav niz turističkih destinacija, poput
        tipičnih odmorišnih destinacija, ali i europskih kulturnih metropola. </p>
      <p>Slijedom navedenog, istraživačko pitanje ovog rada je saznati kako mladi turisti reagiraju
        na pojavu novih sigurnosnih rizika i kakva je njihova percepcija osobne sigurnosti u
        Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji i njezinom konkurentskom okruženju. Stručna
        literatura, s obzirom na aktualnost tematike, još uvijek ne pokriva navedena i brojna druga
        pitanja kada je riječ o rizicima, imidžu destinacije i ponašanju turista. Svrha ovog rada je
        dotaknuti kompleksno pitanje percepcije o sigurnosti u različitim destinacijama iz
        perspektive turista, istaknuti čimbenike koji utječu na percepciju sigurnosti i analizirati
        utjecaj percepcije sigurnosti na turističko ponašanje. Cilj rada je ukazati na iznimnu
        važnost uključivanja elementa sigurnosti u pozicioniranje Hrvatske kao turističke
        destinacije s obzirom na to da kriterij osobne sigurnosti sve više dobiva na značenju u
        procesu odabira destinacije. Predmet istraživanja su stavovi mladih inozemnih turista
        naspram sigurnosti i njihova percepcija sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i zemljama užeg
        konkurentskog okruženja. </p>
      
    </sec>
    
    <sec sec-type="Materials">
      <label>2. 2.	TEORIJSKA PODLOGA
      </label>
      <p> Prema teoriji hijerarhije potreba 
        <xref ref-type="bibr" rid="r14">
        Abrahama Maslowa (1954)
        </xref>
        , potreba za sigurnošću slijedi
        odmah nakon osnovnih fizioloških potreba. Uzimajući u obzir globalne trendove, prema
        godišnjem izvješću Svjetske turističke organizacije za 2017. godinu 
        <xref ref-type="bibr" rid="r29">
        (UNWTO, 2017:28)
        </xref>
        ,
        globalna zabrinutost po pitanju sigurnosti (engl. safety and security) <fn>
          <label>1</label>
          <p> Engleske riječi safety i security sinonimi su koji su na hrvatski prevedeni jednom
            riječju „sigurnost“ te se u govoru i pisanju razlikuju po tome što safety sadrži
            emocionalnu komponentu osjećaja sigurnosti, a security stanje sigurnosti. U kontekstu
            turizma i suvremenih rizika, u stručnoj se literaturi češće koristi izraz safety.</p>
        </fn> kao prepreke putovanju, prvi je od tri prioriteta, uz tehnološku revoluciju i smjer
        prema održivom razvoju. </p>
      
