<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>

<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with MathML3 v1.1 20151215//EN " "https://jats.nlm.nih.gov/publishing/1.1/JATS-journalpublishing1.dtd">
<article article-type="research-article" xml:lang="en" dtd-version="1.1" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink">
    <front>
        <journal-meta>
            <journal-id journal-id-type="doi">https://doi.org/10.31784/zvr</journal-id>
            <journal-title-group>
                <journal-title xml:lang="hr">Zbornik Veleučilišta u Rijeci</journal-title>
                <trans-title-group xml:lang="en">
                    <trans-title>Journal of the Polytechnic of Rijeka</trans-title>
                </trans-title-group>
            </journal-title-group>
            <issn pub-type="ppub">1848-1299</issn>
            <issn pub-type="epub">1849-1723</issn>
            <publisher>
                <publisher-name xml:lang="hr">Veleučilište u Rijeci</publisher-name>
                <publisher-name xml:lang="en">Polytechnic of Rijeka</publisher-name>
                <publisher-loc>Trpimirova 2/V, 51000 Rijeka
                    <email xlink:href="zbornik@veleri.hr">zbornik@veleri.hr</email>
                    <ext-link ext-link-type="url" xlink:href="https://www.veleri.hr/?q=zbornik">https://www.veleri.hr/?q=zbornik</ext-link>
                </publisher-loc>
            </publisher>
        </journal-meta>
        
        <article-meta>
            <article-id pub-id-type="doi">https://doi.org/10.31784/zvr.9.1.27</article-id>
            
            <article-categories>
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
                    <subject>Izvorni znanstveni rad</subject>
                </subj-group>
                <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
                    <subject>Original scientific paper</subject>
                </subj-group>
            </article-categories>
            
            <title-group>
                <article-title xml:lang="hr">INVAZIVNA VASKULARNA FLORA POŽEŠKE KOTLINE, REPUBLIKA HRVATSKA: RAZNOLIKOST I PROCJENA RIZIKA </article-title>
                <trans-title-group>
                    <trans-title xml:lang="en">INVASIVE VASCULAR FLORA OF POŽEGA VALLEY, REPUBLIC OF CROATIA: DIVERSITY AND RISK ASSESSMENT</trans-title>
                </trans-title-group>
            </title-group>
            
            <contrib-group>
                <contrib contrib-type="author">
                    <name>
                        <surname>Zima</surname>
                        <given-names>Dinko </given-names>
                    </name>
                    <email xlink:href="dzima@vup.hr">dzima@vup.hr</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff1">1</xref>
                </contrib>
                <contrib contrib-type="author">
                    <name>
                        <surname>Štefanić</surname>
                        <given-names>Edita </given-names>
                    </name>
                    <email xlink:href="estefanic@fazos.hr">estefanic@fazos.hr</email>
                    <xref ref-type="aff" rid="aff2">2</xref>
                </contrib>
                
                <aff id="aff1">
                    <label>1</label>
                    Dr.sc., profesor visoke škole, 
                    <institution xml:lang="hr">Veleučilište u Požegi, </institution>
                    <addr-line>Vukovarska 17, 34 000 Požega, Hrvatska</addr-line>
                </aff>
                <aff id="aff2">
                    <label>2</label> Prof. dr. sc., redovita profesorica u trajnom zvanju,
                        <institution xml:lang="hr">Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, </institution>
                    <addr-line>Vladimira Preloga 1, 31 000 Osijek, Hrvatska</addr-line>
                </aff>
            </contrib-group>
            
            <pub-date>
                <day></day>
                <month>6</month>
                <year>2021</year>
            </pub-date>
            
            <volume>9</volume>
            <issue>1</issue>
            <fpage>441</fpage>
            <lpage>451</lpage>
            
            <history>
                <date date-type="received">
                    <day>11</day>
                    <month>12</month>
                    <year>2020</year>
                </date>
                <date date-type="accepted">
                    <day>18</day>
                    <month>2</month>
                    <year>2021</year>
                </date>
            </history>
            
            <permissions>
                <license license-type="open-access" xlink:href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/legalcode">
                    <license-p>Creative Commons CC BY-NC 4.0</license-p>
                </license>
                
                <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
                    <license-p>Puni tekst objavljenih radova besplatno se smije koristiti za osobne, edukacijske ili istraživačke 
                        svrhe uz poštovanje autorskih prava autora i izdavača.
                        Korisnici radove smiju besplatno čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, prerađivati ili 
                        koristiti ih na druge zakonite načine, uz ispravno navođenje izvornika i nekomercijalnu svrhu uporabe.
                    </license-p>
                </license>
                
