Socijalna politika u “Planu integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske”
Stručni članak
UDK: 364.84(173-497.5)
Primljeno: studeni 1999.
Siniša Zrinščak
Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu
U rujnu 1999. godine Ured za europske integracije Vlade Republike Hrvatske objavio je opsežnu studiju pod naslovom “Plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske”. U studiji se ističe kako je približavanje Europskoj uniji strateški interes Hrvatske pa se u tom sklopu detaljno analizira trenutno stanje procesa integracije te donosi tablica usklađenosti hrvatskog prava s pravnim sustavom EU u svim relevantnim područjima. Prenosimo iz ove studije dio tablice koji se odnosi na područje socijalnog osiguranja te zdravlja i sigurnosti na radu. U uvodnom se tekstu analizira sadašnje stanje integracijskih procesa drugih europskih zemalja. Posebno se pojašnjavaju drugi relevantni procesi formuliranja zajedničke socijalne politike na razini EU (relevantnost Amsterdamskog ugovora, zajednička borba protiv nezaposlenosti itd.) te se ističe kako Hrvatska mora voditi računa i o ovim aspektima socijalne politike.
Govor Romana Prodija pred Europskim parlamentom 15. 9. 1999. godine, a povodom predstavljanja nove Europske komisije, u kome je on zatražio postavljanje čvrstih rokova za prijem novih članica na predstojećem samitu Europske unije u prosincu 1999. godine u Helsinkiju, iznenadio je mnoge. To pokazuje da EU još nije donijela ključne odluke o preciznijem vremenskom okviru svoga proširenja. Da iznenađenje bude još veće, samo dan prije Prodijeva govora, Günter Verheugen je kao član Europske komisije za pitanja proširenja izjavio da je određivanje datuma nerealistično sve dok pregovori o pridruživanju ne dostignu zadovoljavajuću razinu. Ipak, upravo ovaj detalj ocrtava činjenicu da je proces pridruživanja toliko uznapredovao (barem kod nekih članica) da će EU teško izbjeći donošenje određenijih odluka u Helsinkiju. Čini se i da u ozračju nedavne proslave desetgodišnjice pada Berlinskog zida postaje sve jasnije kako neodređeni datum pridruživanja može ne samo obeshrabriti tzv. naprednije članice, već i one koje do pridruživanja moraju proći daleko duži put, a to može biti i politički opasno.
U skladu s inauguralnim govorom Romana Prodija Europska komisija je 15. 10. 1999. godine predložila odbacivanje dotadašnje podjele na tzv. prvu i drugu grupu kandidata za prijem, čime se omogućava svakoj zemlji ravnopravno natjecanje. Ova bi odluka mogla potaknuti na brže djelovanje neke zemlje prvog kruga, za koje se smatra da polako zaostaju u ispunjavanju obveza prilagođavanja (primjeri Poljske i Češke), ali ona ne znači da se neke zemlje drugoga kruga neće i dalje suočavati s nekima za njih teškim zadaćama (primjerice, Bugarska i Rumunjska). Druga relevantna činjenica govori o tome da se osniva novi upravni odjel Europske komisije za pitanja proširenja Unije, a koji preuzima zadatke dotadašnje radne grupe te s ciljem stvaranja administrativnih pretpostavki koordinacije opsežnog postupka prilagođavanja zemalja kandidata zahtjevima EU.
Gdje je u svemu tome Republika Hrvatska? Nažalost, uz izuzeće zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, još uvijek među sve malobrojnijim zemljama Srednje i Istočne Europe koje se ne nalaze na popisu zemalja kandidata. Međutim, upravo zato valja posebno obilježiti objavljivanje (rujan 1999.) opsežne studije pod naslovom “Plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske”, u izdanju Ureda za europske integracije Vlade Republike Hrvatske. Zna čenje ove studije proizlazi osobito iz dvije činjenice. Prvo, ona prvi put jasno, kroz analizu dobiti i troškova, demonstrira dimenzije političkog stava da je približavanje Europskoj uniji strateški prioritet Vlade Republike Hrvatske. Drugo, ona detaljno analizira trenutno stanje procesa integracije te donosi tablicu usklađenosti hrvatskog prava s pravnim sustavom EU u svim relevantnim područjima. Ovo je nastojanje pregnantno opisano u ciljevima “Plana integracijskih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske”:
– jasno određivanje ciljeva Vlade u procesu europskih integracija – sklapanje ugovora o stabilizaciji i pridruženom članstvu kao prvi korak ka punopravnom članstvu;
– analiza stanja u Hrvatskoj s ozbirom na zahtjeve procesa integracije u Uniju;
– provedba početne identifikacije čimbenika bitnih za određivanje prioritetnih aktivnosti u političkom, gospodarskom i pravnom području;
– određivanje daljnjih aktivnosti u provedbi ciljeva integriranja;
– pokretanje dijaloga, temeljenog na Planu aktivnosti, o pitanjima europskih integracija s političkim gospodarskim i socijalnim partnerima;
– prijedlozi kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih strategija u području obrazovanja, stručnog usavršavanja i informiranja;
– stvaranje podloge temeljem koje će Vlada pripremiti detaljnju strategiju integriranja u sljedećoj fazi te
– potpora pri predstavljanju hrvatskih stajališta i ciljeva Europskoj uniji i drugim partnerima u međunarodnoj zajednici (str. 19).