      <p><bold>2.1 	Globalna nesigurnost i pojava terorizma na vrhuncu razvoja turizma</bold></p>
      <p>Prema 
        <xref ref-type="bibr" rid="r24">
        Sirakayi i drugima (1997)
        </xref>
        , u prošlosti su se putnici manje zamarali sigurnošću
        destinacije za odmor kao jednim od faktora privlačenja (engl. <italic>pull factors</italic>) <fn>
          <label>2</label>
          <p>
            <xref ref-type="bibr" rid="r24">
            Prema Sirakayi i dr. (1997)
            </xref>
            pull factors ili faktori privlačenja su materijalni i
            nematerijalni resursi imidža određene destinacije koji omogućuju putnicima realiziranje
            potreba u određenom turističkom iskustvu. </p>
        </fn></p>
      <p>te je do 1987. godine sigurnost bila element koji je kontinuirano bio rangiran kao najmanje
        važan čimbenik pri donošenju odluka o putovanju. Međunarodni turizam smatra se katalizatorom
        smanjenja napetosti i izgradnje mira 
        <xref ref-type="bibr" rid="r27">
        (Yu i Chung, 2001:538)
        </xref>
        . Young-Sun Shin ističe značajnu
        ulogu turizma u doprinosu miru u svijetu. Pritom je odnos između turizma i mira dvostran jer
        turizam može biti vitalna sila za stvaranje mira, ali je turizmu istodobno potreban mir za
        njegov razvoj i prosperitet 
        <xref ref-type="bibr" rid="r26">
        (Young-Sun, 2005:415)
        </xref>
        . Kada se sigurnosni incidenti poput rata,
        terorizma, kriminala i građanskih sukoba dogode u određenom turističkom području, tada su
        turizam, turisti i lokalno gospodarstvo uvijek pod utjecajem tih incidenata 
        <xref ref-type="bibr" rid="r15">
        (Metodijeski i
        Filiposki, 2016)
        </xref>
        .</p>
      <p>Odsustvo osjećaja sigurnosti stvara osjećaj nesigurnosti, a percipira se u obliku određenog
        rizika, često temeljenog na informacijama iz medija 
        <xref ref-type="bibr" rid="r1">
        (Adeloyea i Browna, 2018)
        </xref>
        . Apsolutni ili
        realni rizik je vjerojatnost pojave određenih nepovoljnih događaja umnožena opsegom njihovih
        posljedica, a subjektivni ili percipirani rizik je intuitivna individualna percepcija tih
        čimbenika 
        <xref ref-type="bibr" rid="r11">
        (Larsen i dr., 2009:260)
        </xref>
        . Često je subjektivni rizik veći od realnoga. Primjerice,
        vjerojatnost od automobilske nesreće statistički je veća od vjerojatnosti zrakoplovne
        nesreće. Ipak, potonji je rizik percipiran većim za putnike koji izbjegavaju putovati
        zrakoplovom.Također, vrlo je rijetko da potrošači zaista znaju vjerojatnost stvarnog rizika
        <xref ref-type="bibr" rid="r17">
        (Reisinger i Mavondo, 2006:14)
        </xref>
        . Rizici u turizmu mogu se pojaviti unutar brojnih područja.
        Reisinger i Mavondo (2006) definirali su rizik u turizmu kao rizik percipiran ili doživljen
        za vrijeme procesa kupnje i konzumiranja turističkih usluga te, uzimajući u obzir postojeću
        literaturu, ističu pet glavnih rizika vezanih uz turizam: terorizam, rat i politička
        nestabilnost, zdravstveni rizici, kriminal te kulturalne i jezične poteškoće. </p>
      <p>Terorizam je nazvan primarnom prijetnjom sigurnosti 21. stoljeća, stoga je na vrhuncu
        masovnosti svjetskog turizma narastao i rizik od uključenosti u teroristički napad 
        <xref ref-type="bibr" rid="r7">
        (Hall,
        2010)
        </xref>
        . Prema mnogim autorima, terorizam je najveća prijetnja međunarodnom turizmu s
        potencijalno puno većim negativnim učinkom po turizam od bilo koje druge katastrofe ili
        nesreće uzrokovane s ljudske strane ili pak prirode 
        <xref ref-type="bibr" rid="r17">
        (Reisinger i Mavondo, 2006:14)
        </xref>
        . Razlika
        između terorizma prije nekoliko desetljeća i suvremenog terorizma leži u tome što je
        suvremeni terorizam obilježen napadima koji se civilima čine slučajnima ili nasumičnima, dok
        nacionalni terorizam ima obilježje sistematičnosti. Naime, sistematični terorizam obično je
        usmjeren na točno određene žrtve 
        <xref ref-type="bibr" rid="r9">
        (Korstanje, 2012:9)
        </xref>
        . Neizravan kontakt s terorizmom može
        biti osjećaj pojedinca da je izbjegao napad zahvaljujući sreći ako se netom prije napada
        nalazio na istom mjestu, sudjelovanje u bilo kojem obliku pomoći ili poznavanje osoba koje
        su doživjele teroristički napad u prošlosti 
        <xref ref-type="bibr" rid="r21">
        (Seabra i dr, 2014:878)
        </xref>
        .</p>
      <p>Prema Global Peace Index Reportu 2018 utjecaj terorizma izračunat je za 163 zemlje temeljem
        23 kvalitativna i kvantitativna indikatora, a rezultat je pokazao ukupno pogoršanje.
        Desetogodišnji trend miroljubivosti na globalnoj razini pogoršan je za 2,38 %, gdje 85
        zemalja bilježi pogoršanje, dok se u 75 zemalja stanje poboljšalo 
        <xref ref-type="bibr" rid="r28">
        (IEP, 2018:2)
        </xref>
        .</p>
      <p><bold>2.2 	Percepcija sigurnosti kao kriterij pri odabiru destinacije</bold></p>
      <p>Osobna sigurnost tijekom putovanja glavni je motivacijski atribut u privlačenju turista u
        određenu turističku destinaciju 
        <xref ref-type="bibr" rid="r8">
        (Hua i Yoo, 2011)
        </xref>
        . Destinacije koje turisti smatraju
        nesigurnima ne smatraju se privlačnima pri izboru destinacije za odmor 
        <xref ref-type="bibr" rid="r13">
        (Mansfeld i Pizam,
        2006)
        </xref>
        i jasno je da pojava nasilja ima snažan negativni utjecaj na odabir destinacije.
        Turisti će prilikom odabira destinacije biti pod utjecajem informacija o sigurnosti iz
        medija, no oni će dolaskom u destinaciju imati vlastito iskustvo o sigurnosnim uvjetima u
        toj destinaciji. Učinci te percepcije sigurnosti doživljene tijekom posjeta nedovoljno su
        istražene 
        <xref ref-type="bibr" rid="r1">
        (Adeloyea i Browna, 2018)
        </xref>
        . Osiguravanje posjetiteljima da se osjećaju sigurno
        prije i za vrijeme svog boravka može biti ključno za postizanje međunarodne konkurentnosti
        destinacije, budući da turisti prilikom planiranja svog putovanja često razmatraju više
        potencijalnih mogućnosti 
        <xref ref-type="bibr" rid="r10">
        (Kozak i Crotts, 2007:234)
        </xref>
        . Za uspješno pozicioniranje turističkih
        destinacija i nositelja ponude u destinacijama nameće se potreba za razumijevanjem kako
        potencijalni turisti percipiraju koncept rizika i sigurnosti u turizmu, a percepcija rizika
        vrlo je subjektivna i individualna stavka u mentalnom sklopu pojedinaca. 
        <xref ref-type="bibr" rid="r12">
        (Ling Yang i Nair,
        2014:323)
        </xref>
        . Ako se proces donošenja odluke o putovanju, kao i odabira destinacije, shvati kao
        proces koji se sastoji od više faza u kojima do izražaja prvenstveno dolaze psihološki
        faktori, tada se sigurnost može razmatrati kao sastavni dio jedne od prvih faza tog procesa
        <xref ref-type="bibr" rid="r23">
        (Senečić i Grgona, 2006:16)
        </xref>
        . </p>
      <p>Percipirano i stvarno stanje sigurnosti ne moraju biti u skladu jedno s drugim. No, ako je
        stvarno sigurnosno stanje ugroženo ili narušeno te su informacije o tome medijski i usmenom
        komunikacijom raširene, percipirana će se sigurnost najčešće oblikovati prema dostupnim
        informacijama. Stoga postoji opasnost od veće razine percipiranog rizika od stvarnog
        <xref ref-type="bibr" rid="r20">
        (Santana 2004:304)
        </xref>
        . Percepcija rizika je vizija utemeljena na vjerojatnosti pojave
        negativnih posljedica koje proizlaze iz odluka ili ponašanja turista 
        <xref ref-type="bibr" rid="r16">
        (Morakabati, 2007:181)
        </xref>
        .
        Tijekom procesa donošenja odluke o putovanju potencijalnog turista, visoko percipirani rizik
        i zabrinutosti vezane uz sigurnost postali su središnje pitanje. Do sada se pokazalo kako
        upitna sigurnost može spriječiti putovanja u određene destinacije 
        <xref ref-type="bibr" rid="r10">
        (Kozak i dr, 2007:233)
        </xref>
        .
        Percipirani rizik i manjak sigurnosti izravno utječu na izbjegavanje rizičnih regija.
        Destinacije koje su percipirane kao prerizične mogu biti eliminirane s popisa potencijalnih
        destinacija za posjet 
        <xref ref-type="bibr" rid="r17">
        (Reisinger i Mavondo, 2006:17)
        </xref>
        . Osim utjecaja na turističke tokove,
        percepcija nestabilnosti može uzrokovati i dugoročne posljedice na razvoj turizma smanjenjem
        vjerojatnosti domaćeg i inozemnog ulaganja u turističku infrastrukturu i povećanjem troškova
        osiguranja takvih ulaganja 
        <xref ref-type="bibr" rid="r22">
        (Seddighi i dr., 2001:182)
        </xref>
        .</p>
      <p>Prema 
        <xref ref-type="bibr" rid="r18">
        Ribeiro i dr. (2018)
        </xref>
        percipirana sigurnost utječe na lojalnost turista jer, ako se
        oni osjećaju nesigurno u destinaciji, nemaju se namjeru vraćati. U nekoliko studija 
        (<xref ref-type="bibr" rid="r6">
        Chew i
        Jahari, 2014;
        </xref>
        <xref ref-type="bibr" rid="r3">
        Artuger, 2015;
        </xref>
        <xref ref-type="bibr" rid="r25">
        Sohn, Lee i Yoon, 2016
        </xref>
        ) istraživan je učinak percepcije rizika
        na namjeru ponovnog posjeta turističke destinacije. Istraživanja su dokazala postojanje
        izravne povezanosti između percepcije, zadovoljstva i budućih namjera dolaska. Sprječavanje
        pojave krize, u mjeri u kojoj je moguće, adekvatno reagiranje na krizu i odgovor na krizna
        zbivanja radi što bržeg oporavka, nužna su postupanja i na državnoj, ali i na lokalnoj
        destinacijskoj razini u okviru upravljanja krizom 
        <xref ref-type="bibr" rid="r2">
        (Althnayan, 2012:25)
        </xref>
        . Osim uspostave
        temelja za krizni menadžment, konstantno ulaganje u održavanje i povećanje razine sigurnosti
        u svim njenim segmentima od izuzetne je važnosti. Istraživanje Bowena i drugih (2014) o
        percepciji rizika i sigurnosti turista na kruzerima, pokazalo je kako većina ispitanika (81
        %), unatoč tome što se slažu s tvrdnjom o postojanju visoke razine sigurnosti u
        kruzing-turizmu, poboljšanje mjera sigurnosti smatraju pozitivnim te na svaki pokušaj
        povećanja razine sigurnosti u kruzing-turizmu gledaju s odobravanjem 
        <xref ref-type="bibr" rid="r5">
        (Bowen i dr,
        2014:622)
        </xref>
        .</p>
      
