<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD with MathML3 v1.1 20151215//EN " "JATS-journalpublishing1-mathml3.dtd">
<article xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink" dtd-version="1.1" article-type="book-review">
  <front>
    <journal-meta>
      <journal-id journal-id-type="doi">10.32862/k1</journal-id>
      <journal-title-group>
        <journal-title xml:lang="hr">Kairos</journal-title>
        <journal-subtitle xml:lang="hr">Evanđeoski teološki časopis</journal-subtitle>
        <abbrev-journal-title>Kairos</abbrev-journal-title>
      </journal-title-group>
      <issn pub-type="ppub">1846-4580</issn>
      <issn pub-type="epub">1848-2503</issn>
      <publisher>
        <publisher-name xml:lang="hr">Biblijski institut</publisher-name>
        <publisher-name xml:lang="en">Biblijski institut</publisher-name>
        <publisher-loc>
          <addr-line>Kušlanova 21, Zagreb</addr-line>
          <email xlink:href="kairos@bizg.hr">kairos@bizg.hr</email>
          <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="http://www.bizg.hr">http://www.bizg.hr</ext-link>
        </publisher-loc>
        <publisher-name xml:lang="hr">Evanđeosko teološko veleučilište</publisher-name>
        <publisher-name xml:lang="en">Evangelical Theological Seminary</publisher-name>
        <publisher-loc>
          <addr-line>Cvjetkova 34, 31000 Osijek</addr-line>
          <email xlink:href="info@evtos.hr">info@evtos.hr</email>
        </publisher-loc>
      </publisher>
    </journal-meta>
    <article-meta>
      <article-categories>
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="hr">
          <subject>Recenzija, prikaz</subject>
        </subj-group>
        <subj-group subj-group-type="heading" xml:lang="en">
          <subject>Book review</subject>
        </subj-group>
      </article-categories>
      <title-group>
        <article-title xml:lang="hr">Mark W. Hamilton, K. W. Cukrowski, N. W. Shankle, J. Thompson, J. T. Willis. Riječ koja preobražava. Biblijski komentar starozavjetnih knjiga, svezak II D</article-title>
      </title-group>
      <contrib-group>
        <contrib contrib-type="author">
          <name>
            <surname>Bajić</surname>
            <given-names>Monika</given-names>
          </name>
          <email xlink:href="mbajic@bizg.hr">mbajic@bizg.hr</email>
        </contrib>
      </contrib-group>
      <pub-date>
        <day>23</day>
        <month>11</month>
        <year>2024</year>
      </pub-date>
      <volume>18</volume>
      <fpage>292</fpage>
      <lpage>293</lpage>
      <permissions>
        <license license-type="open-access" xlink:href="http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/">
          <license-p>Attribution 4.0 International (CC BY 4.0)</license-p>
        </license>
        <license license-type="open-access" xml:lang="hr">
          <license-p>Kairos je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno licenciji Creative Commons Attribution 4.0 International License (CC BY 4.0 International).&#13;
&#13;
Iako je Kairos časopis otvorenog pristupa, objavom svojih radova u Kairosu, autori prenose autorska prava na izdavača.&#13;
&#13;
Politika samoarhiviranja indeksirana je u bazi SHERPA/RoMEO gdje je vidljivo da časopis podržava plavu razinu samoarhiviranja (dozvoljeno je pohraniti izdavačku verziju rada). Radove objavljene u časopisu „Kairos: Evanđeoski teološki časopis“ dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice Hrčka.&#13;
&#13;
Časopis autorima ne naplaćuje predaju niti objavu radova (APC). &#13;
&#13;
Kairos ne naplaćuje pretplatu na časopis.</license-p>
        </license>
        <license license-type="open-access" xml:lang="en">
          <license-p>Kairos is a high-level open access journal, meaning that all content is immediately and freely available to anyone, anywhere and can be downloaded, printed, distributed, read, reused, self-archived and remixed (including commercially) without restriction, as long as the author and the original source are properly attributed according to the Creative Commons Attribution 4.0 International License (CC BY).&#13;
 &#13;
Although Kairos is an open access journal, the copyright of all material published is owned by Kairos and the authors transfer all copyrights to the publisher.&#13;
&#13;
The self-archiving policy is indexed at Sherpa/RoMEO where it is visible that the journal is following a blue level of self-archiving (it is allowed to deposit the publisher’s version of the paper).&#13;
&#13;
Kairos does not charge article processing charges (APCs) or submission charges.&#13;
&#13;
Kairos does not charge for subscription.</license-p>
        </license>
      </permissions>
    </article-meta>
  </front>
  <body>
    <sec id="riječ-koja-preobražava.-biblijski-komentar-starozavjetnih-knjiga-svezak-ii-d">
      <title>Riječ koja preobražava. Biblijski komentar starozavjetnih knjiga, svezak II D</title>
      <author>Mark W. Hamilton, K. W. Cukrowski, N. W. Shankle, J. Thompson, J. T. Willis</author>
      <p>Zagreb: Biblijski institut, 2023., str. 272</p>