U studiji se vrlo jasno ističe da “približavanje Europskoj uniji i nadalje ovisi prvenstveno o ispunjenju političkih uvjeta što ih je EU postavila pred Hrvatsku. Među njima su najvažniji daljnji napredak u procesu demokratizacije, odnosno usvajanja novog izbornog zakona, slobodni mediji (nastavak preobrazbe Hrvatske radiotelevizije u javnu televiziju), nastavak procesa povratka te suradnja s Haaškim sudom i provedba Daytonskog sporazuma” (str. 20). To je, zaista, sada ključna činjenica i bez nje nema nikakvih drugih aktivnosti, a štete koje proizlaze iz odlaganja integracijskih aktivnosti se multipliciraju. Iako to nije neposredno naša tema, opći politički preduvjet svih integracijskih aktivnosti nalaže da se još jednom naglasi kako su posebni uvjeti za Hrvatsku samo prilagodba općih uvjeta formuliranih još 1993. godine za sve zemlje kandidate, a da j e tek kasniji razvoj doveo do oblikovanja regionalnog pristupa, odnosno najnovije forme Pakta o stabilnosti za Balkan i predloženih bilateralnih Ugovora o stabilizaciji i udruživanju.
U “Planu integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske” donosi se, između ostalog, tablica usklađenosti hrvatskog prava s pravnim sustavom EU u području socijalnog osiguranja te zdravlja i sigurnosti na radu. U komentaru uz ovaj pregled kazuje se da “propis 1408/71 prepušta zemljama članicama potpunu slobodu u odlučivanju i razvoju sustava socijalnog osiguranja prema njihovim vlastitim stanovištima. … Dakle, ne treba provoditi nikakvo ujednačavanje zakona ni u kojoj grani socijalnog osiguranja, već se zahtijeva tehnička prilagodba legislative…” (str. 170). To je u načelu točno, ali kao što je navedeno i u kasnijem obrazloženju pod naslovom “Europska i hrvatska socijalna politika” (str. 438–442) Hrvatska mora sustavno pratiti procese u socijalnoj politici u Europi i svijetu, koji već sada umnogome utječu na politiku EU u tom području.
Proces formuliranja socijalne politike na razini EU zaostaje za ekonomskom i monetarnom integracijom, ali mu se pridaje sve veća pozornost. EU želi, prije svega, poštivati načelo supsidijarnosti te ne dovesti u pitanje nacionalne specifičnosti pojedinih sustava socijalnog osiguranja. S druge strane, sasvim pragmatični razlozi, poput protivljenja Velike Britanije, priječili su efikasniji rad na formulaciji barem zajedničkog okvira socijalne politike EU. Ipak, proces se odvija određenom dinamikom. Poseban su mu impuls dali tzv. Zelena i Bijela knjiga o socijalnoj politici te dva Europska socijalna foruma 1996. i 1998. godine. Socijalno-akcijski program EU 1998.–2000. definirao je vrlo ambiciozan program rada. Konačno, u Amsterdamski ugovor iz 1997. godine (stupio na snagu ratifikacijom u svim zemljama 1999. godine) unesen je dotadašnji tzv. Ugo vor o socijalnoj politici, čime je EU ovlaštena donositi minimalne zahtjeve u području socijalne politike.