                <license license-type="open-access" xml:lang="en">
                    <license-p>The usage of full-text of the articles can be used exclusively for personal, research-related or 
                        educational purposes, with regard to the authors' and publishers' rights.
                        The users are allowed to read, download, copy, distribute, print and transform or use them for any other 
                        lawful purpose as long as they attribute the source in an appropriate manner and for the non-commercial 
                        purpose of the usage.
                    </license-p>
                </license>
            </permissions>
            
            <abstract xml:lang="hr">
                <p>
                    <italic>Strane, a posebno invazivne vrste često imaju negativan učinak na biološku raznolikost, ekonomiju, 
                        pa i ljudsko zdravlje. One su sposobne proizvoditi produktivno potomstvo i posjeduju potencijal širenja 
                        na značajnim površinama. Stoga je širenje invazivnih vrsta  jedno od najvećih problema u zaštiti prirode.
                        Praćenje rasprostranjenosti i procjena rizika invazivne vaskularne flore Požeške kotline vršeno je tijekom 
                        ljetnih mjeseci od 2017. do 2019. godine putem kombinirane procjene brojnosti i pokrovnosti. Istraživanjima
                        je utvrđeno ukupno 34 invazivne svojte vaskularne flore kojima je pridružena porodica, životni oblik, 
                        geografsko porijeklo te je procjenjena faza procesa invazije. Za analizu povezanosti između nadmorske 
                        visine i pokrovnih vrijednosti invazivne flore Požeške kotline, primjenjena je multivarijantna statistička
                        tehnika - CCA analiza.  Najbrojnije vrstama su porodice Asteraceae i Poaceae. Analiza životnih oblika 
                        izdvojila je dominaciju terofita, ali i prisutnost hemikriptofita, fanerofita, geofita i hidrofita. Po 
                        porijeklu invazivne biljke pronađene u Požeškoj kotlini dolaze prvenstveno sa američkog  područja, posebice 
                        Sjeverne Amerike, a zatim slijede one iz Azije i Afrike. Većina zabilježene invazivne flore  nalazi se u
                        stadiju ekspanzije tj. kolonizacije. Dobar dio je već naturaliziran, a dio je u fazi introdukcije. Nizinska
                        područja do 200 m nadmorske visine pogoduju najvećem broju invazivnih biljaka. Samo manji broj biljnih vrsta
                        je pozitivno koreliran s brežuljkastim područjima gdje se ističu vrste Phytolacca americana L. i Ailanthus
                        altissima (Mill.) Swingle. Najviše zahvaćeni invazijom su ruderalna i poljoprivredna staništa.
                    </italic>
                </p>
            </abstract>
            
            <trans-abstract xml:lang="en">
                <p>
                    <italic>Non native, and especially invasive plants, often have a negative impact on biodiversity,  economy, and
                        even on human health. They have rapid reproduction potential  and are capable for dispersal  over significat
                        areal. They have a negative impact on biological diversity, economy and even on human health. Therefore, 
                        the spread of invasive plant species is consider as one of the biggest problems in nature protection. 
                        Research on prevalence and risk assesment of invasive vascular flora in Požega valley were conducted 
                        during the summer months from 2017 to 2019 using the Br. –Bl. (1964.) cover/abundance method. A thirty 
                        four invasive species were detected during the study period. Analysis according to family affiliation,
                        life form, geographic origin and invasion stage were made. Multivariate statistical technique –CCA were 
                        use to analyse relation between elevation and cover values of invasive flora of Požega valley. The most
                        numerous families are Asteraceae and Poaceae. Life-form analysis showed the predominance of therophytes,
                        but also presence of hemicryptophytes, phanaerophytes, geophites and hydrophyte. Regaridng origin, majority
                        of invasive alien species come from American continent, particularly from North America, followed by those
                        from Asia and Africa. Most of them (47%) are in the stage of invasion i.e. colonisation. Many of them are 
                        already naturalised, and in invasion phase. Lowlands (elevation up to 200 m) are favorable sites for most 
                        of the invasive plants, and just small amount of them, like Phytolacca americana L. and Ailanthus altissima
                        (Mill.) Swingle are  positively correlated with the hilly areas. The most affected by the invasion are 
                        ruderal and agricultural habitats.
                    </italic>
                </p>
            </trans-abstract>
            
            <kwd-group xml:lang="hr">
                <kwd><italic>vaskularna flora</italic></kwd>
                <kwd><italic>invazivne biljke (IAS)</italic></kwd>
                <kwd><italic>Požeška kotlina</italic></kwd>
                <kwd><italic>stanišna raznolikost</italic></kwd>
            </kwd-group>
            
            <kwd-group xml:lang="en">
                <kwd><italic>vascular flora</italic></kwd>
                <kwd><italic>invasive alien species (IAS)</italic></kwd>
                <kwd><italic>Požega valey</italic></kwd>
                <kwd><italic>habitat heterogenity</italic></kwd>
            </kwd-group>
            
