<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with OASIS Tables with MathML3 v1.1 20151215//EN" "JATS-journalpublishing-oasis-article1-mathml3.dtd">
<article dtd-version="1.1" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML">
    <front>
        <journal-meta>
            <journal-id journal-id-type="doi">https://doi.org/10.31784/zvr</journal-id>
            <journal-title-group>
                <journal-title xml:lang="hr">Zbornik Veleučilišta u Rijeci</journal-title>
                <trans-title-group xml:lang="en">
                    <trans-title>Journal of the Polytechnic of Rijeka</trans-title>
                </trans-title-group>
            </journal-title-group>
            <issn pub-type="ppub">1848-1299</issn>
            <issn pub-type="epub">1849-1723</issn>
            <publisher>
                <publisher-name xml:lang="hr">Veleučilište u Rijeci</publisher-name>
                <publisher-name xml:lang="en">Polytechnic of Rijeka</publisher-name>
                <publisher-loc>Trpimirova 2/V, 51000 Rijeka
                    <email xlink:href="zbornik@veleri.hr">zbornik@veleri.hr</email>
                    <ext-link ext-link-type="url" xlink:href="https://www.veleri.hr/?q=zbornik">http://www.veleri.hr/?q=zbornik</ext-link>
                </publisher-loc>
            </publisher>
        </journal-meta>
        
        <article-meta>
            
            <article-id pub-id-type="doi">https://doi.org/10.31784/zvr.8.1.9</article-id>
            
            <article-categories>
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
                    <subject>Izvorni znanstveni rad</subject>
                </subj-group>  
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
                    <subject>Original Scientific paper</subject>
                </subj-group>  
            </article-categories>
            
            <title-group>
                <article-title xml:lang="hr">ZADOVOLJSTVO MLADIH KORISNIKA USLUGAMA
                    PAKETNIH DOSTAVLJAČA U REPUBLICI HRVATSKOJ</article-title>
                <trans-title-group>
                    <trans-title xml:lang="en">SATISFACTION OF THE YOUNG USERS WITH THE
                        PARCEL DELIVERY SERVICES IN CROATIA</trans-title>
                </trans-title-group>
            </title-group>
            
            <contrib-group>
                <contrib contrib-type="author">
                    <name>
                        <surname>Naletina</surname>
                        <given-names>Dora</given-names>
                    </name>
                    <email xlink:href="dora.naletina@efzg.hr">dora.naletina@efzg.hr</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
                </contrib>
                <contrib contrib-type="author">
                    <name>
                        <surname>Damić</surname>
                        <given-names>Mate</given-names>
                    </name>
                    <email xlink:href="mdamic@efzg.hr">mdamic@efzg.hr</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff2">2</xref>
                </contrib>
                <contrib contrib-type="author">
                    <name>
                        <surname>Meštrović</surname>
                        <given-names>Luka</given-names>
                    </name>
                    <email xlink:href="luka.mestrovic@yahoo.com">luka.mestrovic@yahoo.com</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff3">3</xref>
                </contrib>
                
                <aff id="aff1">
                    <label>1</label>
                    Dr. sc., docent, 
                    <institution xml:lang="hr">Ekonomski fakultet, </institution>
                    <addr-line>Trg J. F. Kennedy 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska</addr-line>
                </aff>
                <aff id="aff2">
                    <label>2</label>
                    Dr. sc., docent, 
                    <institution xml:lang="hr">Ekonomski fakultet, </institution>
                    <addr-line>Trg J. F. Kennedy 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska</addr-line>
                </aff>
                <aff id="aff3">
                    <label>3</label>
                    Mag. oec., 
                    <institution xml:lang="hr">PBZ d. d., </institution>
                    <addr-line>Radnička 45, 10 000 Zagreb, Hrvatska</addr-line>
                </aff>
                
            </contrib-group>
            
            <pub-date>
                <day></day>
                <month>6</month>
                <year>2020</year>
            </pub-date>
            
            <volume>8</volume>
            <issue>1</issue>
            <fpage>331</fpage>
            <lpage>351</lpage>
            
            <history>
                <date date-type="received">
                    <day>2</day>
                    <month>12</month>
                    <year>2019</year>
                </date>
                <date date-type="accepted">
                    <day>27</day>
                    <month>1</month>
                    <year>2020</year>
                </date>
            </history>
            
            <permissions>
                <license license-type="open-access" xlink:href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode">
                    <license-p>Creative Commons CC BY-NC 4.0</license-p>
                </license>
                
                
                <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
                    <license-p>Puni tekst objavljenih radova besplatno se smije koristiti za osobne, edukacijske ili istraživačke svrhe uz poštovanje autorskih prava autora i izdavača.
                        Korisnici radove smiju besplatno čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, prerađivati ili koristiti ih na druge zakonite načine, uz ispravno navođenje izvornika i nekomercijalnu svrhu uporabe.
                    </license-p>
                </license>
                
                
                <license license-type="open-access" xml:lang="en">
                    <license-p>The usage of full-text of the articles can be used exclusively for personal, research-related or educational purposes, with regard to the authors' and publishers' rights.
                        The users are allowed to read, download, copy, distribute, print and transform or use them for any other lawful purpose as long as they attribute the source in an appropriate manner and for the non-commercial purpose of the usage.</license-p>
                </license>
                
            </permissions>
            
            <abstract xml:lang="hr">
                <p>
                    <italic>
                        Posljednjih godina, uloga paketne dostave u urbanim područjima kontinuirano raste, prvenstveno
                        zbog ubrzanog rasta online kupovine, a navedeno nije zaobišlo niti hrvatsko tržište. Pristupanjem
                        Hrvatske Europskoj uniji, tržište poštanskih usluga se liberaliziralo te su se stvorili preduvjeti za proširenje
                        postojeće ponude usluga, porast konkurencije kao i povećanje količine prenesenih paketa. Na tržištu
                        paketne distribucije u Republici Hrvatskoj djeluju gotovo svi svjetski poznati pružatelji usluga. Uzevši
                        u obzir kako upravo mladi korisnici u najvećoj mjeri koriste informacijske tehnologije, a samim time i
                        kupovinu putem iste, nameće se potreba istraživanja njihova zadovoljstva kvalitetom usluga paketnih
                        dostavljača na području Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je, na temelju provedenog primarnog
                        istraživanja, ispitati zadovoljstvo mladih korisnika uslugama paketnih dostavljača u Republici
                        Hrvatskoj. Pouzdanost usluge i poštivanje roka dostave potvrđeni su kao najvažniji čimbenici koji
                        determiniraju zadovoljstvo mladog korisnika kvalitetom cjelokupne usluge. Ispitanici su kao najmanje
                        važno istaknuli prepoznatljivost imena poduzeća koje im pruža usluge paketne distribucije. Poduzeća
                        koja posluju na ovom tržištu moraju poboljšati dostupnost informacija, brzinu i sigurnost dostave
                        paketa, ali i ulagati u daljnju modernizaciju. 
                    </italic>
                </p>
            </abstract>
            
            <trans-abstract xml:lang="en">
                <p>
                    <italic>
                        In the last years, the role of parcel delivery in urban areas has been continuously growing, first and
                        foremost because of the intense importance online commerce is gaining. This is also true of the
                        Croatian market. With the Croatian accession to the European Union, postal services market has
                        liberalized which has created suitable preconditions for the existing services, growth of competition 
                        and more packages to be delivered. Almost all world-renown service providers are present
                        on the Croatian parcel distribution market. Bearing in mind that mostly younger population uses
                        information technologies, and therein shop online, their satisfaction with the services provided by
                        the parcel delivery companies in Croatia should be investigated. Therefore, the purpose of this research 
                        paper is, based on the primary research, to explore how well young users are satisfied with
                        the package delivery services in Croatia. Reliability and punctuality have been confirmed as the
                        most significant factors that determine the level of satisfaction of the young users with the quality
                        of the overall service. The research also suggests that recognition of the company’s name is the
                        least important element. Companies that operate on this market have to improve information
                        availability, work on providing safe and timely delivery and invest in further modernization.
                    </italic>
                </p>
            </trans-abstract>
            
            <kwd-group xml:lang="hr">
                <kwd><italic>Hrvatska</italic></kwd>
                <kwd><italic>mladi korisnici</italic></kwd> 
                <kwd><italic>paketna pošiljka</italic></kwd>
                <kwd><italic>paketna dostava</italic></kwd>
            </kwd-group>
            