    </sec>
    <sec sec-type="Methods">
      <label>3.	METODOLOGIJA</label>
      <p>Empirijsko istraživanje provedeno je <italic>on-line </italic>upitnikom kreiranim
        korištenjem Google Docs obrasca, na uzorku od 101 ispitanika, Erasmus studenata i njihovih
        kolega u periodu od 1. do 30. travnja 2017. godine. Sudjelovanje u istraživanju bilo je u
        potpunosti anonimno i dobrovoljno. Istraživanjem se nastojao steći uvid u percepciju
        ispitane mlade populacije o stanju sigurnosti u smislu vjerojatnosti pojave određenih rizika
        u 8 različitih zemalja, među kojima je i Hrvatska, te tako smjestiti Hrvatsku na
        percepcijsku sliku sigurnosti u usporedbi s ostalim konkurentskim zemljama. U uvodnom dijelu
        anketnog upitnika ispitanicima je naglašeno kako se za potrebe ovog istraživanja pod rizikom
        podrazumijevaju prvenstveno opasnosti uzrokovane ljudskim djelovanjem, od kojih su u fokusu
        opasnost od terorizma, ratova te političkih nestabilnosti. Prema Strategiji razvoja turizma
        Republike Hrvatske do 2020., u konkurentski krug mediteranskih zemalja pripadaju Španjolska,
        Francuska, Italija, Grčka i Turska. Stoga su upravo te zemlje uvrštene u istraživanje kako
        bi se Hrvatsku moglo usporediti sa zemljama užeg konkurentskog okruženja. </p>
      <p>U prvom dijelu anketnog upitnika ispitanike se propitivalo o njihovom iskustvu putovanja u
        inozemstvo, želji za putovanjem, o tome jesu li ikada posjetili Hrvatsku te o motivaciji za
        poduzimanje putovanja i važnosti određenih elemenata prilikom odabira destinacije. Pri
        sastavljanju upitnika korišteni su segmenti dvaju prethodnih istraživanja o motivacijskim
        čimbenicima i turističkom ponašanju mladih 
        (<xref ref-type="bibr" rid="r4">
        Bicikova, 2014;
        </xref>
        <xref ref-type="bibr" rid="r19">
        Richards i Wilson, 2003
        </xref>
        ).
        Interakcija s lokalnim stanovništvom, povećanje znanja i „pronalaženje sebe“ korišteni su iz
        istraživanja o mladim putnicima 
        <xref ref-type="bibr" rid="r19">
        (Richards i Wilson, 2003)
        </xref>
        . Ostali elementi, poput druženja s
        prijateljima, istraživanje novih mjesta i kultura, izbjegavanje svakodnevnice i interakcija
        s lokalnim stanovništvom, noćni život i izlasci te sport preuzeti su iz istraživanja o
        turističkim navikama studenata 
        <xref ref-type="bibr" rid="r4">
        (Bicikova, 2014)
        </xref>
        . </p>
      <p>Glavni dio anketnog upitnika činila je matrica s mogućnošću ocjene svakog od navedenih pet
        elemenata rizika 
        (<xref ref-type="bibr" rid="r17">
        Reisinger i Mavondo, 2006;
        </xref>
        <xref ref-type="bibr" rid="r10">
        Kozak, 2007
        </xref>)
        prema vjerojatnosti njegove pojave
        u svakoj od osam ispitanih zemalja. Nakon toga ispitivani su stavovi o tvrdnjama vezanim za
        osjećaj sigurnosti, osobnu percepciju rizika i turističko ponašanje u uvjetima rizika.
        Anketa je završila pitanjima o sociodemografskim obilježjima ispitanika. Od sto i jedne
        osobe koje su pristupile ispunjavanju anketnog upitnika, šesnaestoro je upitnik ispunilo
        nepotpuno, odnosno polovično te su takve ankete odbačene. Dakle, ukupno je obrađeno 85
        anketnih upitnika.</p>
      <p><bold>3.1 	Uzorak</bold></p>
      <p>Uzorak na kojemu je anketiranje provedeno bili su stranci, odnosno osobe koje nisu hrvatski
        državljani, niti žive u Hrvatskoj te su u Hrvatskoj bile kao posjetitelji ili je nikada nisu
        posjetili. Dostupan uzorak većinom su mlađe osobe i studenti. Zemlje u kojima ispitanici
        žive su sljedeće: Njemačka, Turska, Francuska, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal,
        Nizozemska, Slovenija, Austrija, Švicarska, Latvija, Finska, Belgija, Bugarska, Danska,
        Indija, Kenija, Rumunjska, Slovačka, SAD i Ukrajina.</p>
      