        </article-meta>
    </front>
    
    <body>
        <sec sec-type="intro">
            <label>1.	UVOD</label>
            <p>
                Pod invazivnim biljkama podrazumijevaju se one vrste koje dolaze iz drugih biogeografskih  područja, a u procesu 
                kompeticije potiskuju autohtonu floru, prodirući u raspoložive ekološke niše 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r26">Richardson, Pyšek, 2006</xref>). Najčešće se šire kao slučajan pratilac raznih
                ljudskih aktivnosti, zauzimajući urbana i ruralna staništa, a potom se nesmetano  rasprostiru i u slobodnoj prirodi.
                Zbog svoje izrazite sposobnosti uspješnog razmnožavanja, rasprostiranja i osvajanja novih prostora, ozbiljno
                ugrožavaju različite ekosustave, te se stoga smatraju drugom najznačajnijom prijetnjom biološkoj raznolikosti i po
                važnosti dolaze odmah nakon direktnog uništavanja staništa (<xref ref-type="bibr" rid="r24">Randall, 1996</xref>). 
                Invazivne biljne vrste nerijetko imaju negativan učinak ne samo na biološku raznolikost narušavajući prirodnu 
                ravnotežu u okolišu, već štete i ekonomiji i/ili ljudskom zdravlju (<xref ref-type="bibr" rid="r14">Kowarik, 2003</xref>). 
            </p>
            <p>
                Požeška kotlina odlikuje se velikim bogatstvom flore i vegetacije. To je, kako navodi Ilijanić 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r10">1977</xref>), odraz njenog specifičnog biljnogeografskog položaja gdje su jasno 
                izraženi utjecaji nekoliko različitih flornih i vegetacijskih područja i to Panonske nizine, mediterana i 
                submediterana, kao i  Srednje Europe. Obilje podataka o flori ovoga područja nalazi se u radovima Tomaševića 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r29">1998</xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r30">2016</xref>), Rauša 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r25">1977</xref>), Pandže (<xref ref-type="bibr" rid="r19">2010</xref>) i dr. Premda se
                unutar njihovih istraživanja navode i vrste koje su danas poznate kao invazivne, njihova nalazišta im, međutim,
                nisu bila zabilježena. 
            </p>
            <p>
                Danas postoji mnogo literaturnih navoda vezanih za praćenje, procjenu rizika i kontrolu invazivnih biljaka 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r2">Betheny i sur., 2010</xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r12">Jordan i sur., 2003</xref>, 
                <xref ref-type="bibr" rid="r33">Vila i sur., 2010</xref>). Također su i zakonodavstva mnogih zemalja (uključujući i 
                hrvatsko) donijela Uredbe vezane uz aktivan pristup rješavanju ovog problema s ciljem donošenja mjera za očuvanje 
                biološke raznolikosti. Na europskoj razini je to Uredba o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih 
                stranih vrsta (<xref ref-type="bibr" rid="r1">Anonymous, 2014</xref>), a hrvatski Zakon o zaštiti prirode 
                (NN 80/13, Članak 68), regulira njihov uvoz, uvođenje u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju i stavljanje na 
                tržište Republike Hrvatske. Zbog navedenih razloga sustavno istraživanje invazivne flore predstavlja vrlo važan 
                segment biološke znanosti, jer predstavlja direktnu primjenu u borbi za očuvanjem biološke i krajobrazne 
                raznolikosti. Stoga je i cilj ovog istraživanja sustavno praćenje invazivne flore radi očuvanja biološke i 
                krajobrazne raznolikosti na području Požeške kotline.
            </p>
            <p>
                <fig id="slika1">
                    <label>Slika 1. </label>
                    <caption><p>Požeška kotlina </p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-9-441-g1.png"/>
                    <p>Izvor: Zavod za prostorno planiranje Požeško – slavonske županije</p>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Klima istraživanog područja je umjereno topla i kišna. Prema Riđanoviću (<xref ref-type="bibr" rid="r27">1977</xref>) 
                klimatska obilježja ovog područja označavaju relativno visoke vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura zraka i 
                stabilan položaj ekstrema, maksimuma u srpnju i minimuma u siječnju. Oborine su jednoliko razdijeljene kroz godinu, 
                a najsuši dio pada u hladno godišnje doba (<xref ref-type="bibr" rid="r28">Seletković, Katušin,1992</xref>). U 
                Požeškoj kotlini je uz poljoprivredno zemljište (49,30%) u najvećoj mjeri zastupljen šumski pokrov (45,26%). Od 
                poljoprivrednog zemljišta važno mjesto zauzimaju oranične površine, a sve više su zastupljeni i vinogradi i 
                voćnjaci. U Požeškoj kotlini susreću se i tri tipa travnjaka: brdski, nizinski i močvarni. 