            <kwd-group xml:lang="en">
                <kwd><italic>Croatia</italic></kwd>
                <kwd><italic>young consumers</italic></kwd> 
                <kwd><italic>parcel consignment</italic></kwd>
                <kwd><italic>parcel delivery</italic></kwd>
            </kwd-group>
        </article-meta>
    </front>
    
    <body>
        <sec sec-type="prvo">
            <label>1. UVOD</label>
            <p>
                Paketna distribucija postaje sve prisutnija u svakodnevnom životu. Promjene na tržištu poštanskih
                usluga javljaju se uslijed završetka liberalizacijskog procesa u zemljama članicama, napretka
                tehnologije, ali i ubrzanog rasta online kupovine. Nije samo poslovanje poduzeća na ovom tržištu 
                determinirano ubrzanim rastom online trgovine, već i poslovanje poduzeća na ostalim tržištima
                (<xref ref-type="bibr" rid="r24">Vakulenko et al., 2018</xref>). 
                Obzirom da raste i broj konkurenata na tržištu, postaje komplicirano
                organizirati distribuciju paketa u što kraćem roku, a uz što veću kvalitetu usluge koju zahtijevaju
                krajnji korisnici. Digitalizacija je utjecala na značajno smanjenje obujma pisama koji se distribuiraju,
                odnosno, u 2018. godini zabilježen je 7% manji volumen u odnosu na godinu ranije. Stoga se
                poštanski operatori, kako bi opstali i spriječili daljnji pad prihoda, moraju prilagoditi ubrzanim
                promjenama u okruženju 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r7">Finnish Transport and Communications Agency, 25.06.2019.</xref>).
            </p>
            <p>
                Obzirom kako mladi korisnici u najvećoj mjeri koriste informacijske tehnologije, kao i kupovinu
                putem iste, nameće se potreba istraživanja njihova zadovoljstva kvalitetom usluga paketnih
                dostavljača na području Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je provesti primarno istraživanje
                zadovoljstva mladih korisnika kvalitetom usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj, a
                kako bi se utvrdilo trenutno zadovoljstvo mladih korisnika stanjem na tržištu distribucije paketa u
                Republici Hrvatskoj. Time bi se istaknule postojeće prednosti i nedostaci kao i preporuke za bolji
                razvoj tržišta distribucije paketa u svrhu pružanja većeg zadovoljstva krajnjim korisnicima. 
            </p>
            <p>
                Nakon uvodnog dijela, u drugom poglavlju pobliže se objašnjava paketna distribucija, definiraju
                se ključni pojmovi i karakteristike, ali se analiziraju i sudionici na promatranom tržištu. Kao uvod
                u provedeno primarno istraživanje, daje se pregled postojećih istraživanja, a potom se objašnjava
                metodologija istraživanja, rezultati te ograničenja, kao i preporuke za buduća istraživanja.
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="drugo">
            <label>2. OPĆENITO O PAKETNOJ DISTRIBUCIJI</label>
            <p>
                Prvenstveno zahvaljujući kupovini putem interneta na koju se odlučuje sve veći broj osoba,
                paketna distribucija postaje sve zastupljenija u svakodnevnom životu ljudi. Tako su pružatelji
                usluga na ovom tržištu, s jedne strane, suočeni s distribucijom sve većeg broja paketa, dok s druge
                strane korisnici iz dana u dan imaju sve veće zahtjeve glede brzine i kvalitete pružene usluge. Stoga
                se u nastavku ovog poglavlja daje definicija paketne distribucije i karakteristike iste, a potom se
                analiziraju i sudionici ovog tržišta.
            </p>
            <p>
                <bold>2. 1 Definiranje i karakteristike paketne distribucije</bold>
            </p>
            <p>
                <bold>Paketna distribucija</bold> je djelatnost koja se odnosi na distribuciju roba u paketnom obliku
                (<xref ref-type="bibr" rid="r2">Bendeković i Batarelo, 2009: 79</xref>). 
                Zadatak politike distribucije mora biti prvenstveno omogućiti
                redovitu te pravodobnu nabavu proizvoda nekog poduzeća, te sukladno navedenom, najpovoljnije
                osiguravanje prisutnosti na tržištu. Važnost distribucije ogleda se upravo u činjenici da postojanje
                potražnje za robom nije dovoljno već je iznimno bitno da ta roba određenim kanalima dođe do
                krajnjih korisnika. <xref ref-type="bibr" rid="r1">Andrijanić (1999: 31)</xref>. 
                Isporuka robe u obliku paketa najčešće podrazumijeva
                isporuku komadne pošiljke u određenom obliku i pakiranju, a koji ovise o traženom načinu
                isporuke, odnosno prijevoznom sredstvu i brzini isporuke. O uvjetima isporuke koje zahtijeva
                korisnik ovise i ostali bitni čimbenici poput načina preuzimanja, manipulacije i isporuke pošiljke, ali
                i visina naknade za obavljeni posao isporuke (<xref ref-type="bibr" rid="r2">Bendeković i Batarelo, 2009: 80</xref>).
            </p>
            <p>
                Prema Zakonu o poštanskim uslugama (<xref ref-type="bibr" rid="r20">Narodne novine, 144/12</xref>):
            </p>
            <list>
                <list-item><p><italic>Paket</italic> podrazumijeva poštansku pošiljku koja sadrži robu i predmete;</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Poštanska usluga</italic> je usluga koja uključuje svako postupanje s poštanskim pošiljkama od
                    strane davatelja poštanskih usluga, a osobito prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje
                    poštanskih pošiljaka u unutarnjem ili međunarodnom poštanskom prometu. Poštanske
                    usluge obuhvaćaju univerzalnu uslugu, zamjenske poštanske usluge i ostale poštanske
                    usluge.</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Univerzalna usluga</italic> je skup poštanskih usluga koje su dostupne svim korisnicima poštanskih
                    usluga na cijelom području Republike Hrvatske po pristupačnoj cijeni. <italic>Zamjenske
                        poštanske usluge</italic> su poštanske usluge koje mogu odstupati od uvjeta univerzalne usluge,
                    kao što su obveza dnevne dostave ili obavljanje usluga na cijelom području države, no sa
                    stajališta korisnika mogu se smatrati uslugama unutar opsega univerzalne usluge, jer su
                    u dostatnoj mjeri zamjenjive univerzalnom uslugom. <italic>Ostale poštanske usluge</italic> se odnose
                    na usluge prijma, usmjeravanja, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka, u unutarnjem
                    i međunarodnom prometu, koje nisu obuhvaćene univerzalnom uslugom ili zamjenskim
                    poštanskim uslugama. <italic>Dopunske poštanske usluge</italic> su usluge koje sadrže poseban način
                    postupanja tijekom prijma, usmjeravanja, prijenosa i uručenja pošiljaka kod obavljanja
                    poštanskih usluga.</p></list-item>
            </list>
            <p>
                <italic>Poštanske pošiljke</italic> su pismovne pošiljke, paketi, preporučene pošiljke, pošiljke s označenom
                vrijednosti, sekogrami, izravna pošta i tiskanice (<xref ref-type="bibr" rid="r20">NN, 37/10</xref>).
            </p>
            <p>
                Industrija poštanskih usluga koja uključuje paketnu distribuciju igra važnu ulogu u gospodarskom
                i društvenom razvoju mnogih država (<xref ref-type="bibr" rid="r13">Kollara, 2017: 10</xref>). 
                Sam proces paketne distribucije te
                broj sudionika u istoj ovisi u prvom redu o tome koji model distribucije određeno poduzeće
                primjenjuje, a u literaturi se ističu ambulantna distribucija (kapilarna ili direktna distribucija) i
                centralna distribucija. Kod ambulantne distribucije proizvođači sami prodaju vlastite proizvode
                krajnjim korisnicima dok centralna distribucija podrazumijeva distribuciju roba preko jednog ili
                manjeg broja skladišta, nakon čega slijedi daljnja distribucija robe prema maloprodajnim mjestima.
                Bitna karakteristika ambulante distribucije je da se pošiljka distribuira direktno primatelju bez
                posrednika (<xref ref-type="bibr" rid="r5">Dujak, 2012</xref>). 
                Usluge paketne distribucije su bitne za zadovoljenje potreba brojnih
                industrija. Bilo da se radi o bankama, osiguravajućim društvima, državnim institucijama ili bilo