Može se već ustvrditi da je snaga zajedničkih akcija osobito vidljiva u programu borbe protiv nezaposlenosti. Program zapošljavanja postavljen je vrlo visoko na listi prioriteta EU Amsterdamskim ugovorom te je u studenom 1997. godine održan samit o zapošljavanju u Luxembourgu. Na njemu je usvojeno 19 specifičnih mjera promocije zapošljavanja, podijeljenih u četiri poglavlja vrlo karakterističnih naslova: zapošljivost, adaptabilnost, razvoj poduzetništva i jednake mogućnosti. Iako ima i mnogo prigovora upućenih ovom dokumentu on danas predstavlja osnovicu na osnovi koje Europska komisija pomno prati mjere koje su sve zemlje članice primijenile u okviru svojih nacionalnih strategija te donosi smjernice za pojedinu godinu na razini EU. Upravo se izrađuje dokument 2000 Employment Guidelines koji treba biti usvojen u prosincu 1999. godine u Helsinkiju. U postupku konkretnijeg približavanja Hrvatske EU pozornost će se morati posvetiti i ovim aspektima zajedničke socijalne politike.
Iz tablice usklađenosti hrvatskog prava s pravnim sustavom EU ovdje donosimo sustavan i vjerujemo hrvatskim čitateljima koristan pregled hrvatskih propisa iz područja socijalnog osiguranja te zdravlja i sigurnosti na radu (str. 170–180). Tablicu prenosimo na taj način da u svakom od ova dva područja navodimo redom: naziv propisa EU, djelokrug, odgovarajući propis u RH te komentar. U području zdravlja i sigurnosti na radu iza svakog pojedinačnog propisa EU navodi se odgovarajući propis u RH (ukoliko postoji) te komentar (ukoliko je napisan). Samo u jednom slučaju propis RH nema analogan propis u EU te se on navodi sam za sebe.
SOCIJALNO OSIGURANJE
Naziv propisa Europske unije
1. Council Regulation 1408/71/EEC of 14 June 1971 (OJ L149 - 5/7/71)
• 381R1390 Council Regulation (EEC) No 1390/81 of 12 May 1981 (OJ L)
• 392R1247 Council Regulation (EEC) No 1247/92 of 30 April 1992 (OJ L1 37 - 19. 5. 1992)
• 395R3095 Council Regulation (EEC) No 3095/95 of 22 December 1995 (OJ L 335 - 30. 12. 1995)
• 397R0118 Council Regulation (EC) No 118/97 of 2 December 1996 (J L)
• 397R1290 Council Regulation (EC) No 1290/97 of 27 June 1997 (OJ L176 - 4. 7. 1997)
• 399R0307 Council Regulation (EC) No 307/1999 of 8 February 1999 (OJ L038 - 12. 2. 1999)
2. Council Regulation 574/72/EEC
OJ L74 –27/3/72
Djelokrug
• Bolest i majčinstvo
• Invalidnost
• Starosna mirovina
• Nesreće na radu i profesionalne bolesti
• Prava za slučaj smrti
• Nezaposlenost
• Obiteljska mirovina i dodaci za obitelj zaposlenih i nezaposlenih osoba
• Prava uzdržavane djece umirovljenika i siročadi
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
1. Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (NN br. 53/91)
2. Zakon o listi tjelesnih oštećenja (NN br. 162/98)
3. Zakon o najvišoj mirovini (NN br. 162/98)
4. Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida (NN br. 57/89)
5. Zakon o zapošljavanju (NN br. 59/96)
6. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 1/97)
7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (NN br. 114/97)
8. Odluka o osnovici, stopi doprinosa, načinu obračuna i plaćanja doprinosa za zdravstvenu zaštitu stranaca u Republici Hrvatskoj (NN br. 27/98)
9. Odluka o načinu naplate troškova zdravstvene zaštite koje osobno snosi stranac (NN br. 55/98)
10. Odluka o načinu naplate troškova iz sredstava Državnog proračuna za zdravstvenu zaštitu pruženu strancima (NN br. 85/98)
11. Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (NN br. 6/94)
12. Pravilnik o standardima i normativna prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za 1999. godinu (NN br. 165/98)
13. Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN br. 1/97, 109/97, 13/98, 88/98, 150/98)
14. Odluka o osnovici za naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osiguranike koji primaju mirovinu i invalidninu isključivo od stranog nositelja osiguranja (NN br. 84/96)
15. Odluka o sudjelovanju osiguranih osoba u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (NN br. 33/97, 79/97)
16. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu (NN br. 2/96, 26/96, 140/97, 22/98)
17. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom (NN br. 26/96, 79/97)
18. Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja osigurane osobe, te utvrđivanju statusa osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN br. 57/94, 89/94)
19. Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN br. 36/94)
20. Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97)
21. Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN br. 84/98)
22. Zakon o doplatku za djecu (NN br. 44/77, 52/85, 8/90, 40/90)
23. Zakon o sredstvima za doplatak za djecu (NN br. 88/98)
24. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98)
25. Zakon o listi profesionalnih bolesti (NN br. 162/98)
26. Odluka o utvrđivanju poslova odnosno radnih zadataka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem (NN br. 19/84, 24/85, 24/86, 35/86, 28/87, 15/88, 10/89, 32/89, 57/89, 25/90, 30/90, 7/91, 11/91, 15/91, 33/1, 16/92, 16/92, 4/96)
27. Pravilnik o radnoj knjižici (NN br. 14/96)
28. Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena (NN br. 44/96)
29. Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta (NN br. 103/96)
30. Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad (NN br. 11/96)
31. Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom (NN br. 8/96)
32. Zakon o zaštiti na radu (NN br. 59/96)
33. Zakon o radu (NN br. 38/95)
34. Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega (NN br. 64/98)
35. Pravilnik o metodologiji po kojoj će radnici utvrditi osobito teške, naporne i po zdravlje štetne poslove odnosno radne zadatke (NN br. 32/86)
36. Pravilnik o stjecanju prava na dopust do sedme godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (NN br. 47/96)
37. Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na dopust trudnice ili žene koja doji dijete (NN br. 103/96)
38. Zakon o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki (NN br. 24/96, 109/97)
39. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za porodni dopust nezaposlene majke koja je stekla pravo na naknadu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i majke koja je korisnica mirovine (NN br. 1/98)
40. Zakon o zapošljavanju (NN br. 59/96)
41. Odluka o visini utvrđivanja uplate doprinosa za zapošljavanje (NN br. 102/98)
42. Odluka o visini novčane naknade za nezaposlenu osobu (NN br. 139/98)
43. Zakon o određivanju poslova i radnih zadataka na kojima se zapošljavaju slijepi invalidi rada odnosno slijepe osobe (NN br. 12/79)
44. Zakon o zapošljavanju stranaca (NN br. 19/92, 33/92, 89/92)
45. Naputak o izdavanju radnih dozvola strancima (NN br. 82/96)
46. Odluka o kriterijima i načinu raspodjele kontingenata radnih dozvola za Njemačku (NN br. 96/94)
47. Uredba o plaćanju naknada za korištenje radnih dozvola iz kontingenata radnih dozvola za SR Njemačku (NN br. 43/98)
48. Zakon o zaštiti građana SFRJ na privremenom radu u inozemstvu (SL SFRJ br. 15/80, 61/88)
49. Zakon o pribavljanju i korištenju inozemnih sredstava za povećanje zaposlenosti i zapošljavanja povratnika s rada iz inozemstva (SL SFRJ br. 22/78, 54/86)
50. Kolektivni ugovor o visini najniže plaće (NN br. 37/98)
51. Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće (NN br. 37/98)
52. Zakon o stopama doprinosa za zdravstveno osiguranje (NN br. 117/93, 95/94, 13/97, 13/98)
53. Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. godini (NN br. 164/98)
54. Odluka o visini osnovice za obvezno zdravstveno osiguranje i mirovinsko i invalidsko osiguranje za nezaposlenu osobu iz čl. 30., 31. i 33. Zakona o zapošljavanju (NN br. 73/96)
55. Odluka o osnovicama, stopama, načinu obračuna i plaćanju sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN br. 34/98, 104/98)
56. Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN br. 43/96)
57. Pravilnik o postupku i uvjetima za priznanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (NN br. 110/96)
58. Odluka o najnižem iznosu nadoknade plaće (NN br. 84/96)
Komentar
Propis 1408/71 prepušta zemljama članicama potpunu slobodu u odlučivanju i razvoju sustava socijalnog osiguranja prema njihovim vlastitim stanovištima. Ni u jednoj grani socijalnog osiguranja nije predviđeno ujednačavanje. Pravila Zajednice se primjenjuju samo na određene kategorije osoba koje se kreću iz jedne u drugu zemlju članicu, a svrha im je da za takve osobe spriječe gubljenje dijela ili svih prava socijalnog osiguranja stečenih u jednoj zemlji članici kao posljedicu činjenice što su preselili u drugu. Dakle, ne treba provoditi nikakvo ujednačavanje zakona ni u kojoj grani socijalnog osiguranja, već se zahtijeva tehnička prilagodba legislative uzimajući u obzir osobitosti nacrta socijalnog osiguranja svake pojedine zemlje.
ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 89/391/EEC on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work.