                <xref ref-type="bibr" rid="r30">Tomašević, 2016</xref> navodi da brdski  travnjaci ovog područja pripadaju razredu 
                Festuco-Brometea, a da se na nizinskim razvijaju zajednice Ononido-Arrhenatheretum elatioris, Bromo-Cynosuretum 
                cristati.
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="methods">
            <label>2. MATERIJAL I METODE</label>
            <p>
                Floristička istraživanja su izvršena tijekom ljetnih mjeseci 2017.- 2019. godine. Područje istraživanja (Požeška
                kotlina s obroncima gora koje ju okružuju) je podijeljena na 60 kvadrata, te je u svakom kvadratu evidentirano 
                prisustvo invazivne flore i  procjenjena je njihova abundacija i pokrovnost. Svi lokaliteti su geopozicionirani i
                razdijeljeni u tri kategorije: nizinski (područja nadmorske visine do 200 m), brežuljkasti (između 200 i 350 m 
                nadmorske visine) i brdski dio (područja viša od 350 m nadmorske visine). Determinacija biljnih vrsta obavljena je 
                pomoću sljedećih florističkih „ključeva“: Domac (<xref ref-type="bibr" rid="r8">1994</xref>), Javorka i Csapody 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r11">1975</xref>), Tutin i sur. (<xref ref-type="bibr" rid="r31">1968 – 1980</xref>) 
                i Tutin i sur. (<xref ref-type="bibr" rid="r32">1993</xref>) a nomenklatura je usklađena  prema Nikolić i sur., 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r18">1994, 1997, 2000</xref>). Analiza životnih oblika određena je prema Pignatti 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r20">2002</xref>), a pet osnovnih oblika prikazano je kraticama: P – fanerofiti 
                (phanerophyta), H – hemikriptofiti (hemicryptophyta), G – geofiti (geophyta), T – terofiti (therophyta), Hy –
                hidrofiti (hydrophyta). Geografsko porijeklo invazivne flore navedeno je prema Boršić i sur. 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r3">2008</xref>) i pri tome su korištene sljedeće kratice: Am – Amerika (Sjeverna i
                Južna), As – Azija, Af – Afrika i Ea – Eurazija. Faze procesa invazije svake od utvrđenih biljnih vrsta razvrstane 
                su unutar tri stadija prema Radosevich i Hobbs, 
                Humpshires (<xref ref-type="bibr" rid="r9">1995</xref>). Prvi stadij jest introdukcija kada je broj invazivnih 
                biljaka na novom području malen, a njihova abundacija se ne povećava duži niz godina. Drugi stadij jest ekspanzija 
                tj. kolonizacija novog područja, a predstavlja razdoblje eksplozivnog širenja invazivne vrste. Treći, posljednji 
                stadij jest faza naturalizacije gdje se invazivna vrsta integrirala u postojeću zajednicu, a ekspanzija se usporava.
                Pokrovnost invazivnih biljaka na istraživanom području utvrđena je putem Braun-Blanquet-ove skale 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r4">Braun- Blanquet, 1964</xref>) gdje vrijednost + ima raspon pokrovnosti ≤ 1%, 
                vrijednost 1 ima raspon pokrovnosti od 1 – 5%, 2 odgovara rasponu pokrovnosti 5 – 25%, 3 ima raspon pokrovnosti
                25 -50%, 4 je s rasponom pokrovnosti od 50 -75%, a vrijednost 5 ima raspon pokrovnosti od 75 – 100%. Statistička
                analiza  izvršena je pomoću programa CANOCO 4,5 (<xref ref-type="bibr" rid="r16">Lepš, Šmilauer, 2003.</xref>) kojim 
                se obrađuju multivarijantne analize podataka. U radu je korištena kanonička korelacijska analiza (CCA = engl. 
                Canonical Correspondence Analysis) kojom se izračunavaju parovi linearnih funkcija varijabli uz uvjet da njihova 
                povezanost bude maksimalna. CCA je odabrana nakon što su zavisne varijable testirane indirektnom analizom dužine 
                gradijenta pomoću DCA analize (DCA=detrendec correspondence analysis). Međutim, zbog dugog gradijenta (4.112 SD
                jedinica) za multivarijantnu analizu primjenjena je prikladnija CCA metoda. 
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="results">
            <label>3. REZULTATI I RASPRAVA</label>
            <p>
                Na istraživanom području je utvrđeno ukupno 34 invazivne svojte vaskularne flore 
                (<xref ref-type="bibr" rid="tab1">Tablica 1.</xref>), pripadnika 18 porodica. Najbrojnija vrstama jest porodica
                Asteraceae (13), zatim slijede Poaceae (3) i Fabaceae (2), dok su ostale porodice samo s jednom zabilježenom 
                invazivnom vrstom (<xref ref-type="bibr" rid="graf1">Grafikon 1.</xref>). Porodica Asteraceae jest, kako navode Boršić i sur. 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r3">2008</xref>), porodica kojoj pripada više od jedne trećine ukupne invazivne 
                vaskularne flore u Republici Hrvatskoj. Porodica Poaceae također je zabilježena u navedenom radu sa većim brojem 