                kojem drugom poduzeću. I javni i privatni korisnici oslanjali su se i oslanjaju se i danas na poštanske
                usluge za razmjenu informacija, dokumenata, paketa ili pisama 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r11">Hillebrand et al., 2016: 3</xref>).
            </p>
            <p>
                <bold>2. 2 Sudionici u procesu paketne distribucije</bold>
            </p>
            <p>
                Svi sudionici u procesu paketne distribucije trebali bi međusobno koordinirati svoje aktivnosti
                jer upravo o njima ovisi koliko će na kraju biti uspješan cijeli proces. Sudionici u poslovanju
                međunarodne paketne distribucije su svi subjekti koji na bilo koji način sudjeluju u procesu
                međunarodne paketne distribucije od trenutka davanja naloga za slanje do isporuke pošiljke, a u
                pravilu se razlikuju (<xref ref-type="bibr" rid="r2">Bendeković i Batarelo, 2009: 81</xref>):
            </p>
            <list>
                <list-item><p><bold>direktni sudionici</bold> (korisnik usluga). Korisnik usluga može biti poduzeće, institucija ili
                    osoba koja želi koristiti uslugu nacionalne ili međunarodne paketne distribucije zbog nekog
                    svog poslovnog ili osobnog interesa.</p></list-item>
                <list-item><p><bold>poduzeće za paketnu distribuciju.</bold> Isto logistikom koju pruža ili suradnjom s
                    međunarodnim partnerima omogućuje uspješnu realizaciju procesa distribucije.</p></list-item>
                <list-item><p><bold>transportne organizacije</bold> koje sudjeluju u procesu distribucije, a sudjeluju u procesu u
                    slučajevima kada poduzeće koje se bavi paketnom distribucijom nema organiziranu vlastitu
                    transportnu mrežu u određenim dijelovima svijeta ili kada je njihovo korištenje neizbježno
                    s obzirom na udaljenosti i vrstu transporta koja se zahtijeva. Na tržištu distribucije paketa
                    nužno je osvijestiti poduzeća kako je posjedovanje vlastitog voznog parka skupo te se
                    što više trebaju oslanjati na outsourcing, odnosno, trebaju sklopiti ugovor o suradnji s
                    transportnim poduzećem. Navedeno omogućuje poduzećima da se više posvete svojoj
                    temeljnoj djelatnosti i u konačnici ostvare puno bolje poslovne rezultate (<xref ref-type="bibr" rid="r12">Jackson,
                        01.05.2008.</xref>)</p></list-item>
                <list-item><p><bold>državne institucije</bold> vezane za distribuciju i transport robe bitan su i nezaobilazan sudionik
                    u procesu paketne distribucije, a propisima i postupcima nastoje uspostaviti jednaka pravila
                    kao u zemljama i regijama u okruženju. Uloga državnih institucija je iznimno velika obzirom
                    da je Hrvatska učlanjenjem u Europsku uniju pristupila zajedničkom tržištu univerzalnih
                    poštanskih domaćih i prekograničnih usluga. Iste moraju osigurati da cijena isporuke
                    univerzalnih usluga zadovoljava standarde prema troškovnoj usmjerenosti (<xref ref-type="bibr" rid="r19">Ministarstvo
                        pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014: 20</xref>).</p></list-item>
            </list>
            <p>
                Važno je spomenuti i centre za sortiranje u kojima se prikuplja roba s različitih lokacija te se potom
                sortira ovisno o mjestu narudžbe, konsolidira te otprema prema krajnjem korisniku. Poštanski
                operatori moraju izabrati hoće li imati nekoliko većih centara za sortiranje ili će imati više malih
                centara za sortiranje. Ukoliko se odluče na nekoliko većih sortirnih centara, tada se radi o uspostavi
                centralizirane prometne mreže te su prijevozne rute duže. U slučaju uspostave velikog broja malih
                sortirnih centara radi se o uspostavi decentralizirane prometne mreže (<xref ref-type="bibr" rid="r13">Kollara, 2017: 13</xref>).
            </p>
            <p>
                Osnovni cilj poduzeća koje se bavi paketnom distribucijom je u što kraćem vremenu i uz minimalne
                troškove dostaviti paket i tako osigurati zadovoljstvo svih sudionika u procesu. Pošiljatelj i primatelj
                će biti zadovoljniji što je dostava bila brža, dok će se ostali sudionici u ovom distribucijskom procesu
                zadovoljiti s naknadom za obavljene usluge (<xref ref-type="bibr" rid="r13">Kollara, 2017: 36</xref>).
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="trece">
            <label>3. ISTRAŽIVANJE ZADOVOLJSTVA MLADIH KORISNIKA KVALITETOM
                USLUGA PAKETNIH DOSTAVLJAČA U REPUBLICI HRVATSKOJ</label>
            <p>
                U nastavku ovog poglavlja prvo se daje pregled izabranih istraživanja koja su u fokusu imala tržište
                poštanskih usluga, potom se objašnjava metodologija istraživanja, analiziraju dobiveni rezultati i
                ističu ograničenja provedenog istraživanja.
            </p>
            <p>
                <bold>3. 1 Pregled postojećih istraživanja</bold>
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r14">Kristensen i suradnici (2000)</xref> 
                istražuju zadovoljstvo potrošača uslugama pošte u Danskoj, te koriste
                metodologiju Europskog indeksa zadovoljstva potrošača. Poseban naglasak stavljen je na ideju
                kombiniranja generičkih mjerenja zadovoljstva kupaca sa specifičnim mjerenjima Danske pošte.
                Rezultati su pokazali kako je utjecaj imidža znatno slabiji na poslovnom tržištu nego li na tržištu
                privatnih korisnika, dok s druge strane utjecaj interakcije s kupcima ima znatno veći utjecaj na
                tržištu poslovnih korisnika nego na tržištu privatnih korisnika.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r17">Li i suradnici (2006)</xref> 
                proveli su istraživanje u svrhu usporedbe zadovoljstva kupaca vodećim
                američkim poduzećima koja se bave distribucijom paketa, UPS-om i FedEx-om. Uspoređivalo
                se cjelokupno zadovoljstvo kupaca na temelju pet kritičnih čimbenika (dostupnost, odaziv,
                pouzdanost, potpunost i profesionalnost usluge) koji izravno utječu na zadovoljstvo kupaca
                u djelatnosti distribucije paketa, te posljedično i na dva promatrana poduzeća koja se bave
                distribucijom paketa. Uzimajući u obzir dolaznu i odlaznu poštu, rezultati su pokazali kako ne
                postoje značajne razlike u rangiranju kvalitete usluge između dva analizirana poduzeća. Rezultati
                istraživanja sugeriraju kako sličnost u ocjeni kvalitete usluge ova dva poduzeća proizlazi i dijelom
                kao posljedica dominantne pozicije istih u paketnoj industriji. Bitno je istaknuti kako cijena usluge
                dostave pošiljaka nije bila uključena u istraživanje, a smatra se bitnim faktorom prilikom odabira
                poduzeća za isporuku paketa.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r22">Seitz i suradnici (2008)</xref> 
                nastojali su utvrditi mjerila koja se koriste prilikom odabira malih paketnih
                transportnih poduzeća, uz određivanje razina važnosti po kriterijima. Najizraženiji kriterij
                ocjenjivanja koji su koristili ispitanici je realizacija dostave na vrijeme. Doplate su bile najmanje
                važan kriterij pri odabiru malog paketnog prijevoznika. Iako je vrijeme isporuke rangirano najviše
                u svim funkcijama, uredski menadžeri ih svrstavaju na drugo mjesto, odnosno, poslije razine
                cijena. Dostava proizvoda postala je više od puke robne usluge te stoga odabir malog paketnog
                transportnog poduzeća ovisi o brzini i točnosti isporuke, ali i o odnosu između cijena i razine usluge.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r15">Kujačić i suradnici (2009)</xref> 
                analiziraju model održivosti univerzalnog poštanskog servisa, a u
                svrhu definiranja prijedloga novog modela održivosti univerzalnog poštanskog servisa kako bi se
                povećala efikasnost nacionalnog poštanskog operatora u Srbiji. Naglašava se potreba osiguranja
                dodatnih prihoda za nacionalnog operatora u Srbiji i to kroz pružanje novih usluga, ali i potreba
                liberalizacije dijela tržišta za koje je procijenjeno kako bi ulazak novih poduzeća pozitivno utjecao
                na kvalitetu i cijenu usluge koju pruža nacionalni poštanski operator.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r21">Peković i Tričković (2010)</xref> 