      <p>
        <table-wrap position="margin">
          <label>Tablica 1.</label>
          <caption>
            <title>Sociodemografska obilježja ispitanika</title>
          </caption>
          <table border="1" frame="box" width="100%">
            <col width=""/>
            <col width=""/>
            <col width=""/>
            <col width=""/>
            <thead>
              <tr>
                <th align="center" valign="middle">SOCIODEMOGRAFSKE VARIJABLE </th>
                <th align="center" valign="middle">OBILJEŽJA </th>
                <th align="center" valign="middle">FREKVENCIJA </th>
                <th align="center" valign="middle">% </th>
                
              </tr>
            </thead>
            <tbody>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Spol </td>
                <td align="left" valign="middle"><p>Muški</p><p> Ženski</p> </td>
                <td align="center" valign="middle"><p>30</p><p> 55</p> </td>
                <td align="right" valign="middle"><p>35,3</p><p> 64,7</p> </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Dob </td>
                <td align="left" valign="middle"><p>18 - 24</p><p> 25 - 29 </p><p>30 &lt; </p></td>
                <td align="center" valign="middle"><p>53</p> 26 <p>6</p></td>
                <td align="right" valign="middle"><p>62,4</p> 30,6 <p>7,1 </p></td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Razina obrazovanja </td>
                <td align="left" valign="middle">
                  <p>srednja stručna sprema ili niže</p>
                  <p> viša škola ili prvostupnik</p>
                  <p> fakultet ili magistar struke</p>
                  <p> znanstveni magisterij ili doktorat</p>
                </td>
                <td align="center" valign="middle"> <p>7</p><p> 52</p><p> 17</p><p> 9 </p></td>
                <td align="right" valign="middle"><p>8,2</p><p> 61.2 </p><p>20,0</p><p> 10,6</p> </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Status </td>
                <td align="left" valign="middle"><p>učenik/ica, student/ica</p><p> zaposlen/a</p><p> nezaposlen/a</p><p>
                  ostalo</p> </td>
                <td align="center" valign="middle"><p>59</p><p> 23</p><p> 1</p><p> 2</p> </td>
                <td align="right" valign="middle"><p>69,4</p><p> 27,1 </p><p>1,2</p><p> 2,4</p> </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Bračni status </td>
                <td align="left" valign="middle"><p>neudata/neoženjen</p><p> udata/oženjen ili partnerstvo</p><p>
                  ostalo </p></td>
                <td align="center" valign="middle"><p>75</p><p> 8</p><p> 2</p> </td>
                <td align="right" valign="middle"><p>88,2</p><p> 9,4</p><p> 2,4 </p></td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Mjesečni prihod u EUR </td>
                <td align="left" valign="middle"><p>do 500</p><p> od 501 do 1000</p><p> od 1001 do 2000 </p><p>više od
                  2000</p> </td>
                <td align="center" valign="middle"><p>32</p> <p>30</p> <p>21</p> <p>2</p> </td>
                <td align="right" valign="middle"><p>37,7</p><p> 35,3 </p><p>24,7</p><p> 2,4</p> </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="top">Iskustvo međunarodnog putovanja</td>
                <td align="left" valign="middle"> <p>Da</p><p> Ne</p> </td>
                <td align="center" valign="middle"><p>82</p><p> 3</p> </td>
                <td align="right" valign="middle"><p>96,5</p><p> 3,5 </p></td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot>
            <p>Izvor: rezultati istraživanja</p></table-wrap-foot>
          
        </table-wrap>
      </p>
      <p>Od 85 ispitanika obuhvaćenih istraživanjem, većina su ženskog spola (64,7 %).
        Najzastupljenija dobna skupina u ukupnom uzorku ujedno je i najmlađa, odnosno skupina od 18
        do 24 godine koja čini natpolovičnu većinu (62,4 %). Prosječna dob ispitanika je 25 godina.
        Najveći broj ispitanika čine osobe s razinom obrazovanja više škole ili prvostupnika (61,2
        %), a slijedi razina fakulteta i magistra struke (20,0 %). Većina ispitanika su studenti,
        neudate i neoženjene osobe (88,2 %), a prosječni mjesečni prihod je do 2000 eura. Gotovo svi
        ispitanici (96,5 %) imaju iskustvo putovanja u inozemstvo, dakle turistički su putovali
        izvan granica zemlje u kojoj žive. Uzevši u obzir kako većina ispitanika pripada mlađoj
        populaciji, podaci o iskustvu inozemnog putovanja i želje za putovanjem potvrđuju vrlo
        istaknutu prisutnost „trenda putovanja“ kod mladih. Putovanje mladih i studenata postaje
        jedan od najbrže rastućih segmenata međunarodnog turizma, predstavljajući više od 23 % od
        preko milijardu međunarodnih turista koji putuju svake godine 
        <xref ref-type="bibr" rid="r30">
        (UNWTO, 2016:5)
        </xref>
        . Dugoročno
        gledajući, putovanja mladih danas čine osnovu za turističke odluke budućih generacija, stoga
        su potrebe, preferencije i percepcija ovog segmenta turista vrijedne proučavanja. </p>
      
      
    </sec>
    
    <sec sec-type="Resaults and Discussion">
      <label>4.	REZULTATI I DISKUSIJA</label>
      <p>Prema istraživanju Bickove (2014) posebno su istaknuti faktori privlačenja, definirani kao
        materijalni i nematerijalni resursi imidža određene destinacije koji omogućavaju
        realiziranje potreba. Rezultati ovog istraživanja, prikazani u tablici 2, pokazali su kako
        je cijena najutjecajniji <italic>pull</italic> faktor među mladim turistima, što se, ako se
        uzme u obzir kako je gotovo 70 % ispitanika u ovom istraživanju studentska populacija, slaže
        s rezultatima prethodno spomenutog istraživanja gdje je zaključeno kako je niska cijena
        putovanja najutjecajniji <italic>pull</italic> faktor na studentskom turističkom
        tržištu.</p>
      
      <p>
        <table-wrap position="margin">
          <label>Tablica 2.</label>
          <caption>
            <title>Važnost pojedinih kriterija pri odabiru destinacije</title>
          </caption>
          <table border="1" frame="box" width="100%">
            <col width=""/>
            <col width=""/>
            <thead>
              <tr>
                <th align="left" valign="middle"> Kriteriji </th>
                <th align="left" valign="middle">Prosječna vrijednost </th>
                