                svojti. Burda, 2018 navodi da su te dvije porodice najbrojnije i u Ukraini. 
            </p>
            <p>
                <fig id="graf1">
                    <label>Grafikon 1. </label>
                    <caption><p>Zastupljenost porodica među invazivnim vaskularnim biljkama Požeške kotline</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-9-441-g2.png"/>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Od životnih oblika dominiraju terofiti (47 %), a zatim slijede hemikriptofiti (24 %). Fanerofitima pripada 15%, a 
                geofitima 12 %. Hidrofiti su zastupljeni samo sa jednom vrstom: Elodea canadensis Michx., odnosno s učešćem od 0,03%
                u spektru životnih oblika (<xref ref-type="bibr" rid="graf2">grafikon 2</xref>). Predominacija terofita podudara se 
                i s analizom hrvatske invazivne flore (<xref ref-type="bibr" rid="r3">Boršić i sur. 2008</xref>), a također sa
                mnogim drugim istraživanjima (<xref ref-type="bibr" rid="r21">Pyšek i sur. 2002</xref>, 
                <xref ref-type="bibr" rid="r17">Marini i sur. 2012</xref>). Kratkoća životnog ciklusa terofita (jednogodišnje biljke) 
                daje im prednost, jer omogućava proizvodnju veće količine sjemena u jedinici vremena.
            </p>
            <p>
                <fig id="graf2">
                    <label>Grafikon 2. </label>
                    <caption><p>Spektar životnih oblika invazivne vaskularne flore u Požeškoj kotlini</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-9-441-g3.png"/>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Po porijeklu invazivne biljke pronađene u Požeškoj kotlini dolaze prvenstveno sa američkog  područja, posebice  
                Sjeverne Amerike  (67,6 %). Porijeklom iz Azije jest 6 svojti (17,7 %), a ostala izvorišna mjesta su znatno slabije 
                zastupljena (<xref ref-type="bibr" rid="tab1">Tablica 1</xref>). 
                <xref ref-type="bibr" rid="r3">Boršić i sur., 2008</xref> navode da je postotak invazivnih biljaka unesenih sa
                američkog područja 71,9 %. To je očekivano zbog sličnosti u općim klimatskim prilikama između Europe i Sjeverne 
                Amerike te zbog intenzivnih trgovačkih i prometnih veza.
            </p>
            <p>
                Procjenom invazivnosti zabilježene alohtone vaskularne flore u Požeškoj kotlini utvrđeno je da se 21% invazivnih
                vrsta nalazi u fazi introdukcije, 47 % u fazi ekspanzije, a za 32% biljaka je utvrđeno da je nastupila 
                naturalizacija. Među naturaliziranom florom svakako treba istaknuti alergenu korovnu i ruderalnu biljku Ambrosia 
                artemisiifolia s rasponom pokrovnosti na istraživanom području od 50 do 75%. Javlja se kao korov, posebice u 
                okopavinama, a isto tako je zabilježena uz okućnice, ceste i puteve, uz željezničke pruge i na raznim ruderalnim 
                staništima (<xref ref-type="bibr" rid="r22">Radojčić i sur. 2018</xref>). Istaknuti treba i ekspanziju vrste Conyza
                canadensis sa zabilježenim rasponom pokrovnosti od 25 do 50%. Među onima u stadiju invazije ističu se Rudbeckia 
                laciniata i Bidens frondosa  sa rasponom pokrovnosti na teritoriju Požeške kotline od 1 – 5%.
            </p>
            <p>
                <table-wrap id="tab1" position="float">
                    <label>Tablica 1.</label>
                    <caption><title>Invazivna flora Požeške kotline i procjena stupnja njihove invazivnosti</title></caption>
                    <table border="1" width="50%" frame="box">
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <thead>
                            <tr>
                                <th rowspan="2">Životni oblik</th>
                                <th rowspan="2">Svojita</th>
                                <th rowspan="2">Geografsko područje</th>
                                <th colspan="2">Procjena invazivnosti svojte u Požeškoj kotlini</th>
                            </tr>
                            <tr>
                                <th>Faza procesa invazije</th>
                                <th>Raspon pokrovnosti svojte </th>
                            </tr>
                        </thead>
                        <tbody>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Abutilon theophrasti Medik</td>
                                <td>EA, Af</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>P</td>
                                <td>Acer negundo L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>P</td>
                                <td>Ailanthus altissima (Mill.) Swingle</td>
                                <td>As</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Amaranthus retroflexus L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Ambrosia artemisiifolia L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>50-75%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>P</td>