                provode istraživanje u Srbiji u svrhu modeliranja optimalnog rasporeda
                jedinica poštanske mreže, a u cilju poboljšanja logističkih performansi poštanskih sistema. Ističu
                kako bi se modeliranje poštanske mreže trebalo raditi na osnovi resursa kojima državna uprava,
                lokalna samouprava i pošta raspolažu, kao i na temelju očekivanih koristi za određeno područje.
                Prilikom izbora modela treba voditi računa o broju i strukturi zaposlenih u državnoj upravi i
                lokalnoj samoupravi, načinu pribavljanja sredstava te iskorištenosti kapaciteta i obujma usluga
                državne administracije. Proces modeliranja zapravo je zajednički poduhvat javnog operatora te
                državne uprave, ali i lokalne samouprave.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r18">Liu i Wen (2012)</xref> 
                analiziraju konkurentnost na slučaju DHL-a te postavljaju dva istraživačka
                pitanja: 1. Koje konkurentske prednosti DHL dobiva od vanjskih i unutarnjih čimbenika. 2.
                Koji nedostatak posjeduje DHL u odnosu na konkurente? Što DHL može naučiti analizirajući
                nedostatke u konkurentnosti? Primarni podaci za ovo istraživanje prikupljeni su uglavnom putem
                intervjua dok su službena izvješća korištena kao izvori sekundarnih podataka. Obzirom na vanjske
                i unutarnje čimbenike DHL-a, vrši se implikacija SWOT analize koja pokazuje da snaga DHL-a
                proizlazi iz zadovoljstva kupaca. Slabosti su cijena te osiguranje od odgovornosti. Mogućnosti su
                razvoj suradnje te primjena i razvoj inovacija. Prijetnje proizlaze iz izrazite konkurentnosti. Snaga i
                mogućnosti smatraju se izvorom kompetitivne prednosti DHL-a, dok slabost i prijetnje predstavljaju
                konkurentske slabosti te treba raditi na njima 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r18">Liu i Wen, 2012</xref>). 
                <xref ref-type="bibr" rid="r23">Šarac i Jovanović (2012)</xref> analiziraju
                aktualno stanje kvalitete poštanskih usluga s aspekta korisnika, a u svrhu identificiranja potencijala
                za njihovo unapređenje. Primijenjen je Servqual model s ciljem prepoznavanja nedostataka
                trenutne realizacije poštanskih usluga. Rezultati istraživanja pokazali su kako korisnici očekuju više u
                pogledu poštanskih usluga po svim promatranim dimenzijama (pouzdanost, sigurnost, opipljivost,
                empatija, sposobnost). Primijenjeni model je pokazao kako na prvom mjestu pozornost treba
                posvetiti dimenziji sigurnosti te da treba znatno poraditi i na ljubaznosti zaposlenika. Potrebno
                je raditi na razvijanju i podržavanju adekvatne kulture usluživanja korisnika obzirom da se treba
                uspostaviti usklađenost između kvalitete zaposlenika i zahtjeva korisnika.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r4">Dobrodolac i suradnici (2013)</xref> 
                u svom radu analiziraju mogućnosti za unapređenje univerzalne
                poštanske usluge i to sa stajališta korisnika, ali i efikasnosti poslovanja poštanskog sustava.
                Istraživanje je provedeno nad uzorkom od 26 javnih poštanskih operatora iz Europe. Predlaže
                se uvođenje novog koncepta u kojem bi prvo pošiljatelj specificirao rok za isporuku i u kojem
                se ostvareni rezultati javnog operatora ne bi mjerili na globalnom nivou već prema potrebama
                korisnika. Uvođenje novog koncepta usluga omogućilo bi unapređenje organizacije dostave kod
                javnog poštanskog operatora 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r4">Dobrodolac et al., 2013: 207-211</xref>). 
                <xref ref-type="bibr" rid="r8">Gligorić i Đumić (2013)</xref> provode
                istraživanje elemenata netržišnog poslovnog okruženja na tržištu poštanskih usluga u Srbiji. Cilj
                rada je pokazati kako tradicionalne poštanske usluge ne zadovoljavaju gotovo niti jedan uvjet
                koji klasična ekonomska teorija zahtijeva da bi se pružanje određenih privatnih dobara smatralo
                prirodnim monopolom. Predlaže se uspostava modela koji poštanske usluge neće tretirati kao
                prirodni monopol te se zahtijeva prilagodba regulatornog okvira u tu svrhu. Primjerenijom
                regulacijom ovog tržišta ne bi se stvorili samo uvjeti za očuvanje infrastrukture već bi se omogućilo
                i unapređenje ukupne ekonomske aktivnosti. 
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r3">Chou (2014)</xref> provodi 
                istraživanje o kvaliteti usluge, povjerenju i lojalnosti potrošača koji koriste
                usluge kućne dostave u Tajvanu. Kao instrument u primarnom istraživanju korišten je anketni
                upitnik, a u istom je korišteno modeliranje strukturalnim jednadžbama. Rezultati su pokazali
                kako kvaliteta usluge i povjerenje pozitivno utječu na lojalnost kupaca, dok kvaliteta usluga ima
                pozitivan utjecaj na povjerenje kupaca. Provedena je i analiza faktora, a rezultati su pokazali
                kako ispitanici kao ključnu odrednicu usluge vide faktor pouzdanosti. Podaci o pošiljateljima su
                analizirani u svrhu oblikovanja grupa pošiljatelja. Rezultati analize pokazali su kako pošiljatelji koji
                su usmjereni na usluge ostvaruju bolje povjerenje i lojalnost kupaca. Menadžeri mogu povećati 
                povjerenje potrošača povećanjem povjerenja istih u usluge dostave kako bi isti koristili ili poticali
                druge u okolini da koriste usluge kućne dostave.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r16">Lăzărescu (2017)</xref> 
                promatra izazove s kojima se susreće tržište poštanskih usluga uslijed procesa
                globalizacije. Poštanske usluge pojavile su se kako bi zadovoljile komunikacijske potrebe čovjeka u
                posebnim društvenim odnosima. Zadovoljavanje ovih potreba temelji se na mrežnoj organizaciji
                koja omogućava prijevoz ili slanje paketa na daljinu. Osnivanje Svjetske poštanske unije omogućilo
                je poduzećima koordinaciju poštanskih usluga širom svijeta kako bi se postigla globalizacija
                među prvim poštanskim uredima. Funkcija nacionalnih poštanskih mreža bila je u fokusu
                državnih tijela koja su stvorila specifičan zakonski okvir koji omogućava njihovu komercijalizaciju
                te samofinanciranje. Globalizacijske tendencije uzrokovale su i strateške promjene na tržištu
                poštanskih usluga, što se reflektiralo na potrebu provedbe liberalizacije tržišta. Čimbenici koji
                utječu na tržište poštanskih usluga dijele se na vanjske i unutarnje. Vanjski čimbenici su omogućili
                razvoj poštanske mreže, a podrazumijevaju razvoj i poboljšanje sredstava komunikacije,
                prijevoznih sredstava, razvoj komunikacijskih putova kopnom, morem, zrakom te liberalizaciju
                poštanske usluge. Unutarnji čimbenici su povećanje i diversifikacija tradicionalne poštanske usluge
                povećanjem volumena komercijalnih usluga i povećanjem bankovnih transfera 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r16">Lăzărescu (2017)</xref>).
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r10">Heco (2018)</xref> istražuje mogućnosti 
                unapređenja koncepta održivog razvoja poštanskog sektora
                i zaštite okoline u Bosni i Hercegovini s osvrtom na univerzalne poštanske usluge. Obzirom da
                je poštanska usluga javna funkcija koja je iznimno važna za funkcioniranje društva, od velike je
                važnosti osigurati unapređenje koncepta održivog razvoja poštanskog sektora. Nacionalna pošta
                svakako mora redefinirati postojeću poslovnu strategiju, a s druge strane treba se i uskladiti
                nacionalna regulativa poštanskog tržišta sa Zakonodavstvom Europske unije.
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="r6">Dwianto i Purnamasari (2018)</xref> 
                istražuju utjecaj kvalitete usluge (pouzdanost, odgovornost i sl.)
                na cjelokupno ili djelomično zadovoljstvo potrošača, a u svrhu utvrđivanja što ima dominantniji
                utjecaj od kvalitete usluge na zadovoljstvo potrošača prilikom korištenja usluge dostave paketa na
                primjeru indonezijske pošte u Banjarmasinu. U primarnom istraživanju kao instrument istraživanja