              </tr>
            </thead>
            <tbody>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Cijena putovanja </td>
                <td align="center" valign="middle">4,00</td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Sigurnost (terorizam, nestabilnost) </td>
                <td align="center" valign="middle">3,95 </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Klima </td>
                <td align="center" valign="middle">3,76</td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Dostupnost destinacije </td>
                <td align="center" valign="middle">3,75</td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Čistoća </td>
                <td align="center" valign="middle">3,49</td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Turističke atrakcije </td>
                <td align="center" valign="middle">3,20</td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Raznolikost zabave i događanja </td>
                <td align="center" valign="middle">3,20 </td>
              </tr>
              <tr>
                <td align="left" valign="middle">Popularnost destinacije </td>
                <td align="center" valign="middle">2,73</td>
              </tr>
            </tbody>
          </table>
          <table-wrap-foot><p>Izvor: rezultati istraživanja</p></table-wrap-foot>
          
        </table-wrap>
      </p>
      <p>Rezultati istraživanja pokazali su kako je upravo sigurnost sljedeći najvažniji kriterij
        (3,95), Naime, sigurnost je element ocijenjen značajno većom ocjenom od elemenata poput
        raznolikosti zabave i popularnosti destinacije, čime se potvrđuje da je turistima sigurnost
        bitan faktor pri odabiru destinacije.</p>
      <p>U nastavku istraživanja slijedi analiza matrice s ocjenama pet elemenata rizika prema
        vjerojatnosti njegove pojave u svakoj od osam ispitanih zemalja. Ispitanici su navedene
        rizike ocjenjivali ocjenom od 1 do 5, pri čemu je pojava rizika mogla biti od 1 - „vrlo
        niska“, do 5 - „vrlo visoka“. Navedeni elementi rizika su sljedeći: </p>
      <list list-type="order">
        <list-item><p>Unutarnje političke napetosti ili sukobi </p></list-item>
        <list-item><p>migrantska kriza</p></list-item>
        <list-item><p>izbijanje sukoba</p></list-item>
        <list-item><p>društveni ili politički nemiri</p></list-item>
        <list-item><p>opasnost od terorističkog napada.</p></list-item>
      </list>
      <p>Cilj ovog dijela upitnika bio je ispitati percepciju ispitanika vezanu uz jačinu različitih
        rizika uzrokovanih ljudskim djelovanjem, u različitim zemljama. Pretpostavlja se kako
        postojanje navedenih rizika djeluju odbojno na potencijalnog turista. Zemlje koje su
        ispitanici ocjenjivali su sljedeće: Hrvatska, Španjolska, Francuska, Italija, Grčka, Turska,
        Njemačka te Bosna i Hercegovina. Ispitanici su uz svaku zemlju u tablici naznačili jednu od
        tri mogućnosti; da žive u toj zemlji, da su posjetili tu zemlju ili niti jedno niti drugo,
        kako bi se utvrdilo postoje li razlike u rezultatima među ispitanicima iz navedene tri
        kategorije, Na grafikonu 1 prikazani su rezultati za vjerojatnost pojave rizika u
        Hrvatskoj.</p>
      <p>
        <fig id="f1">
          <label>Grafikon 1.</label>
          <caption><p>Percepcija rizika za Hrvatsku</p></caption>
          <graphic xlink:href="zbornik-veleri-7-209-g1.jpg"/>
          <p>Izvor: rezultati istraživanja
          </p>
        </fig>
      </p>
      <p>Na grafikonu koji prikazuje rezultate istraživanja za Hrvatsku migrantska kriza percipirana
        je kao najvjerojatniji rizik (2,17). Srednje vrijednosti vjerojatnosti pojave svih ostalih
        rizika niže su od 2,00. Slijedi vjerojatnost pojave unutarnje političkih napetosti (1,96),
        društvenih ili političkih nemira (1,88), terorističkog napada (1,67) te eskalacija sukoba
        ili rata (1,63). Zanimljivo je kako su ispitanici koji su bili u Hrvatskoj nižim ocjenama
        vrednovali vjerojatnost pojave navedenih rizika, u odnosu na ispitanike koji nisu posjetili
        Hrvatsku. Standardna devijacija se kreće između 0,77 i 1,02. U rezultatima za Hrvatsku i
        Španjolsku uočena je najniža razina varijacije u standardnim devijacijama. </p>
      <p>Radi sveobuhvatnog pregleda, slijedi prikaz svih rezultata za svih osam zemalja na
        linijskom grafikonu. Na apscisi se nalaze brojevi od 1 do 5, a predstavljaju rizike, prema
        istom redoslijedu kao i na prethodnim grafikonima. </p>
      <p>
        <fig id="f">
          <label>Grafikon 2.</label>
          <caption>
            <p>Sumarni prikaz rezultata percepcije rizika prema zemljama</p>
          </caption>
          <graphic xlink:href="zbornik-veleri-7-209-g2.jpg"/>
          <p>Izvor: rezultati istraživanja </p>
        </fig>
      </p>
      <p>Na grafikonu 2 najočitije se izdvaja linija koja označava Tursku i koja je prema svim
        segmentima rizika ocijenjena najvećim vrijednostima. Nasuprot Turskoj, najdonja linija
        predstavlja Hrvatsku, koja je prema rezultatima istraživanja, od pet ocjenjivanih elemenata,
        u tri elementa ocijenjena s najmanjom vrijednošću. </p>
      <p>Prvi rizik prema redoslijedu na apscisi jest rizik od unutarnjih političkih napetosti ili
        sukoba, što uključuje političku nestabilnost, ograničenje demokracije, gušenje sloboda i
        slično. Nakon Turske (4,21), čija se vrijednosna linija nalazi daleko iznad ostalih zemalja,
        slijede Grčka (2,79), Bosna i Hercegovina (2,65) i Francuska (2,43). Drugi rizik
        podrazumijeva izbijanje migrantske krize. Kao i kod ocjene prethodnog rizika, predvodi
        Turska (3,85), a slijedi Grčka (3,50). Najbliže dnu su linije Španjolske (2,24) i Hrvatske
        (2,17). Treći rizik je rizik od izbijanja sukoba ili ratnih eskalacija, čija je vjerojatnost
        pojave ukupno ocijenjena najnižom ocjenom. Na grafikonu je u ovom segmentu vidljiv najveći
        raskorak između linije Turske i ostalih zemalja. Četvrti rizik na grafikonu 2 predstavlja
        vjerojatnost pojave društvenih ili političkih nemira. Nakon Turske (4,10), slijede redom
        Grčka (2,79), Bosna i Hercegovina (2,54), Francuska (2,41) i Njemačka (2,06). Značajno je
        usmjeriti pozornost na desne krajeve linija, gdje se nalaze vrijednosti percipirane
        vjerojatnosti od terorističkog napada, a gdje se linija Hrvatske nalazi na uvjerljivo
        najnižoj razini (1,67). Hrvatska je jedina zemlja ocijenjena ocjenom manjom od 2,00. </p>
      <p>Na temelju rezultata može se zaključiti kako postoji razlika u vjerojatnosti pojave
        određenih rizika u različitim zemljama iz perspektive ispitanika, potencijalnih turista, te
        kako postoje čak i značajnije razlike u percepciji zemalja unutar istog konkurentskog
        okruženja. Također, primijećena je razlika između percipiranja rizika između ispitanika koji
        su bili u zemlji čiju pojavu rizika procjenjuju i ispitanika koji tu zemlju nisu posjetili,
        što se slaže s rezultatima prethodnih istraživanja koja potvrđuju kako osobno iskustvo
        reducira percipirani rizik. Razlika je vidljiva i kod percepcije ispitanika o pojavi rizika
        u zemlji u kojoj žive, u usporedbi s ostalim ispitanicima kojima je ta zemlja strana. Stoga
        se za daljnja istraživanja predlaže i detaljnije istraživanje percepcije rizika turista u
        destinacijama, uzevši u obzir njihovo osobno iskustvo, što je zaključeno i u istraživanju
        Adeloyea i Browna (2018). </p>
      <p>Od svih uzroka nesigurnosti nastalih ljudskim djelovanjem, u ovome je radu naglasak
        stavljen na terorizam, kao jednom od trenutno najvidljivijih destruktivnih faktora po
        globalnu sigurnost. Svakodnevna događanja u svijetu upućuju na to kako nesigurnosti na
        globalnoj razini nemaju tendenciju smanjenja ili nestanka. U takvim okolnostima sigurnost je
        kriterij koji postaje sve bitniji potencijalnim turistima, pa sigurnost destinacije postaje
        značajna konkurentska prednost.</p>
      