      <p><italic>Riječ koja preobražava</italic>, svezak II D, urednika Marka W. Hamiltona, u prijevodu Gorana Medveda, zadnji je svezak izdan u nizu prijevoda cjelovitoga biblijskoga komentara <italic>Transforming Word: One-Volume Commentary on the Bible,</italic> Abilene Christian University Press. Izvornik od 1100 stranica podijeljen je na manje, preglednije dijelove. Iako je projekt prevođenja započeo prije nekoliko godina, posljednji je dio konačno objavljen na hrvatskom jeziku. Komentar je minuciozno osmišljen kako bi pružio dubinski uvid u biblijske tekstove knjiga ranih i kasnih proroka: Izaije, Jeremije, Tužaljki, Ezekiela, Danijela, Hošee, Joela, Amosa, Obadije, Jone, Miheja, Nahuma, Habakuka, Sefanije, Hagaja, Zaharije i Malahije. Knjiga je teološko djelo usmjereno na obogaćivanje razumijevanja i povijesne te teološke dimenzije Svetoga pisma.</p>
      <p>Knjiga je organizirana u detaljne komentare za svaku proročku knjigu, koje je napisala istaknuta skupina evanđeoskih starozavjetničara, uključujući Johna T. Willisa, Keitha N. Schovilla, Marka W. Hamiltona i druge. Svaki odjeljak počinje uvodom u knjigu, pruža povijesni kontekst, govori o autorstvu i iznosi ključne teme, nakon čega slijedi izlaganje stih po stih. Takva struktura omogućuje čitateljima da proniknu u nijanse teksta, razumiju njegov izvorni kontekst i njegove implikacije za suvremenu teologiju.</p>
      <p>Jedna od značajnih prednosti knjige <italic>Riječ koja preobražava</italic> njezina je ravnoteža između akademske strogosti i pristupačnosti. Komentari su bogati povijesnim i kulturološkim uvidima te crpe građu iz širokog spektra izvora uključujući drevne bliskoistočne tekstove i modernu kritičku znanost. Primjerice, komentar o knjizi Zaharije ističe prorokovo korištenje apokaliptičnih slika i njihov značaj za poslijesužanjsku zajednicu, usporedbom Zaharijinih vizija s drugom apokaliptičnom literaturom tog vremena (str. 261-262).</p>
      <p>Knjiga također naglašava kontinuitet i razvoj proročkih tradicija. Odjeljak o Izaiji, na primjer, raspravlja o temama pravde i pravednosti, prateći njihovu evoluciju od ranijih proroka i njihovu reinterpretaciju u razdoblju nakon sužanjstva. Ovakav tematski pristup ne samo da poboljšava čitateljevo razumijevanje pojedinačnih knjiga, već također pruža kohezivnu pripovijest o proročkoj literaturi u cjelini.</p>
      <p>Odjeljak „Teološka promišljanja“ za svaku biblijsku knjigu pruža duboke i poticajne uvide. Komentatori ne bježe od postavljanja teških pitanja i prividnih proturječnosti unutar tekstova. Konkretno, u knjizi Jeremije istražuje se napetost između božanskog suda i milosrđa te se nude uvidi u to kako te teme odjekuju sa suvremenim pitanjima pravde i suosjećanja (str. 102-103).</p>
      <p>Nadalje, obrada takozvanih „malih/kasnih proroka“ u knjizi, često zanemarena u drugim komentarima, posebno je pohvalna. Komentar o knjizi Amosa, primjerice, zadire u pitanja socijalne pravde kojima se bavio prorok. Povlače se paralele sa suvremenim etičkim problemima i naglašava se bezvremenska relevantnost Amosove poruke (str. 198-199).</p>
      <p>Iako je biblijski komentar <italic>Riječ koja preobražava</italic> primarno akademsko djelo, ono nudi i praktičnu primjenu za čitatelje. Svaki komentar uključuje promišljanja o tome kako biblijski tekstovi mogu informirati i nadahnuti suvremene vjerske zajednice. Ponuđena tumačenja nisu samo teoretska, već su utemeljena na stvarnim iskustvima vjere i prakse. Tako se, recimo, povlači paralela između društvenih nepravdi koje je osudio prorok Izaija i onih prisutnih u modernom društvu. Prikazano je kako ekonomsko iskorištavanje i društvene nepravde u njegovo vrijeme odjekuju aktualnim globalnim problemima nejednakosti i korupcije​. Ove poveznice izazivaju čitatelje da se aktivno uključe u društvenu pravdu kao očitovanje svoje vjere.</p>
      <p>Dizajn je knjige promišljen i ima jasnu organizaciju, što je čini vrijednim izvorom za individualno proučavanje i grupne rasprave. Kroz cijeli komentar istaknute su dodatne poučne informacije, na kraju svakog odjeljka nalaze se unakrsne reference i bibliografija, što dodatno povećava njegovu korisnost kao sveobuhvatnog vodiča za proučavanje Starog zavjeta.</p>
      <p><italic>Riječ koja preobražava</italic> – svezak II D uzorno je djelo biblijske znanosti. Njegova kombinacija akademske dubine, teološkog uvida i praktične primjene čini ga vrijednim izvorom za svakoga tko želi produbiti svoje razumijevanje starozavjetnih proroka i njihovih knjiga. Suradnja raznolike skupine teoloških učenjaka osigurava bogato i višestrano istraživanje biblijskih tekstova, čineći ovaj svezak značajnim doprinosom području biblijskih studija.</p>
      <p>Zaključno, navedeni komentar ne samo da osvjetljava drevne tekstove, već i premošćuje jaz između drevnoga povijesnoga konteksta i suvremene važnosti, istinski mijenjajući Riječ za današnje čitatelje. Predanost i stručnost suradnika očigledni su u cijelom tekstu, što komentar čini obveznim štivom za bibličare, teologe, pastore i sve vjernike koji istinski proučavaju Bibliju.</p>
      <sig-block>
        <sig>Monika Bajić</sig>
      </sig-block>
    </sec>
  </body>
  <back>
</back>
</article>