                je korišten strukturirani podsjetnik za intervju, a koji je proveden nad uzorkom od 100 ispitanika.
                Rezultati su pokazali kako opipljivost i sigurnost nemaju značajan utjecaj za tumačenje promjena
                kod ponašanja domaćih potrošača koji koriste usluge poštanskih ureda u Banjarmasinu, dok se
                pokazalo kako dominantan utjecaj ima odaziv, odnosno, spremnost poduzeća da pruži informacije
                o isporuci, brzini, kao i mogućnostima dostave paketa te spremnost poduzeća na pomoć u slučaju
                problema prilikom isporuke.
            </p>
            <p>
                <bold>3. 2 Metodologija istraživanja</bold>
            </p>
            <p>
                Obzirom na nedovoljan broj istraživanja usluga koje nude paketnih dobavljači, i posebice
                nedovoljna saznanja o čimbenicima koji utječu na zadovoljstvo mladih korisnika uslugama
                paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj, upravo je navedeno cilj empirijskog dijela istraživanja.
                Istraživanje je inspirirano, a sam je instrument istraživanja u velikoj mjeri oblikovan po uzoru na
                najrecentnija postojeća istraživanja koja obuhvaćaju područje paketne distribucije, među kojima
                prednjače autori <xref ref-type="bibr" rid="r3">Chou (2014)</xref>, 
                <xref ref-type="bibr" rid="r22">Seitz et al. (2008)</xref> i <xref ref-type="bibr" rid="r17">Li et al. (2006)</xref>. 
            </p>
            <p>
                Empirijsko istraživanje provedeno je u rujnu 2018. godine putem <italic>online</italic> anketnog upitnika
                dizajniranog u <italic>SurveyMonkeyu</italic>, a poziv za sudjelovanje u istraživanju zajedno s poveznicom na
                anketni upitnik: <ext-link xlink:href="https://www.surveymonkey.com/r/paketni_dostavljaci"></ext-link>, proslijeđen je putem
                društvenih mreža mladim potrošačima koji su bili i ciljna skupina ovog istraživanja. Anketni se
                upitnik sastojao od 19 pitanja, kojima se ispitivalo:
            </p>
            <list>
                <list-item><p><italic>Ad 1.</italic> korištenje usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 2.</italic> usluge kojih paketnih dostavljača (DHL, DPD, FedEx, GLS, Hrvatska pošta, InTime,
                    Overseas, Tisak, UPS, nekih drugih paketnih dostavljača) u Republici Hrvatskoj su se ispitanici
                    koristili</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 3.</italic> navođenje pružatelja usluge paketne distribucije s kojima su ispitanici najzadovoljniji</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 4.</italic> navođenje država iz kojih su ispitanici najčešće naručivali pakete iz inozemstva</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 5.</italic> vrsta proizvoda koje su ispitanici najčešće naručivali putem paketne dostave</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 6.</italic> učestalost korištenja usluga paketne dostave</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 7.</italic> uobičajena visina cijene paketa kojeg ispitanici naručuju</p></list-item>
                <list-item><p><italic>Ad 8.</italic> vrsta dostave koju ispitanici koriste kada naručuju paket.</p></list-item>
            </list>
            <p>
                Nadalje, ispitanici su bili zamoljeni da rangiraju važnost sljedećih atributa: <italic>poštivanje roka
                    dostave, cijenu, ponudu usluga, standarde poslovanja, naknade, tehnologiju, prepoznatljivost imena,
                    globalno poslovanje/internacionalnost, dostupnost usluge, pouzdanost usluge, potpunost usluge,
                    profesionalizam usluge,</italic> prilikom odabira pružatelja usluge paketne distribucije, ocjenama od 1
                do 5, gdje je 1 = najmanje važan atribut, a 5 = najvažniji atribut. Potom su zamoljeni da navedu
                stupanj slaganja s 30 tvrdnji koje se odnose na pružatelje usluge paketne distribucije, a preuzete su
                iz postojeće literature i prethodno navedenih istraživanja, pomoću Likertove skale, na ljestvici od 1
                do 5, gdje je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se ne slažem, niti se slažem, 4
                = slažem se i 5 = u potpunosti se slažem. Nadalje, ispitanike se pitalo jesu li imali pritužbe prilikom
                korištenja usluga paketne distribucije i ukoliko jesu, da opišu svoja iskustva. Otvorenim pitanjem
                bili su zamoljeni da navedu na koji način bi se paketni dostavljači mogli prilagoditi njihovim željama
                i potrebama u budućnosti. Anketni upitnik završava pitanjima koja obuhvaćaju sociodemografska
                obilježja ispitanika – spol, dob, stručnu spremu, radni status, regiju u kojoj ispitanici stanuju i
                osobni mjesečni prihod ispitanika.
            </p>
            <p>
                <bold>3. 3 Rezultati istraživanja</bold>
            </p>
            <p>
                <bold>3. 3. 1 Sociodemografske karakteristike ispitanika </bold>
            </p>
            <p>
                U istraživanju je sudjelovalo 282 ispitanika, od čega su 166 (59,93 %) ispitanika bili muškarci, a 111
                (40,07 %) ispitanika su bile žene. Pet ispitanika nije dalo odgovor na pitanje o spolnoj strukturi.
                Ispitanici su grupirani prema dobi kako slijedi: manje od 18 godina (1,07 %); od 18 do 24 godine
                (25,98 %), od 25 do 34 godine (34,16 %), od 35 do 44 godine (12,10 %); od 45 do 54 godine
                (10,68 %), od 55 do 64 godine (13,17 %) i više od 65 godina (2,85 %). Obzirom na navedenu dobnu 
                strukturu, u <xref ref-type="bibr" rid="tab1">tablici 1</xref> 
                se može uočiti kako je mladih ispitanika (mlađi od 35 godina) bilo 177, dok je
                118 ispitanika imalo 35 godina ili više.
            </p>
            <p>
                <fig id="tab1">
                    <label>Tablica 1.</label>
                    <caption><p>Starosna struktura ispitanika</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g1.png"/>
                    <p>Izvor: izrada autora na temelju prikupljenih podataka</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                S obzirom na stručnu spremu, najveći broj ispitanika, njih čak 56,58 % (n = 159) ima završenu višu
                školu ili fakultet; 28,11 % ispitanika ima završenu srednju stručnu školu ili gimnaziju - 4 godine; a
                13,17 % ispitanika ima završen magisterij ili doktorat. Najmanji broj ispitanika koji su sudjelovali u
                istraživanju su bez stručne spreme ili imaju završenu osnovnu (0,71 %) ili trogodišnju srednju školu
                (1,42 %). Promatra li se radni status ispitanika, uočava se kako je sudjelovalo najviše zaposlenih,
                u stalnom radnom odnosu (55,43 %), nezaposlenih (15,94 %) i ispitanika koji rade preko
                studentskog ugovora (13,04 %). Kod ispitivanja o regiji u kojoj ispitanici stanuju, od ukupnog broja
                ispitanika, njih 153 (54,45 %) odgovorilo je da žive u Dalmaciji, 99 ispitanika živi u Zagrebu i okolici
                (35,23 %), 11 ispitanika stanuje u Slavoniji (3,91 %), osam ispitanika u sjevernoj Hrvatskoj, a po pet
                u Lici, Kordunu i Banovini te Istri, Primorju i Gorskom Kotaru. Osobni mjesečni prihod ispitanika
                varira od iznosa manjeg od 1200 kuna sve do više od 9000 kn. Dok 63 (22,50 %) ispitanika ima
                prihode više od 9000 kn, 16,43 % ispitanika imaju osobne mjesečne prihode od 5 501 do 7 000 kn,
                onih koji imaju prihode od 7 001 do 9 000 kn ima 45 (16,07 %) dok je 42 (15,00 %) ispitanika imalo
                osobne prihode od 3 501 do 5 500 kn. Svega 4 ispitanika navelo je da imaju osobni mjesečni prihod
                do 500 kn, a 40 ispitanika je bez osobnog mjesečnog prihoda.
            </p>
            <p>
                <bold>3. 3. 2 Korištenje usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj</bold>
            </p>
            <p>
                Kako bi se utvrdilo utječe li dob ispitanika na preferencije glede odrednica kvalitete poštanskih
                usluga, u softverskom programu SPPS isto je testirano. Rezultati provedenog testa potvrdili su
                utjecaj dobi samo kod tri čimbenika: cijena, dostupnost usluge te brzina pružanja usluge. Stoga su
                u nastavku prikazani rezultati za cjelokupni uzorak, dok će prilikom analize navedena 3 čimbenika
                u fokusu biti isključivo mladi korisnici. 
            </p>
            <p>
