U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža 4. studenoga 2025. održana je Svečana akademija u povodu 75. obljetnice utemeljenja. Pred mnogobrojnim uzvanicima, suradnicima i radnicima, o prošlosti i budućnosti Zavoda, o enciklopedijsko-leksikografskoj djelatnosti, uz daljnje širenje, ali i usitnjavanje znanja, njegovoj demokratizaciji, kao i globalnom utjecaju umjetne inteligencije, govorili su glavni ravnatelj i glavni urednik Hrvatske enciklopedije Bruno Kragić, ravnatelj Filip Hameršak, glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona Nikša Lučić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije Zdenko Jecić te predsjednica Znanstvenoga vijeća Zavoda Tea Rogić Musa. Izlaganja sa Svečane akademije skupljena su i tiskana u posebnoj knjižici, priređivačice Ive Klobučar Srbić, koja je, u povodu 75. godišnjice, priredila i Bibliografiju izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1950–2025). U drugom dijelu Akademije projicirane su dokumentarne emisije o Zavodu iz arhiva Hrvatske radiotelevizije, snimljene u sklopu ciklusa Objektiv 350 (1972) i Pamćenje naroda (2000). Glazbeni program izvela je vokalna umjetnica Renata Sabljak u pratnji Berislava Arlavija.

F. Hameršak u izlaganju Leksikografski zavod Miroslav Krleža – ishodišta, poslanje, ostvaraji osvrnuo se na početke rada Leksikografskoga zavoda, na brojne dovršene projekte različitih enciklopedija (općih i regionalnih), atlasa, leksikona, rječnika i bibliografija, kao i na nastavak rada na temeljnim zavodskim projektima s nacionalnom sastavnicom – općoj enciklopediji i biografskom leksikonu – te na tehničkoj enciklopediji. Istaknuo je da Zavod, kao izvor provjerenih i pouzdanih informacija, digitalizira svoja izdanja, objavljuje mrežne inačice, redovito tiska znanstveni časopis Studia lexicographica, sudjeluje u infrastrukturno-agregacijskim projektima te vodi odnosno administrira projekte namijenjene provjeri točnosti medijskih informacija i popularizaciji historiografskih znanja.

O fenomenu opće enciklopedije i njezinoj trajnosti govorio je B. Kragić u izlaganju Opće enciklopedije Leksikografskoga zavoda u svjetlu ideje i prakse univerzalne enciklopedije. Naglasio je da je »prava« i jedina trajna enciklopedija ona općega tipa koja je u srži enciklopedizma. Evolutivan zavodski pristup općoj enciklopediji najvidljiviji je u Hrvatskoj enciklopediji (1999–2009) kao novom izdanju opće enciklopedije koje usustavljuje i strukturira opće znanje te potpunije i opsežnije predstavlja nacionalnu, hrvatsku građu, a nastavljen je i u obliku njezine mrežne inačice (od 2013) koja dopušta članke većega opsega o specifičnim temama.

N. Lučić u izlaganju Hrvatski biografski leksikon – pola stoljeća izazovâ pobrojao je opasnosti s kojima se svakodnevno suočava Leksikon, »jedini živi zavodski projekt od započetih u bivšoj državi«: opseg abecedarija, zahtjev za sažetim iznošenjem podataka, pitanje ocjene, stalan osjećaj nedovršenosti, brojni izvori i pregledavanje građe, proces istraživanja, personarij, bibliografski rad na cjelini članka, sklonost, ali i odbojnost pojedinaca prema načinu rada na projektu, interes vanjskih suradnika, pridržavanje regulativa o zaštiti podataka te sve opsežnija digitalizirana građa. Globalna uporaba umjetne inteligencije, naglasio je Lučić, ovom projektu, nasreću, ne predstavlja ni izazov ni opasnost jer, donoseći pouzdane i provjerene podatke o brojnim neistraženim osobama, Leksikon predstavlja temelj informacija kojima će se služiti i ovaj umjetni alat.

O strukovnim, enciklopedičkim izdanjima govorio je Z. Jecić u izlaganju Leksikografski zavod i STEM područje – od Tehničke enciklopedije do Hrvatske tehničke enciklopedije. Osvrnuo se na zavodske velike strukovne enciklopedije i strukovne leksikone, a posebnu pozornost posvetio je Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, koja u predviđena četiri sveska donosi prikaze pojedinih pojmova iz aspekta povijesti tehnike te društvenoga i kulturnoga konteksta, u izvedbenom smislu objavljenih u mrežnom, obogaćenom dodatnim sadržajima, te u tiskanom obliku, dokazujući inovativnost i posebnost u odnosu na ustaljenu zavodsku praksu.

T. Rogić Musa u izlaganju Književnost i umjetnost u enciklopedijskoj tradiciji Leksikografskoga zavoda – pregled izdanja i metoda istaknula je polimorfnost članaka u strukama književnost i umjetnost koje su u zavodskim izdanjima pisane kao narativno dinamične strukture, s mnoštvom autorskih i uredničkih svijesti u stalnom radu uz prihvaćanje kategorije nedovršenosti kao sudbine leksikografske prakse. Zavodska specijalistička izdanja iz područja književnosti otvorila su teme i izazove naknadno artikulirane u znanosti o književnosti, omogućivši atribuiranim autorima nov život u nacionalnom kanonu, ali i u svjetskim razmjerima. U umjetničkim strukama ustvrdila je slabu zastupljenost ženskih opusa, što se nastoji ispraviti novim zavodskim projektom – Leksikonom hrvatskih umjetnica.

U povodu 75. obljetnice prilog Maroja Vučićevića o Leksikografskom zavodu emitiran je 4. studenoga u Dnevniku 2 Prvoga programa HTV-a, a u emisiji Serbus Zagreb OTV-a prilog Eme Mašale. Sljedećega dana ravnatelj F. Hameršak gostovao je u emisiji Studio 4: Kultura, urednika Borisa Kanazira, na Četvrtom programu HTV-a. Povijest Zavoda te aktualna zavodska izdanja predstavili su glavni ravnatelj B. Kragić, ravnatelj F. Hameršak, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije Z. Jecić i pomoćnica glavnoga urednika Hrvatskoga biografskoga leksikona Iva Mandušić u tekstu Julije Očić, u rubrici Književnost i kultura, na portalu express.hr (https://express.24sata.hr/kultura/prije-smo-se-bojali-da-ce-nas-unistiti-wikipedia-sad-je-isto-s-umjetnom-inteligencijom-31263), a opsežan intervju s glavnim ravnateljem B. Kragićem objavila je Božena Matijević u Večernjem listu (br. 22159) 9. studenoga (dostupno i na https://www.vecernji.hr/kultura/opca-enciklopedija-nekad-je-bila-ono-sto-je-danas-internet-samo-strukturirani-internet-koji-je-nudio-pouzdane-informacije-1906043). Prikaz Svečane akademije objavila je u Vijencu (br. 828, 4. prosinca 2025) autorica ovoga priloga.