ZAPOSLENOST, NEZAPOSLENOST I NESLUŽBENO GOSPODARSTVO

Pretpostavka ozbiljnoga i primjerenoga društvenog pristupa problemu nezaposlenosti jest postojanje što potpunijih podataka o opsegu, ali i svim aspektima zaposlenosti i nezaposlenosti. Valja zabilježiti dvije vrijedne činjenice koje idu tome u prilog.

Prva se odnosi na Anketu o radnoj snazi koju je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske proveo u studenom 1996. godine. Anketa je provedena prema međunarodnim standardima, koji se i po definicijama ključnih pojmova i po načinu prikupljanja podataka razlikuju od dosadašnje statističke prakse u Hrvatskoj. Prema usvojenoj definiciji, zaposlene su sve osobe koje su u referentnom tjednu (tj. tjednu provedbe ankete) obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, dakle neovisno o njihovom formalnom statusu i načinu plaćanja za obavljeni rad. Nasuprot tome, nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija: a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi; b) u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao; c) ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.

Prema podacima iz takve ankete broj zaposlenih je veći, a broj nezaposlenih je manji prema dosadašnjim podacima iz administrativnih izvora. Sa stopom nezaposlenosti od 10% Hrvatska ne odskače od prosjeka EU (11% potkraj 1996. godine) te je u boljem položaju od zemalja kao što su Španjolska (22,3%), Finska (15,9%), Belgija (14,2%), Poljska (13,8%).

Da ipak nema pretjeranog razloga za optimizam pokazuje znanstveno istraživanje Instituta za javne financije pod naslovom “Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj”. Prema rezultatima istraživanja, izračunato učešće neslužbenog gospodarstva u BDP iznosi najmanje 25%. U okviru ovoga projekta računat je i udio radne snage u neslužbenom gospodarstvu i to dvjema metodama (mr. Sanja Crnković-Pozaić, Ekonomski institut). Prva je metoda putem povijesnih stopa aktivnosti, a druga pomoću ankete radne snage (tj. pilot ankete radne snage iz listopada 1995. godine). Prema prvoj metodi, udio zaposlenih u neslužbenom gospodarstvu iznosi 6,42% 1992. godine, 16,42% 1993. godine, 19,03 % 1994. godine te 15,3% 1995. godine. Prema drugoj metodi, koja dakle bilježi sve one koji na bilo koji način rade, dolazi se do iznosa od 25% radne snage u 1995. godini.

Ovim je izračunom objašnjena i činjenica istodobnoga pada zaposlenosti i nezaposlenosti, što su statistički podaci posljednjih godina bilježili u Hrvatskoj. Očito je da se mnogi ne prijavljuju Zavodu za zapošljavanje, jer za to nemaju osobita razloga, ali zato se pokušavaju zaposliti unutar neslužbenog gospodarstva. Postoje, naravno, i oni koji se Zavodu za zapošljavanje javljaju zbog ostvarivanja nekih prava, ali stvarno ne traže posao.

Niže navodimo neke najzanimljivije podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti na temelju provedene ankete o radnoj snazi (tablice 1-4) te na osnovi navedenog rada Sanje Crnković-Pozaić (tablice 5-7), objavljenog u Financijskoj praksi 1-2/1997.

1. Osnovni podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti po županijama

Županije

Ukupno stanovništvo

Zaposleni

Nezaposleni

Stopa nezaposlenost i

Hrvatska

Zagrebačka

Krapin.-zagors.

Sisač.-moslav.

Karlovačka

Varaždinska

Kopriv.-križev.

Bjelov.-bilogor.

Primor.-goran.

Ličko-senjska

Virov.-podrav.

Požeš.-slavon.

Brods.-posav.

Zadar.-kninska

Osječ.-baranj.

Šibenska

Vukov.-srijem.

Split.-dalmat.

Istarska

Dubr.-neretvan.

Međimurska

3 752 211

921 490

138 834

161 014

106 206

179 439

122 932

125 050

316 077

35 016

91 073

111 083

147 789

104 756

228 116

65 968

104 338

388 542

152 243

128 738

123 507

1 540 319

371 961

73 359

71 079

47 827

87 564

64 232

62 203

123 065

20 519

43 185

48 050

53 079

33 052

86 230

26 420

38 952

125 486

64 969

47 991

51 096

170 234

34 914

3 670

4 637

5 811

6 623

3 082

4 251

16 910

571

1 591

5 381

5 684

7 371

9 805

4 790

5 102

27 897

4 619

10 380

7 145

10,0

8,6

4,8

6,1

10,8

7,0

4,6

6,4

12,1

2,7

3,6

10,1

9,7

18,2

10,2

15,3

11,6

18,2

6,6

17,8

12,3

2. Nezaposleni prema dobi i spolu

Dobne skupine

 