    </sec>
    
    <sec sec-type="Conclusion">
      <label>5.	ZAKLJUČAK I PREPORUKE</label>
      <p>Nesigurnost je oduvijek bila primarni neprijatelj turizmu, iako rastuća razina globalne
        nesigurnosti neće zaustaviti progresivni razvoj turizma. U Strategiji razvoja turizma
        Republike Hrvatske do 2020. godine, sigurnost je navedena kao jedan od čimbenika kojima bi
        Hrvatska mogla privlačiti turističku potražnju te je navedeno kako je „osjećaj sigurnosti“ u
        Hrvatskoj ocijenjen boljim u odnosu na konkurentske zemlje Mediterana, što je potvrđeno i
        istraživanjem u ovom radu. Hrvatska je generalno pozitivno percipirana kao destinacija, kako
        po pitanju atraktivnosti destinacije, tako i po pitanju sigurnosti. </p>
      <p>Hrvatska je, iz perspektive ispitanika koji su pretežito mlade osobe sklone međunarodnom
        putovanju, a koji su sigurnost ocijenili jednim od najvažnijim kriterijima pri odabiru
        destinacije, percipirana kao zemlja niže vjerojatnosti pojave rizika na globalnoj razini te
        kao vrlo sigurna destinacija. Promatrajući dugoročno, putovanja mladih danas osnova su
        turističkih odluka budućnosti, stoga su njihove preferencije i percepcije vrijedne daljnjeg
        analiziranja. U tom se kontekstu Hrvatska, koristeći pozitivnu percepciju o sigurnosti, može
        uspješno pozicionirati.</p>
      <p>Ograničenja provedenog istraživanja očituju se prvenstveno u veličini uzorka i u relativno
        kratkom vremenu provođenja te ograničenosti financijskih sredstava. Daljnja istraživanja u
        ovom području svakako će biti potrebna, s obzirom na nedovoljnu istraženost i rastuću
        potrebu za razumijevanjem ponašanja turista te veće osviještenosti o osobnoj sigurnosti pod
        utjecajem rapidnih promjena u društvu. </p>
      <p>Iz navedenih ograničenja proizlaze preporuke za daljnja istraživanja, bilo onih usmjerenih
        na temu percepcije rizika pojedinih zemalja i potencijalnom ponašanju turista u uvjetima
        percipirane nesigurnosti ili pak fokusirajući se na percepciju Hrvatske kao destinacije u
        kontekstu sigurnosti. Budući da se većim dijelom radi o ispitivanju osjećaja i percepcije,
        potrebno je voditi računa o tome da trenutak ispitivanja može utjecati na rezultate, stoga
        bi bilo poželjno izbjeći provođenje istraživanja neposredno nakon većih događaja koji su
        narušili sigurnost, a imali su velik odjek u medijima, ili, pak, usporediti rezultate
        ispitivanja provedene u vremenu neposredno nakon takvih događaja s onima dobivenih u
        „mirnijem“ razdoblju. Budući da je istraživanje pokazalo kako se pri ocjenjivanju rizičnosti
        zemalja razlikuju odgovori lokalnog stanovništva i stranaca, ali i kako je standardna
        devijacija vrlo visoka u određenim slučajevima kod odgovora rezidenata, valjalo bi također
        pri ispitivanju percepcije rizika segmentirati ispitanike ovisno o tome gdje žive te žive li
        u urbanim ili ruralnim sredinama. Obuhvaćanje stila života, vrste osobnosti i kulturološke
        pozadine ispitanika također bi moglo dati zanimljive rezultate. Bilo bi poželjno provesti
        detaljnije i obuhvatnije istraživanje na većem reprezentativnom uzorku, heterogenijoj dobnoj
        skupini i tijekom duljeg vremenskog razdoblja. </p>
    </sec>
    