                                <td>Amorpha fruticosa L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Angelica arhangelica L.</td>
                                <td>EA</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Artemisia annua L.</td>
                                <td>EA</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>G</td>
                                <td>Asclepias syriaca L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Bidens frondosa L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Chamomilla suaveolens (Pursh.) Rydb.</td>
                                <td>As, Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Conyza canadensis (L.) Cronquist</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>25/50%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Datura stramonium L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Duchesnea indica (Andrews) Focke</td>
                                <td>As</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Echynocystis lobata (Michx.)Torr.et Gray</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Eleusine indica (L.) Gaertn</td>
                                <td>As</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>Hy</td>
                                <td>Elodea canadensis Michx.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Erigeron annuus (L.) Pers.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Erigeron annuus (L.) Pers.ssp. strigosus (Muhlenb. Ex Willd.) Wagenitz</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Galinsoga parviflora Cav.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>G</td>
                                <td>Helianthus tuberosus L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Juncus tenuis Wild.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Lepidium virginicum L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Oenothera biennis L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Panicum capillare L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>P</td>
                                <td>Parthenocissus quinquefolia L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Phytolacca americana L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>G</td>
                                <td>Reynoutria japonica Houtt.</td>
                                <td>As</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>P</td>
                                <td>Robinia pseudoaccacia L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>25-50%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>G</td>
                                <td>Rudbeckia laciniata L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>introdukcija</td>
                                <td>1-5%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Solidago canadensis L.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Solidago gigantea Aiton</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>H</td>
                                <td>Sorghum halepense (L.) Pers.</td>
                                <td>Af, As</td>
                                <td>ekspanzija</td>
                                <td>5-25%</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>T</td>
                                <td>Xanthium strumarium L. ssp. Italicum (Moretti) D. Löve.</td>
                                <td>Am</td>
                                <td>naturalizacija</td>
                                <td>&lt;1%</td>
                            </tr>
                        </tbody>
                    </table>
                    <table-wrap-foot><p>Izvor: Autori</p></table-wrap-foot>
                </table-wrap>
            </p>
            <p>
                Kanonička korelacijska analiza, kao mjerilo jačine povezanosti između dva seta varijabli, prikazana je 
                <xref ref-type="bibr" rid="tab2">Tablicom 2</xref> i <xref ref-type="bibr" rid="graf3">Grafikonom 3</xref>. Prve 
                dvije ordinacijske osi CCA analize objašnjavaju ukupno 100% varijabilnosti među vrstama. Prva ordinacijska os 
                objašnjava 97,4% varijabilnosti i izdvaja nizinska područja do 200 m nadmorske visine koja pogoduju najvećem 
                broju invazivnih biljaka. Samo manji broj biljnih vrsta je pozitivno koreliran s brežuljkastim područjima (druga 
                ordinacijska os, sa svega 2,6% varijabilnosti). Tu se ističu vrste Phytolacca americana i Ailanthus altissima.
                Brojnost invazivnih biljnih vrsta redovito je, kako navodi Vuković (<xref ref-type="bibr" rid="r34">2015</xref>) 
                negativno korelirana s nadmorskom visinom, odnosno, veće nadmorske visine sadrže značajno manji broj invazivnih 
                biljaka. 