                Prvo pitanje koje je ispitanicima postavljeno odnosilo se na korištenje usluga paketnih dobavljača
                u Republici Hrvatskoj, a ispitanicima je dana uputa da navedeno podrazumijeva i primitak
                paketa iz inozemstva. Većina ispitanika (245; 86,87 %) odgovorilo je da su koristili usluge paketnih 
                dostavljača u Republici Hrvatskoj. Ispitanici koji su izjavili da nikada nisu koristili usluge paketnih
                dostavljača u Republici Hrvatskoj, njih 37 (13,12 %), zamoljeni su da odgovore na 13. pitanje u
                anketnom upitniku kojim su se ispitivali razlozi nekorištenja usluga paketne dostave. U 
                <xref ref-type="bibr" rid="tab2">Tablici 2</xref>
                navedene su usluge paketnih dostavljača koje su ispitanici (n = 245) koristili u Republici Hrvatskoj.
                Ovdje je ispitanicima dana mogućnost odabira višestrukog odgovora. 
            </p>
            <p>
                <fig id="tab2">
                    <label>Tablica 2.</label>
                    <caption><p>Korištenje usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g2.png"/>
                    <p>Izvor: izrada autora na temelju prikupljenih podataka</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Kao što je vidljivo iz <xref ref-type="bibr" rid="tab2">tablice 2</xref>, 
                ispitanici najviše koriste usluge Hrvatske pošte (81,18 %), DHL-a
                (60,00 %) i GLS-a (23,92 %). Na <xref ref-type="bibr" rid="fig1">Grafikonu 1</xref> 
                može se uočiti kako su ispitanici najzadovoljniji
                uslugama DHL-a, a potom uslugama hrvatskog nacionalnog poštanskog operatora (Hrvatska
                pošta).
            </p>
            <p>
                <fig id="fig1">
                    <label>Grafikon 1.</label>
                    <caption><p>Zadovoljstvo ispitanika s pružateljem usluga paketne distribucije</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g3.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Glede država iz koje su ispitanici najčešće naručivali paket iz inozemstva, naveli su Njemačku,
                Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Englesku, Ameriku, Austriju, Irsku, Francusku, Slovačku, a što svjedoči
                o velikoj prednosti i pogodnosti usluge transporta i dostave robe koju pružatelji takvih usluga nude
                potrošačima u premošćivanju velikih geografskih udaljenosti. S obzirom na vrstu proizvoda koje
                ispitanici najčešće naručuju (<xref ref-type="bibr" rid="fig2">Grafikon 2</xref>) 
                putem paketne dostave, primat ima tehnička oprema
                (33,60 %), slijede odjeća (19,60 %), knjige (16,80 %), modni dodaci i obuća. 
            </p>
            <p>
                <fig id="fig2">
                    <label>Grafikon 2.</label>
                    <caption><p>Vrsta proizvoda koje ispitanici najčešće naručuju putem paketne dostave</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g4.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                U <xref ref-type="bibr" rid="tab3">Tablici 3</xref> prikazana je učestalost 
                korištenja usluga paketne dostave. Najčešće se usluge paketne
                dostave koriste jednom u šest mjeseci (41,34%) ili jednom mjesečno (34,65%). 
            </p>
            <p>
                <fig id="tab3">
                    <label>Tablica 3.</label>
                    <caption><p>Učestalost korištenja usluga paketne dostave</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g5.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Ispitanici su bili upitani koliko uobičajeno iznosi cijena paketa kojeg naručuju. Zanimljivo je da su
                odgovori ispitanika značajno varirali i kreću se u rasponu od najniže spomenute cijene (50 kn),
                do najviše cijene u iznosu od 1 500 kn. Što se tiče vrste dostave koju ispitanici koriste, najveći broj
                ispitanika (65,61 %) navodi standardnu dostavu, potom kombinaciju standardne i ekspres dostave
                (24,11 %), a svega 10,28 % ispitanika koristi isključivo ekspres dostavu. 
            </p>
            <p>
                <fig id="tab4">
                    <label>Tablica 4.</label>
                    <caption><p>Važnost pojedinih atributa prilikom odabira pružatelja usluge pakete distribucije</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g6.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                <xref ref-type="bibr" rid="tab4">Tablica 4</xref> prikazuje važnost pojedinih atributa prilikom odabira pružatelja usluge paketne
                distribucije. Atributi su djelomično preuzeti iz postojeće literature 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r22">Seitz et al., 2008</xref>; <xref ref-type="bibr" rid="r3">Chou, 2014</xref>),
                a djelomično preuzeti i po potrebi modificirani iz preostalih znanstvenih članaka analiziranih u
                pregledu postojećih istraživanja. Ispitanici su bili zamoljeni da rangiraju koliko su im sljedeći
                atributi: poštivanje roka dostave, cijena, ponuda usluga, standardi poslovanja, naknade,
                tehnologija, prepoznatljivost imena, globalno poslovanje, dostupnost usluge, pouzdanost usluge,
                potpunost usluge i profesionalizam usluge važni kod odabira pružatelja usluge paketne distribucije.
                Ispitanicima je na prvom mjestu pouzdanost usluge (x̅= 4,61), potom poštivanje roka dostave (x̅=
                4,51), potpunost usluge (x̅= 4,45), profesionalizam usluge (x̅= 4,44), dostupnost usluge (x̅= 4,35), 
                cijena (x̅= 4,03), naknade (x̅= 3,99), standardi poslovanja (x̅= 3,90), globalno poslovanje (x̅= 3,74),
                tehnologija (x̅= 3,72), ponuda usluga (x̅= 3,64) i prepoznatljivost imena (x̅= 3,18).
            </p>
            <p>
                Rezultati provedenog testa nezavisnih uzoraka potvrdili su kako isključivo kod tri čimbenika (cijena,
                dostupnost usluge te brzina pružanja usluge) dob utječe na preferencije ispitanika. Za navedena tri
                čimbenika p vrijednost je iznosila ,000. Rezultati istraživanja ne odstupaju značajnije od postojećih
                istraživanja danih u pregledu postojeće literature i samo potvrđuju važnost pojedinih obilježja
                usluge, posebice prilikom paketne distribucije, kao što su pouzdanost usluge, poštivanje roka
                dostave i ostala neopipljiva obilježja usluga koja su presudna prilikom odabira pružatelja usluge
                paketne distribucije. 
            </p>
            <p>
                Nadalje, ispitanici su bili zamoljeni da na Likertovoj skali, ocjenama od 1 do 5 ocjene stupanj slaganja
                s tvrdnjama koje se odnose na pružatelje usluge paketne distribucije. Tvrdnje su se odnosile na
                ekološku odgovornost pružatelja usluge paketne distribucije, preporuku prijatelja za korištenje
                pružatelja usluge paketne distribucije, razliku u cijeni ekspresne dostave i standardne dostave,
                sigurnost paketa, isporučivost paketa u stanju u kojem je paket bio i poslan, usporedbu brzine
                usluge dostave paketa hrvatskog nacionalnog poštanskog operatora i inozemnih pružatelja usluge
                distribucije paketa prisutnih na hrvatskom tržištu, zadovoljstvo korisnika cijenom usluge dostave
                paketa, načinom na koji je paket zapakiran u svrhu zaštite prilikom transporta, radnim vremenom
                kontaktnog centra kurirskih službi, uslugom dispečera u kontaktnom centru, kvalitetom servisa za
                praćenje pošiljke, ljubaznošću dostavljača. Navedene su tvrdnje preuzete iz postojeće literature, a
                djelomično su i modificirane i prilagođene za potrebe provođenja ovoga istraživanja. Analizirajući
                stupanj slaganja ispitanika s tvrdnjama koje se odnose na pružatelje usluge paketne distribucije,
                zaključuje se da su ispitanici najzadovoljniji kada njihov paket sretno stigne na odredište (x̅= 3,89)
                i kada pružatelji usluga distribucije vode računa o sigurnosti paketa (x̅= 3,87) i da paket bude
                isporučen u stanju u kojem je i poslan (x̅= 3,85). Poražavajući su rezultati koji govore da ispitanici
                prilikom odabira usluge paketne distribucije, najmanje vode računa o ekološkoj odgovornosti
                pružatelja usluge (x̅= 2,85) te da imaju negativna iskustva s poštovanjem roka dostave od stane
                hrvatskog nacionalnog poštanskog operatora (x̅= 3,06) (vidi <xref ref-type="bibr" rid="tab5">Tablica 5</xref>). 
            </p>
