Skip to the main content

Review article

Spolne razlike u anksioznosti i depresiji: biološki, psihološki i socijalni čimbenici

Dunja Degmečić
Anja Kereta


Full text: croatian pdf 108 Kb

page 221-226

downloads: 174

cite

Full text: english pdf 108 Kb

page 221-221

downloads: 117

cite


Abstract

Spolne razlike u prevalenciji anksioznih i depresivnih poremećaja oblikovane su kombinacijom bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), anksiozni poremećaji očituju se kroz stalnu tjeskobu, strah ili paniku, često popraćeni tjelesnim simptomima poput ubrzanog rada srca, vrtoglavice, znojenja i mišićne napetosti. Depresivni poremećaj karakterizira dugotrajno sniženo raspoloženje, gubitak interesa i energije uz simptome poput poremećaja spavanja, promjene apetita i niskog samopoštovanja. Žene su dvostruko sklonije razvoju ovih poremećaja u odnosu na muškarce što postaje osobito izraženo u adolescenciji. Ovoj razlici pridonose biološki čimbenici poput hormonalnih fluktuacija, neurobioloških razlika i genetskih predispozicija. Budući da istraživanja pokazuju da žene češće rabe strategije suočavanja usmjerene na emocije, dok muškarci preferiraju rješavanje problema, psihološki čimbenici dodatno utječu na spolne razlike. Socijalni čimbenici, poput rodnih uloga i stigmatizacije mentalnog zdravlja, dodatno oblikuju ove razlike utječući na način na koji pojedinci traže pomoć i reagiraju na terapiju. Liječenje uključuje kombinaciju farmakoterapije i psihoterapije. Antidepresivi i anksiolitici često su prva linija obrane, dok psihoterapijski pristupi poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) i terapije prihvaćanja i posvećenosti (ACT) pomažu u dugoročnom upravljanju simptomima i sprječavanju recidiva.

Keywords

anksioznost; depresivnost; spolne razlike; etiološki čimbenici; terapijski pristupi

Hrčak ID:

328494

URI

https://hrcak.srce.hr/328494

Publication date:

27.2.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 609 *