            </p>
            <p>
                <table-wrap id="tab2" position="float">
                    <label>Tablica 2.</label>
                    <caption><title>Sažetak CCA analize za pokrovne vrijednosti invazivnih biljaka unutar 60 kvadrata  i prosječne 
                        nadmorske visine fitocenoloških snimaka</title></caption>
                    <table border="1" width="50%" frame="box">
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <col width=""/>
                        <thead>
                            <tr>
                                <td>Osi</td>
                                <td>1</td>
                                <td>2</td>
                                <td>Ukupna varijanca</td>
                            </tr>
                        </thead>
                        <tbody>
                            <tr>
                                <td>Svojstvena vrijednost (eigenvalue)</td>
                                <td>0,781</td>
                                <td>0,320</td>
                                <td>1,42</td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>Postotak kumulativne varijance</td>
                                <td>97,4</td>
                                <td>100,00</td>
                                <td></td>
                            </tr>
                            <tr>
                                <td>Suma svih kanoničkih svojstvenih vrijednosti (eigenvalues)</td>
                                <td></td>
                                <td></td>
                                <td>0,19</td>
                            </tr>
                        </tbody>
                    </table>
                    <table-wrap-foot><p>Izvor: Autori</p></table-wrap-foot>
                </table-wrap>
            </p>
            <p>
                <fig id="graf3">
                    <label>Grafikon 3. </label>
                    <caption><p>Ordinacijski graf invazivne vaskularne flore Požeške kotline i prosječne nadmorske visine na prvoj 
                        (X) i drugoj (Y) ordinacijskoj osi   (nizinski: područja nadmorske visine do 200 m, brežuljkasti: između 
                        200 i 350 m nadmorske visine i brdski dio: područja viša od 350 m nadmorske visine).</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-9-441-g4.png"/>
                </fig>
            </p>
            <p>
                Analizu tipova staništa prikazuje <xref ref-type="bibr" rid="graf4">Grafikon 4</xref>. Najviše zahvaćeni invazijom 
                su ruderalna i poljoprivredna staništa. Od ruderalnih staništa posebno se ističu rubovi cesta i puteva i rubovi 
                kanala, a od poljoprivrednih valja istaći oranice te livade i pašnjake. Chytrý i sur. 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r6">2005</xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r7">2009</xref>), Lambdon i sur. 
                (<xref ref-type="bibr" rid="r15">2008</xref>), također ukazuju na to da su antropogena staništa puno podložnija
                invazijama od prirodnih. 
            </p>
            <p>
                <fig id="graf4">
                    <label>Grafikon 4. </label>
                    <caption><p>Postotni udio staništa sa zabilježenim invazivnim biljkama Požeške kotline</p></caption>
                    <graphic xlink:href="zbornik-veleri-9-441-g5.png"/>
                </fig>
            </p>
        </sec>
        <sec sec-type="zakljucak">
            <label>4. ZAKLJUČAK</label>
            <p>
                Prema izvršenim istraživanjima utvrđeno je na području Požeške kotline 34 invazivne biljne svojte, unutar kojih je
                značajno zastupljena porodica Asteraceae. Među invazivnom vaskularnom florom dominiraju terofiti, a po porijeklu
                najčešće dolaze sa sjevernoameričkog kontinenta. Većina zabilježene invazivne flore (47%) nalazi se u stadiju
                ekspanzije tj. kolonizacije, naturalizirano je već  32%, a u fazi introdukcije nalazi se 7 svojti odnosno 21%.
                Među naturaliziranom florom izdvaja se alergena korovna i ruderalna biljka Ambrosia artemisiifolia  s rasponom
                pokrovnosti na istraživanom području od 50 do 75%. Vrste Conyza canadensis  sa zabilježenim rasponom pokrovnosti 
                od 25 do 50% nalazi se u stadiju značajne ekspanzije, a u stadiju invazije ističu se Rudbeckia laciniata  i Bidens
                frondosa  sa rasponom pokrovnosti na teritoriju Požeške kotline od 1 – 5%. Nizinska područja do 200 m nadmorske 
                visine pogoduju najvećem broju invazivnih biljaka. Samo manji broj biljnih vrsta je pozitivno koreliran s
                brežuljkastim područjima. Tu se ističu vrste Phytolacca americana  i Ailanthus altissima. Najviše zahvaćeni
                invazijom su ruderalna i poljoprivredna staništa.
            </p>
        </sec>
    </body>
    