            <p>
                <fig id="tab5">
                    <label>Tablica 5.</label>
                    <caption><p>Stupanj slaganja ispitanika s tvrdnjama koje se odnose na pružatelje usluge paketne
                        distribucije</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g7.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                <fig id="tab6">
                    <label>Tablica 6.</label>
                    <caption><p>Latentne dimenzije kvalitete usluga</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-8-331-g8.png"/>
                    <p>Izvor: primarno istraživanje</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                U svrhu utvrđivanja latentnih dimenzija kvalitete usluge na tržištu paketne distribucije identificirane
                su latentne dimenzije prikazane u <xref ref-type="bibr" rid="tab6">Tablici 6</xref>. 
                U istoj se uočava kako su odrednice prve dimenzije
                determinirane znanjem i kvalitetom kako dispečera u kontaktnom centru tako i kvalitetom drugih
                pratećih usluga koje utječu na ocjenu cjelokupnog zadovoljstva kvalitetom usluge. Analizom
                druge dimenzije evidentno je kako je kvaliteta usluge na ovom tržištu determinirana različitim
                čimbenicima koji utječu na istu. U sklopu treće dimenzije uočava se kako je stav ispitanika da 
                je kvaliteta, ali i brzina usluge hrvatskog nacionalnog poštanskog operatera na nižoj razini od
                inozemnih pružatelja iste usluge. 
            </p>
            <p>
                spitanici su bili zamoljeni da navedu jesu li imali pritužbe prilikom korištenja usluga paketne
                distribucije. Čak 87,40 % ispitanika navodi da nisu imali pritužbe, dok je 12,60 % ispitanika
                imalo pritužbe prilikom korištenja usluga paketne distribucije. Ispitanici koji su imali pritužbe
                prilikom korištenja usluga paketne distribucije naveli su svoja iskustva. Neka od navedenih su:
                <italic> „Nepravovremena dostava te nepravovremene obavijesti“, „kašnjenje isporuka“, „Ostave potvrdu o
                    pošiljci iako se ista može dostaviti“, „ne dostavljaju pošiljku na vrata već samo ostave obavijest o pošiljci“,
                    „Primio sam obavijest da je bio pokusaj dostave a da nikoga nije bilo na adresi, iako sam u vremenu
                    dostave bio kod kuće. Znači da nitko nije niti pozvonio nego je ostavio obavijest“; „Oštećenje robe pa
                    loša usluga povodom toga; Ostavim kontakt broj mobitela, ali ne žele nazvat prije uručenja pošiljke“.</italic>
                Prilikom pitanja o načinu na koji bi se paketni dostavljači mogli prilagoditi željama i potrebama
                ispitanika u budućnosti, ispitanici navode: bolju organiziranost i dostupnost informacija, brzinu i
                sigurnost dostave pošiljaka, modernizaciju, profesionalizam. 
            </p>
            <p>
                Ispitanici koji su naveli da ne koriste usluge paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj, kao
                razloge navode sljedeće: kašnjenje isporuke, nepouzdanost dostave, nepovjerenje u kupovinu
                putem Interneta, nepostojanje potrebe za takvom vrstom usluge, nekvalitetnu uslugu paketnih
                dostavljača, dodatno naplaćivanje unatoč plaćenoj poštarini, nepouzdanost, nepovjerenje u
                korištenje usluga paketnih dostavljača, sporu dostavu i velike naknade. 
            </p>
            <p>
                Pouzdanost usluge i poštivanje roka dostave pokazali su se kao najvažniji atributi koje trebaju
                zadovoljavati pružatelji usluga. Mladi su korisnici iskazali najviše zadovoljstvo uslugama pružatelja
                paketne dostave kada njihov paket sretno stigne na odredište i kada pružatelji usluga distribucije
                vode računa o sigurnosti paketa, te da je isti isporučen u stanju u kojem je i poslan. 
            </p>
            <p>
                <bold>3. 4 Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja</bold>
            </p>
            <p>
                Provedeno istraživanje o zadovoljstvu mladih korisnika uslugama paketnih dostavljača u Republici
                Hrvatskoj ima svoja ograničenja. Kako ne postoje dovoljna saznanja u znanstvenoj literaturi i
                obzirom na to da je područje paketne dostave nedovoljno istraženo među mladim korisnicima,
                uistinu je teško komparirati rezultate provedenoga istraživanja s ostalim istraživanjima u području
                korištenja usluga paketnih dostavljača.   
            </p>
            <p>
                U ovom se radu ispitivalo općenito zadovoljstvo mladih korisnika uslugama paketne distribucije
                i pružatelja usluga paketne distribucije. U budućnosti bi se istraživački fokus trebao usmjeriti i na
                detaljnu analizu proizvoda koji se dostavljaju koristeći usluge pojedinih pružatelja usluga.
            </p>
            <p>
                Osim istraživanja provedenog među potrošačima, po uzoru na svjetska istraživanja, predlaže
                se u budućnosti istraživački fokus usmjeriti i na poslovne korisnike usluga paketne distribucije.
                Zanimljivo bi bilo istražiti i percepcije pružatelja usluge paketne distribucije, po uzoru na 
                <xref ref-type="bibr" rid="r22">Seitz et
                    al. (2008)</xref>. Ovo istraživanje, prvo takve vrste i opsega u Hrvatskoj, može pomoći u sistematizaciji
                postojećih znanja i unapređenju rada i ponude usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj,
                na opće zadovoljstvo korisnika navedenih usluga. 
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="zadnje">
            <label>4. ZAKLJUČAK</label>
            <p>
                Uslijed završetka liberalizacijskih procesa poštanskih tržišta u zemljama članicama, te kontinuiranog
                rasta online kupovine, potreba za paketnom dostavom sve je veća. Uslijed tehnološkog napretka i
                ranije navedenih procesa, mijenja se i ponašanje korisnika, ali i njihova očekivanja glede kvalitete te
                brzine usluge. Raste i konkurencija na ovom tržištu te poduzeća nastoje, s jedne strane minimizirati
                troškove, a s druge strane pružiti veću kvalitetu usluge kako bi u konačnici osigurali zadovoljstvo
                svih sudionika u procesu. 
            </p>
            <p>
                Za potrebe rada provedeno je primarno istraživanje kojim se ispitivalo zadovoljstvo korisnika
                pružateljima usluga paketne dostave. Rezultati istraživanja upućuju na frekventno korištenje
                usluga paketne dostave inozemnog pružatelja (DHL), kao i domaćeg pružatelja usluga poštanske
                dostave (Hrvatska pošta). Među najznačajnijim rezultatima istraživanja ističe se pouzdanost usluge
                i poštivanje roka dostave, a koji su se pokazali kao najvažniji atributi koje trebaju zadovoljavati
                pružatelji usluga. No, bitno je istaknuti kako se dob ispitanika pokazala značajnom samo za tri
                čimbenika: cijena, dostupnost usluge te brzina pružanja usluge. Mladi korisnici najviše preferiraju
                da njihov paket sretno stigne na odredište i da je pri tome isti došao u stanju u kojem je poslan.
                Najmanje važnim pokazala se prepoznatljivost imena poduzeća koje vrši dostavu paketa.
                Zabrinjavajuće je što ispitanici najmanje vode računa o ekološkoj odgovornosti pružatelja usluge.
            </p>
            <p>
                Rezultati provedenog istraživanja mogu uvelike pomoći u sistematizaciji postojećih znanja
                i unapređenju rada i ponude usluga paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj, a na opće
                zadovoljstvo korisnika navedenih usluga. Obzirom da se u ovom radu ispitivalo općenito
                zadovoljstvo korisnika uslugama paketne distribucije i pružatelja usluga paketne distribucije, u
                budućnosti bi se istraživački fokus trebao usmjeriti i na detaljnu analizu proizvoda koji se dostavljaju
                koristeći usluge pojedinih pružatelja usluga. Također, trebalo bi i utvrditi vezu između rasta online
                kupovine te lojalnosti korisnika pojedinom pružatelju poštanskih usluga. Obzirom kako na ovom
                tržištu usluge pružaju kako domaća tako i inozemna poduzeća, u budućim istraživanjima trebalo
                bi analizirati razliku između ključnih odrednica kvalitete usluge između istih. 
            </p>
        </sec>
    </body>
    