  </body>
  
  <back>
    <ref-list>
      
      <ref id="r1">
        <label>1</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Adeloye</surname>
              <given-names>D.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Brown</surname>
              <given-names>L.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2018.</year>
          </date>
          <article-title>“Terrorism and domestic tourist risk perceptions”</article-title>
          <source>Journal of Tourism and Cultural Change</source>
          <volume>16</volume>
          <fpage>217</fpage>
          <lpage>233</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/14766825.2017.1304399"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r2">
        <label>2</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Althnayan</surname>
              <given-names>A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Tourism and terrorism: A crisis management perspective - An investigation of stakeholders’ engagement in the context of Egyptian holiday destinations</source>
          <publisher-name>University of Hull</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2012.</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r3">
        <label>3</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Artuger</surname>
              <given-names>S.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2015.</year>
          </date>
          <article-title>“The Effect of Risk Perceptions on Tourists’ Revisit Intentions”</article-title>
          <source>European Journal of Business and Management</source>
          <volume>7</volume>
          <issue>2</issue>
          <fpage>36</fpage>
          <lpage>43</lpage>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r4">
        <label>4</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Bicikova</surname>
              <given-names>K.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname></surname>
              <given-names></given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2014.</year>
          </date>
          <article-title>„Understanding Student Travel Behavior: A Segmentation Analysis of British University Students“</article-title>
          <source>Journal of Travel &amp; Tourism Marketing</source>
          
          <volume>31</volume>
          <issue>7</issue>
          <fpage>854</fpage>
          <lpage>867</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/10548408.2014.890154"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r5">
        <label>5</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Bowen</surname>
              <given-names>C.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Fidgeon</surname>
              <given-names>P.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Page</surname>
              <given-names>S.J.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2014.</year>
          </date>
          <article-title>„Maritime tourism and terrorism: customer perceptions of the potential terrorist threat to cruise shipping“</article-title>
          <source>Current Issues in Tourism</source>
          
          <volume>17</volume>
          <issue>7</issue>
          <fpage>610</fpage>
          <lpage>639</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/13683500.2012.743973"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r6">
        <label>6</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Chew</surname>
              <given-names>E. Y. T.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Jahari</surname>
              <given-names>S. A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2014.</year>
          </date>
          <article-title> “Destination Image as a Mediator between Perceived Risks and Revisit Intention: A Case of Post-disaster Japan.”</article-title>
          <source>Tourism Management</source>
          
          <volume>40</volume>
          <fpage>382</fpage>
          <lpage>393</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/j.tourman.2013.07.008"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r7">
        <label>7</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Hall</surname>
              <given-names>C.M.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2010.</year>
          </date>
          <article-title>„Crisis events in tourism: subjects of crisis in tourism“</article-title>
          <source>Current Issues in Tourism</source>
          
          <volume>13</volume>
          <issue>5</issue>
          <fpage>401</fpage>
          <lpage>417</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/13683500.2010.491900"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r8">
        <label>8</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Hua</surname>
              <given-names>Y.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Yoo</surname>
              <given-names>J.J.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2011.</year>
          </date>
          <article-title>“Travel motivations of Mainland Chinese travelers to the United States”</article-title>
          <source>Journal of China Tourism Research</source>
          
          <volume>7</volume>
          <issue>4</issue>
          <fpage>355</fpage>
          <lpage>376</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/19388160.2011.627000"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r9">
        <label>9</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Korstanje</surname>
              <given-names>M.E.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Clayton</surname>
              <given-names>A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2012.</year>
          </date>
          <article-title>„Tourism and terrorism: conﬂicts and commonalities“</article-title>
          <source>Worldwide Hospitality and Tourism Themes</source>
          
          <volume>4</volume>
          <issue>1</issue>
          <fpage>8</fpage>
          <lpage>25</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1108/17554211211198552"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r10">
        <label>10</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Kozak</surname>
              <given-names>M.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Crotts</surname>
              <given-names>J.C.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2007.</year>
          </date>
          <article-title>„The Impact of the Perception of Risk on International Travellers“</article-title>
          <source>International Journal of Tourism Research</source>
          
          <volume>9</volume>
          <issue>4</issue>
          <fpage>233</fpage>
          <lpage>242</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1002/jtr.607"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r11">
        <label>11</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Larsen</surname>
              <given-names>S.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Brun</surname>
              <given-names>W.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Ogaard</surname>
              <given-names>T.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2009.</year>
          </date>
          <article-title>„What tourists worry about - Construction of a scale measuring tourist worries“</article-title>
          <source>Tourism Management</source>
          
          <volume>30</volume>
          <fpage>260</fpage>
          <lpage>265</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/j.tourman.2008.06.004"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r12">
        <label>12</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Ling Yang</surname>
              <given-names>C.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Nair</surname>
              <given-names>V.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2014.</year>
          </date>
          <article-title>„Risk perception study in tourism: Are we really measuring percieved risk?“</article-title>
          <source>Procedia - Social and Behavioral Sciences</source>
          
          <volume>144</volume>
          <fpage>322</fpage>
          <lpage>327</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2014.07.302"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r13">
        <label>13</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Mansfeld</surname>
              <given-names>Y.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Pizam</surname>
              <given-names>A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>“Toward a theory of tourism security. In Tourism, Security and Safety: From Theory to Practice”</source>
          <person-group>
            <name>
              <surname>Mansfeld</surname>
              <given-names>Y.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Pizam</surname>
              <given-names>A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <publisher-loc>MA, USA </publisher-loc>
          <publisher-name>Butterworth-Heinemann: Burlington</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2006.</year>
          </date>
          <fpage>1</fpage>
          <lpage>28</lpage> 
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/B978-0-7506-7898-8.50004-7"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r14">
        <label>14</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Maslow</surname>
              <given-names>A.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Motivation and Personality</source>
          <publisher-loc>New York </publisher-loc>
          <publisher-name>Harper</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>1954.</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r15">
        <label>15</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Metodijeski</surname>
              <given-names>D.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Filiposki</surname>
              <given-names>O.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Tourism policy and security: the case of terrorism</source>
          <publisher-name>Institute for Socio-Cultural Anthropology of Macedoniam, University Goce Delchev</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2016</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r16">
        <label>16</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Morakabati</surname>
              <given-names>Y.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Tourism, travel risk and travel risk perceptions: a study of travel risk perceptions and the effects of incidents on tourism</source>
          <publisher-name>Bournemouth University</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2007.</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r17">
        <label>17</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Reisinger</surname>
              <given-names>Y.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Mavondo</surname>
              <given-names>F.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2006.</year>
          </date>
          <article-title>„Cultural Differences in Travel Risk Perception“</article-title>
          <source>Journal of Travel &amp; Tourism MarketinG</source>
          
