Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.53577/oot.8.2.4

Odnos višestrukih inteligencija s profesionalnim interesima i sklonostima učenika

Gabriel Pinkas orcid id orcid.org/0009-0004-1321-4910 ; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Tuzla *
Selma Teparić orcid id orcid.org/0009-0003-9251-6927 ; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Tuzla

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 10.526 Kb

preuzimanja: 80

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 10.536 Kb

preuzimanja: 80

citiraj


Sažetak

U školskoj praksi u Tuzlanskom kantonu, u završnoj fazi profesionalne orijentacije, koriste se Gardnerova ček-lista za samoprocjenu višestrukih inteligencija i Hollandov upitnik profesionalnih interesa i sklonosti. Na temelju samoprocjene, učenicima se sugerira upis srednje škole i izbor budućeg zanimanja. Preporuka se donosi na osnovu kvalitativne usporedbe rezultata dobivenih pomoću dva instrumenta, bez uvida u njihov statistički odnos.
Stoga je ovo istraživanje imalo za cilj ispitati odnos višestrukih inteligencija i profesionalnih interesa i sklonosti učenika, te utvrditi kako se mogu postići najbolji efekti paralelne upotrebe dva instrumenta. Korelacijsko istraživanje je provedeno na uzorku od 124 učenika devetog razreda. Uzorak je bio prigodni, sa elementima uzorka potpunog obuhvata. Podaci su prikupljeni uz pomoć Ček-liste za samoprocjenu višestrukih inteligencija (Gardner, 1983) i Upitnika profesionalnih interesa i sklonosti (Holland, 1973). Za statističku obradu podataka korišten je računarski program IBM SPSS. Pored deskriptivnih statistika, utvrđeni su koeficijenti multiple korelacije i regresije.
Dobiveni rezultati ukazuju da učenici u prosjeku imaju najrazvijeniju interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju, dok su im profesionalni interesi i sklonosti najviše zastupljeni na istraživačkom i socijalnom polju. Povezanost pojedinačnih tipova inteligencije najjača je sa uspjehom u obavljanju aktivnosti. Na drugom mjestu je korelacija sa profesionalnim interesima, dok je povezanost sa željenim zanimanjima najslabija, te je u tri od šest profesionalnih područja statistički beznačajna. Ovakvi rezultati sugeriraju da je prilikom davanja preporuke za izbor srednje škole i budućeg zanimanja najveću težinu potrebno pripisati rezultatima dobivenim na skali aktivnosti, kako bi se osigurale bolje pretpostavke za daljnji obrazovni i profesionalni uspjeh.

Ključne riječi

1. profesionalna orijentacija učenika; 2. višestruke inteligencije; 3. profesionalni interesi i sklonosti.

Hrčak ID:

342316

URI

https://hrcak.srce.hr/342316

Datum izdavanja:

23.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 778 *