    <back>
        <ref-list>
            <ref id="r1">
                <label>1</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Andrijanić, I. (1999) Vanjska trgovina: Kako poslovati s inozemstvom. Zagreb: Mikrorad
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r2">
                <label>2</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Bendeković, J., Batarelo, T. (2009) ‘’Modeli poslovnih strategija međunarodne paketne distribucije’’, Poslovna izvrsnost,
                        3(2), str. 79-98
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r3">
                <label>3</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Chou, P. F. (2014) ‘’An evaluation of service quality, trust, and customer loyalty in home-delivery services’’, International
                        Journal of Research in Socail Science, 3(8), str. 99-108.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r4">
                <label>4</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Dobrodolac, M., Ralević, P. (2013) ‘’Predlog novog koncepta univerzalne poštanske usluge u Republici Srbiji’’, XXXI
                        Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2013, Beograd,
                        str. 204-212, 
                        <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2013/RADOVI%20PDF/Postanski%20saobracaj,%20mreze%20i%20servisi/10.%20Dobrodolac,%20Ralevic,%20Stanivukovic.pdf"></ext-link> (13.10.2019.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r5">
                <label>5</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Dujak, D. (2012) ‘’Upravljanje opskrbnim lancem od strane maloprodaje kroz centralnu distribuciju’’ U: Segetlija, Z. et al.
                        (Ur.) Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu, Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 47-59
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r6">
                <label>6</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Dwianto, A. S., Purnamasari, P. (2018) ‘’Analysis the influence of service quality on customer satisfaction of domestic postal
                        parcels at Kantor Pos Banjarmasin’’, Proceedings International Seminar On Accounting for Society, International 
                        Seminar on Accounting for Society, Pamulang: Faculty of Economy, 1(1), 
                        <ext-link xlink:href="http://openjournal.unpam.ac.id/index.php/Proceedings/article/view/1810/1508"></ext-link> (13.10.2019.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r7">
                <label>7</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Finnish Transport and Communications Agency (25.06.2019.) Parcel volumes continued strong growth – letter,
                        newspaper and magazine deliveries declined, 
                        <ext-link xlink:href="https://www.traficom.fi/en/news/parcel-volumes-continued-stronggrowth-letter-newspaper-and-magazine-deliveries-declined"></ext-link> (22.11.2019.) 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r8">
                <label>8</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Gligorić, L., Đumić, S. (2013) ‘’Elementi netržišnog poslovnog okruženja na tržištu poštanskih usluga u Srbiji’’, XXXI
                        Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2013, Beograd,
                        str. 171-182, 
                        <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2013/RADOVI%20PDF/Postanski%20saobracaj,%20mreze%20i%20servisi/7.%20Gligoric,%20Djumic.pdf"></ext-link> (17.10.2019.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r9">
                <label>9</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Gligorić, L., Đumić, S. (2013) ‹›Elementi netržišnog poslovnog okruženja na tržištu poštanskih usluga u Srbiji››, XXXI
                        Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2013, Beograd,
                        03.-04.12.2013., str. 171-182, 
                        <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2013/RADOVI%20PDF/Postanski%20saobracaj,%20mreze%20i%20servisi/7.%20Gligoric,%20Djumic.pdf"></ext-link> (07.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r10">
                <label>10</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Heco, S. (2018) ‘’Unapređenje koncepta održivog razvoja poštanskog sektora i zaštite okoline sa osvrtom na univerzalne
                        poštanske usluge’’, Zbornik radova 5. Konferencija „Održavanje - Maintenance 2018“, Zenica, 10.-12.05.2018., str. 329-
                        334, <ext-link xlink:href="http://www.odrzavanje.unze.ba/zbornici/2018/045-O18-045.pdf"></ext-link> (06.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r11">
                <label>11</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Hillebrand, A. et al. (2016) Technology and change in postal services – impacts on consumers. Bad Honnef: WIK Consult
                        and ITA Consulting
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r12">
                <label>12</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Jackson, P. (01.05.2008.) We need a new business model for the postal market. Post&amp;Parcel, 
                        <ext-link xlink:href="https://postandparcel.info/24446/news/we-need-a-new-business-model-for-the-postal-market/"></ext-link> (16.08.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r13">
                <label>13</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Kollara, N. H. (2017) Digital transformation, business models and the postal industry, doktorski rad, Lausanne: Ecole
                        polytechnique fédérale de Lausanne
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r14">
                <label>14</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Kristensen, K., Martensen, A., Gronholdt, L. (2000) ‘’Customer satisfaction measurement at post Denmark: results of
                        application of the European customer satisfaction index methodology’’, Total Quality Management, 11(7), str. 1007-
                        1015. <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1080/09544120050135533"></ext-link>
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r15">
                <label>15</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Kujačić, M., Šarac, D., Jovanović, B. (2009) ‘’Model održivosti univerzalnog poštanskog servisa’’, XXVII Simpozijum o
                        novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2009, Beograd, str. 3-13, 
                        <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2009/RADOVI%20PDF/Uvodno%20izgaganje/M.%20Kujacic,%20D.%20Sarac,%20B.Jovanovic.pdf"></ext-link> (06.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r16">
                <label>16</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Lăzărescu, C. (2017) ‘’The Postal Market – a New Economic Challenge in the Context of Globalization’’, Journal of
                        Humanistic and Social Studies, br. 1, str. 187-196
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r17">
                <label>17</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Li, B. et al. (2006) ‘’A comparison study of customer satisfaction between the UPS and FedEx: an empirical study
                        among university customers’’, Industrial Management &amp; Data Systems, 106(2), str. 182-199. 
                        <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1108/02635570610649844"></ext-link>
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r18">
                <label>18</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Liu, J., Wen, Y. (2012) Study of Competitiveness: A Case Study of DHL. University of Gavle. Department of Business and
                        Economic studies, <ext-link xlink:href="http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:545580/FULLTEXT02.pdf"></ext-link> (04.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r19">
                <label>19</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (N/A) ‘’Propisi’’, <ext-link xlink:href="http://www.mppi.hr/default.aspx?id=639"></ext-link> (05.07.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r20">
                <label>20</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Narodne novine (2015) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Zagreb: Narodne novine d.d.,
                        br. 78
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r21">
                <label>21</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Peković, O., Tričković, I. (2010) ‘’Modeliranje optimalnog rasporeda jedinica poštanske mreže u cilju poboljšanja logističkih
                        performansi poštanskih sistema’’, XXVIII Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom
                        saobraćaju – PosTel 2010, Beograd, <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2010/RADOVI%20PDF/Postanske%20tehnologije%20i%20elektronsko%20poslovanje/7.%20O.Pekovic%20I.Trickovic.pdf"></ext-link> (07.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r22">
                <label>22</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Seitz, V., Razzouk, N. and Williams, S. L. (2008) ‘’Small Package Transportation Companies: An Exploratory Analysis’’,
                        Review of Economic and Business Studies, br. 2, str. 77-92.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r23">
                <label>23</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Šarac, D., Jovanović, B. (2012). ‹›Procena kvaliteta poštanskih usluga››, XXX Simpozijum o novim tehnologijama u
                        poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2012, Beograd, 04.-05.12.2012., str. 193-200, 
                        <ext-link xlink:href="http://postel.sf.bg.ac.rs/simpozijumi/POSTEL2012/RADOVI%20PDF/Postanski%20saobracaj,%20mreze%20i%20servisi/10.%20D.%20Sarac,%20B.%20Jovanovi-%87.pdf"></ext-link> (08.09.2018.)
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r24">
                <label>24</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Vakulenko, Y., Hellström, D., Hjort, K. (2018) ‘’What’s in the parcel locker? Exploring customer value in e-commerce last
                        mile delivery’’, Journal of Business Research, Vol. 88(July), str. 421-427. <ext-link xlink:href="https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2017.11.033"></ext-link>
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
        </ref-list>
    </back>
</article>