Ukupno

%

 

Muškarci

%

 

Žene

%

Ukupno

15-24

25-49

50-64

65-85

 

170 234

59 738

92 976

16 703

817

100,0

35,1

54,6

9,8

0,5

 

88 264

30 740

46 957

10 394

((173))

100,0

34,8

53,2

11,8

((0,2))

 

81 970

28 998

46 019

6 309

((644))

100,0

35,4

56,1

7,7

((0,08))

3. Stope nezaposlenosti prema dobi i spolu

Dobne skupine

Ukupno

Muškarci

Žene

Ukupno

15-24

25-49

50-64

65-85

10,0

26,7

8,2

6,0

1,1

9,5

26,5

7,8

6,1

((0,5))

10,5

27,0

8,7

5,8

((1,7))

Administrat. izvori

15,7

 

 

 

 

4. Nezaposleni prema dužini traženja posla i spolu

 

 

Ukupno

%

 

Muškarci

%

 

Žene

%

Ukupno

Našli posao

Manje od 1 mjes.

1-3 mjeseca

4-6 mjeseci

7-12 mjeseci

13-24 mjeseca

25 i više mjeseci

Nepoznato

 

170 234

5 578

11 640

27 541

26 256

28 244

25 276

45 129

((570))

100,0

3,3

6,8

16,2

15,4

16,6

14,9

26,5

((0,3))

 

88 264

2 837

5 693

14 037

14 037

16 123

13 101

21 866

((570))

100,0

3,2

6,4

15,9

15,9

18,3

14,8

24,8

((0,7))

 

81 970

2 741

5 947

13 505

12 219

12 121

12 175

23 262

-

100,0

3,3

7,3

16,5

14,9

14,8

14,8

28,4

-

 

5. Zaposleni u neslužbenom gospodarstvu ukupno i prema zanimanju
(Na osnovi pilot ankete radne snage, listopad 1995)

 

 

 

rod
1

rod
2

rod
3

rod
4

rod
5

rod
6

rod
7

rod
8

rod
9

Zaposleni
ukupno

 

100

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Neslužb.
gospod.

 

25,79

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Neslužb.
gospod.

100

 

100

100

100

100

100

100

100

100

100

Zaposl. s
dodat. poslov.

24,2

6,23

60,00

41,67

29,17

10,00

22,22

19,14

33,33

33,33

33,33

Pomažući
članovi

39,7

10,23

0,00

0,00

16,67

20,00

16,67

58,59

4,76

16,67

13,33

Ostale samost.
djelatn.

8,9

2,30

0,00

25,00

25,00

20,00

22,22

0,78

48,26

16,67

13,33

Kućanice, studenti, nezap., umirov.

27,2

7,02

40,00

33,33

29,17

50,00

38,89

24,15

19,05

33,33

40,00

rod 1 - zanimanja rukovoditelja, menadžera gospodarskih i srodnih organizacija

rod 2 - znanstvenici i srodni najviši stručnjaci

rod 3 - tehničari i srodni stručnjaci

rod 4 - pisari i šalterski službenici

rod 5 - trgovci i druga uslužna zanimanja

rod 6 - poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja

rod 7 - proizvodne usluge i pojedinačna izrada predmeta

rod 8 - operateri proizvodnih strojeva, transportnih uređaja, vozila i sastavljači proizvoda

rod 9 - jednostavna prvobitna zanimanja

 

6. Položaj prema zaposlenosti osoba koje rade u neslužbenom gospodarstvu

%

Ukupno

Dodatni
posao

Kućanice,
studenti

Pomažući članovi

Ostale sam.
djelatnosti

Vlasn. pod., obr., sl. prof.

21,33

14,14

65,52

0,00

0,00

Zap. u drž. ili mješ. sek.

17,54

67,68

6,03

0,00

0,00

Zap. u priv. sektoru

11,14

14,14

28,45

0,00

0,00

Pomažući članovi

40,76

3,03

0,00

100,00

0,00

Radnici za vl. račun

9,24

1,01

0,00

0,00

100,00

Ukupno

100

100

100

100

100

 

7. Ukupna kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti 1993-1995.

 

1993-1994.

1994-1995.

Pad zaposlenosti

Rast nezaposlenosti

-32413

11102

-28172

45679

Razlika

-21311

17507

Pad nezaposlenosti

Rast nezaposlenosti

-7501

2683

-5078

8075

Razlika

-4818

2997

Izvori:

Anketa o radnoj snazi. Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj, studeni 1996, Priop ć enje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, 16.9.1997.

Godišnjak 1996 . Zagreb: Hrvatski zavod za zapošljavanje

S. Crnković-Pozaić (1997) Neslužbeno gospodarstvo mjereno radnom snagom, Financijska praksa 1-2:169-194.

Priredio: Siniša Zrinščak