    <back>
        <ref-list>
            <ref id="r1">
                <label>1</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Anonymous (2014): Uredba EU o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. 
                        Uredba br. 1143/2014. Službeni list Europske unije 317, 35- 55.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r2">
                <label>2</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Betheny, B.,A., Wilcove, D.S., Oppenheimer, M. (2010): “ Climate change increases risk of plant invasion 
                        in the Eastern United States“. Biol. Invasions 12, 1855-1872.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r3">
                <label>3</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Boršić, I. et al (2008) “ Preliminary check-list of invasive alien plant species (IAS) in Croatia“. Nat.
                        Croat. 17 (2) 55-71 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r4">
                <label>4</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Braun- Blanquet, J. (1964) Pflanzensoziologie. Springer Verlag 3. Aufl., Wien-New York. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r5">
                <label>5</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Burda, R. (2018) “Alien plant species in the agricultural habitats of Ukraine: diversity and risk 
                        asssessment“. Ekologia (Bratislava) 37 (1), 24-31.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r6">
                <label>6</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Chytry, M. et al. (2005) “ Invasions by alien plants in the Check Republic: a quantitative assessment 
                        across habitats“.Preslia 77: 339-354. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r7">
                <label>7</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Chytrý, M. et al. (2009) “European map of alien plant invasions based on the quantitative assessment 
                        across Habitats“. Diversity and Distributions 15: 98-107. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r8">
                <label>8</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Domac, R. (1994) Flora Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r9">
                <label>9</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Hobbs R.J, Humphries S.E. (1995)  “An integrated approach to the ecology and management of plant invasions“. 
                        Conservation Biology 9(4): 761-770. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r10">
                <label>10</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Ilijanić, LJ. (1977.) O biljnom pokrovu  Požeške kotline. Požega 1277 – 1977, str 48 -65. Zagreb
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r11">
                <label>11</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Javorka, S., Csapody, V. (1975) Iconographia florae partis austro – orientalis Europae Centralis. Akadémiai 
                        Kiadó, Budapest 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r12">
                <label>12</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Jordan. N. et al.(2003) “Knowledge networks: an avenue to ecological management of invasive weeds“. Weed 
                        Science 51 (2), 271-277.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r13">
                <label>13</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Kovačević, P. (1977) Tla Požeške kotline i slavonskog gorja. Požega 1277-1977, Zagreb, 29-37. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r14">
                <label>14</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Kowarik, I. (2003)  “Human agency in biological invasions: secondary releases foster naturalisation and
                        population expansion of allien plant species“. Biological invasions 5, 293-312.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r15">
                <label>15</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Lambdon, P.W. et al. (2008) “ Alien flora of Europe: species diversity, temporal trends, geographical 
                        patterns and research needs“. Preslia 80: 101-149. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r16">
                <label>16</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Lepš, J., Šmilauer, P. (2003) Multivariate analysis of  ecological data using CANOCO. Cambridge University
                        Press
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r17">
                <label>17</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Marini, L. et al. (2012) “ Alien and native plant life-forms respond differently to human and climate 
                        pressures“. Global Ecology and Biogeography 21, 534-544. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r18">
                <label>18</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Nikolić, T. (ur.) (1994-2000): “Flora Croatica. Index florae Croaticae“. Nat. Croat. Suppl.1-3. Zagreb. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r19">
                <label>19</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Pandža, M. (2010). “ Flora Parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska)“. Šumarski list, 1-2, 25-44
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r20">
                <label>20</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Pignatti, S. (2002) Flora d'Italia I-III, Edagricole, Bologna. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r21">
                <label>21</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Pyšek, P., Sadlo, J., Mandak, B (2002) “Catalogue of alien plants of the Czech Republic“. Preslia 74: 
                        97-186. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r22">
                <label>22</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Radojcic, N. et al. (2018) “ Weed Species Changes over Long-term period in Sugar Beet Production“. Listy 
                        Cukrovarnicke a reparske 143 (6-7), 242-246.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r23">
                <label>23</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Radosevich S. Online textbook chapter 2: Plant population biology and the invasion process. Center for 
                        Invasive Plant Management. Preuzeto 2020 May 30. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r24">
                <label>24</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Randall, J.M. (1996): “ Weed control for the preservation of biological diversity“. Weed Technology 10, 
                        370-383.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r25">
                <label>25</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Rauš, Đ. (1977) Parkovi i drvoredi Požeške kotline, Požega 1227-1977, Slavonska Požega. 432-437
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r26">
                <label>26</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Richardson, D.M., Pyšek, P. (2006). “ Plant invasions: merging the concept of species invasiveness and 
                        community Invasibility“. Progress in Physical Geography, 30(3): 409-431.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r27">
                <label>27</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Riđanović, J. (1977) Geografski položaj Slavonske Požege i Požeške kotline u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Požega
                        1277 – 1977, Zagreb 1-5 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r28">
                <label>28</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Seletković, Z., Katušin, Z. (1992) Klima Hrvatske. U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet i 
                        Hrvatske šume, p. o. Zagreb, 13-18, Zagreb. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r29">
                <label>29</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Tomašević, M. (1998): “The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains“. Natura
                        Croatica. 7 (3), 227-274
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r30">
                <label>30</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Tomašević, M. (2016) Flora Požeške kotline i okolnog gorja, Zagreb-Požega, str. 9. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r31">
                <label>31</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Tutin,T.G. et al. (eds.) (1968–1980) Flora Europaea 2–5, 1 st ed. Cambridge University Press, Cambridge.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r32">
                <label>32</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Tutin,T.G. et al. (eds.) (1993) Flora Europaea 1, 2nd ed. Cambridge University Press, Cambridge.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r33">
                <label>33</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Vila, M. et al. (2010) “How well do we understand the impacts of alien species on ecosystem services? A pan
                        European, cross-taxa assessment“. Front Ecol Environ 8(3), 135-144.
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
            <ref id="r34">
                <label>34</label>
                <mixed-citation publication-type="journal">
                    <article-title>
                        Vuković, N. (2015) Ekogeografija invazivne flore Hrvatske. Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet,
                        Sveučilište u Zagrebu, pp. 82. 
                    </article-title>
                </mixed-citation>
            </ref>
        </ref-list>
    </back>
    
</article>