          <volume>20</volume>
          <issue>1</issue>
          <fpage>13</fpage>
          <lpage>31</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1300/J073v20n01_03"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      
      <ref id="r18">
        <label>18</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Ribeiro</surname>
              <given-names>M.A.</given-names>
            </name>
            <etal>et al.</etal>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2018.</year>
          </date>
          <article-title>“Tourists’ Destination Loyalty through Emotional Solidarity with Residents: An Integrative Moderated Mediation Model”</article-title>
          <source>Journal of Travel Research</source>
          
          <volume>57</volume>
          <issue>3</issue>
          <fpage>279</fpage>
          <lpage>295</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1177/0047287517699089"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r19">
        <label>19</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Richards</surname>
              <given-names>G.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Wilson</surname>
              <given-names>J.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Today’s Youth Travellers: Tomorrow’s Global Nomads. New Horizons in Independent Youth and Student Travel</source>
          <publisher-name>International Student Travel Confederation (ISTC)</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2003.</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r20">
        <label>20</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Santana</surname>
              <given-names>G.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2004.</year>
          </date>
          <article-title>„Crisis Management and Tourism“</article-title>
          <source>Journal of Travel &amp; Tourism Marketing</source>
          <volume>15</volume>
          <issue>4</issue>
          <fpage>299</fpage>
          <lpage>321</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1300/J073v15n04_05"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
    
      <ref id="r21">
        <label>21</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Seabra</surname>
              <given-names>C.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Abrantes</surname>
              <given-names>J.L.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Kastenholz</surname>
              <given-names>E.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2014.</year>
          </date>
          <article-title>„The influence of terrorism risk perception on purchase involvement and safety concern of international travellers“</article-title>
          <source>Journal of Marketing Management</source>
          
          <volume>30</volume>
          <issue>9-10</issue>
          <fpage>874</fpage>
          <lpage>903</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/0267257X.2014.934904"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
    
      <ref id="r22">
        <label>22</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Seddighi</surname>
              <given-names>H.R.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Nuttall</surname>
              <given-names>M.W.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Theocharous</surname>
              <given-names>A.L.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2001.</year>
          </date>
          <article-title>„Does cultural background of tourists influence the destination choice? An empirical study with special reference to political instability“</article-title>
          <source>Tourism Management</source>
          
          <volume>22</volume>
          <fpage>181</fpage>
          <lpage>191</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/S0261-5177(00)00046-7"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r23">
        <label>23</label>
        <mixed-citation publication-type="book">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Senečić</surname>
              <given-names>J.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Grgona</surname>
              <given-names>J.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <source>Marketing menadžment u turizmu</source>
          <publisher-loc>Zagreb </publisher-loc>
          <publisher-name>Mikrorad d. o. o.</publisher-name>
          <date date-type="pub">
            <year>2006.</year>
          </date>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r24">
        <label>24</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Sirakaya</surname>
              <given-names>E.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Sheppard</surname>
              <given-names>A.G.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>McLellan</surname>
              <given-names>R.W.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>1997.</year>
          </date>
          <article-title>"Assessment of the relationship between perceived safety at a vacation site and destination choice decisions: extending the behavioral decision-making model“</article-title>
          <source>Journal of Hospitality &amp; Tourism Research</source>
          <volume>21</volume>
          <issue>2</issue>
          <fpage>1</fpage>
          <lpage>10</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1177/109634809702100201"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
     
      <ref id="r25">
        <label>25</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Sohn</surname>
              <given-names>H.K.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Lee</surname>
              <given-names>T.J.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Yoon</surname>
              <given-names>Y.S.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2016.</year>
          </date>
          <article-title>“Relationship between Perceived Risk, Evaluation, Satisfaction, and Behavioral Intention: A Case of Local-Festival Visitors.”</article-title>
          <source>Journal of Travel &amp; Tourism Marketing</source>
          <volume>33</volume>
          <issue>1</issue>
          <fpage>28</fpage>
          <lpage>45</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/10548408.2015.1024912"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r26">
        <label>26</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Young-Sun Shin</surname>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2005.</year>
          </date>
          <article-title>„Safety, security and peace tourism: The case of the DMZ area“</article-title>
          <source>Asia Pacific Journal of Tourism Research</source>
          <volume>10</volume>
          <issue>4</issue>
          <fpage>411</fpage>
          <lpage>426</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/10941660500363777"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r27">
        <label>27</label>
        <mixed-citation publication-type="journal">
          <person-group>
            <name>
              <surname>Yu</surname>
              <given-names>L.</given-names>
            </name>
            <name>
              <surname>Chung</surname>
              <given-names>M.H.</given-names>
            </name>
          </person-group>
          <date date-type="pub">
            <year>2001.</year>
          </date>
          <article-title> „Tourism as a Catalytic Force for LowPolitics Activities between Politically Divided Countries:The Cases of South/North Korea and Taiwan/China“</article-title>
          <source>New Political Science</source>
          
          <volume>23</volume>
          <issue>4</issue>
          <fpage>537</fpage>
          <lpage>545</lpage>
          <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/07393140120099624"></ext-link>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
      <ref id="r28">
        <label>28</label>
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <collab>Institute for Economics &amp; Peace</collab>
          <data-title> Global Peace Index</data-title>
          <date>
            <year>2018.</year>
          </date>
          <ext-link xlink:href="http://visionofhumanity.org/app/uploads/2018/06/Global-Peace-Index-2018-2.pdf"></ext-link>
          <date-in-citation content-type="access-date">10.1.2019.</date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
            
      <ref id="r29">
        <label>29</label>
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <collab>UNWTO World Tourism Organization</collab>
          <data-title>Annual report</data-title>
          <date>
            <year>2017.</year>
          </date>
          <ext-link xlink:href="https://www.e-unwto.org/doi/book/10.18111/9789284419807"></ext-link>
          <date-in-citation content-type="access-date">6.9.2018.</date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
            
      <ref id="r30">
        <label>30</label>
        <mixed-citation publication-type="data" publication-format="electronic">
          <collab>UNWTO World Tourism Organisation</collab>
          <data-title>Global Report on The Power of Youth Travel</data-title>
          <date>
            <year>2016.</year>
          </date>
          <ext-link xlink:href="http://cf.cdn.unwto.org/sites/all/files/pdf/wyse_powerofyouthtravel.pdf"></ext-link>
          <date-in-citation content-type="access-date">15.9.2018.</date-in-citation>
        </mixed-citation>
      </ref>
      
    </ref-list>  
  </back>  
  
  
  
</article>