Djelokrug
Mjere za poticanje i poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95)
– Zakon o zaštiti na radu (NN br. 59/96, 94/96)
– Zakon o inspekciji rada (NN br. 59/96, 94/96)
– Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/97)
– Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN br. 23/94)
– Naredba o obveznom snabdjevanju radnika gaziranom slanom vodom u odjelima s visokom temperaturom (SL 40/47)
– Opći pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama na radu (SL 16/47, 36/50)
– Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN br. 52/84)
– Pravilnik o metodologiji po kojoj će radnici utvrditi osobito teške, naporne i po zdravlje štetne poslove odnosno radne zadatke (NN br. 32/86)
– Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i organiziranju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu (SL 21/71)
– Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84)
– Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN br. 56/83)
– Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (SL 35/69)
– Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN br. 3/84, 55/85)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 89/654/EEC concerning the minimum health and safety requirements for the workplace
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za radno mjesto
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o radu
– Zakon o zaštiti na radu
– Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (NN br. 92/93)
– Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava rada i radne okoline te sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava (NN br. 52/84)
– Pravilnik o općim mjerama zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (SL 29/71)
– Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN br. 6/84)
– Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja (NN br. 27/99)
– Pravilnik o stavljanju u promet i uporabi radioaktivnih tvari iznad određene granice aktivnosti, rendgenskih aparata i drugih aparata koji proizvode ionizirajuća zračenja te o zaštitnim mjerama od zračenja tih izvora (SL 40/86, 45/89)
– Pravilnik o načinima vođenja evidencije i o izvorima ionizirajućih zračenja stanovništva i osoba koje su pri radu izložene djelovanju ionizirajućih zračenja (SL 40/86)
– Pravilnik o granicama iznad kojih stanovništvo i osobe koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja ne smiju biti izložene ozračenju, o mjerama stupnja izloženosti ionizirajućim zračenjima osoba koje rade s izvorima tih zračenja i o provjeri kontaminacije radne okoline (SL 31/89, 63/89)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 89/655/EEC concerning the minimum health and safety requirements for the use of work equipment by workers at work
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za korištenje radne opreme na radnom mjestu
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o radu
– Zakon o zaštiti na radu
– Opći pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama na radu (SL 16/47, 36/50)
– Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (SL 18/91)
– Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava rada i radne okoline te sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava (NN br. 52/84)
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašine (NN br. 69/98)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 90/269/EEC on the minimum safety and health requirements for the manual handling of loads where there is a risk particulary of back injury to workers
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni uvjeti za ručno baratanje teretima kad za radnike postoji rizik od ozljede, osobito od ozljede leđa
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 90/270/EEC on the minimum safety and health requirements for the work with display screen equipment
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za rad s opremom koja ima prikazne ekrane
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 90/394/EEC on the protection of workers from risks related to exposure to carcinogens at work
Djelokrug
Zaštita radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim tvarima na radnom mjestu
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o zaštiti na radu
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 90/679/EEC on the protection of workers from risks related to exposure to biological agents at work
+ Council Directive 93/88/EEC
Djelokrug
Zaštita radnika od rizika povezanih s izloženošću biološkim agensima na radnom mjestu
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o zaštiti na radu
– Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 92/93)
– Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim mjerama na radovima pri kemijsko-tehničkim procesima (SL 55/50)
– Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji (SL 7/55)
– Pravilnik o zaštiti na radu i o tehničkim mjerama za razvijače acetilena i acetilenske stanice (SL 6/67)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 92/57/EEC on the implementation on minimum safety and health requirements at temporary or mobile construction sites
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi na privremenim ili pokretnim gradilištima
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o zaštiti na radu
– Pravilnik o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca (NN br. 7/87)
– Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL 42/68)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 92/58/EEC on the minimum requirements for the provision of safety and/or health signs at work
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za postavljanje sigurnosnih i/ili zdravstveno važnih oznaka na radnom mjestu
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o zaštiti na radu
– Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o organiziranju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu (SL 21/71)
– Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN br. 56/83)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 92/85/EEC on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health at work pregnant workers and workers who have cerently given birth or are breastfeeding
Djelokrug
Mjere za poticanje poboljšanja u zdravlju i sigurnosti trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili su dojilje
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Zakon o radu
– Zakon o zaštiti na radu
– Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta (NN br. 103/96)
– Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na dopust trudnice ili žene koja doji dijete (NN br. 103/96)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 92/104/EEC on the minimum requirements for improving the safety and health protection of workers in surface and underground mineralextracting industries
Djelokrug
Minimalni zahtjevi za poboljšanje sigurnosne i zdravstvene zaštite radnika u površinskim i podzemnim industrijama minerala
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i pri vađenju gline, pijeska i šljunka (SL 69/48)
– Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i drugim radovima (SL 98/49)
Naziv propisa Europske unije
Council Directive 93/103/EEC on the minimum health and safety requirements for work on board fishing vessels
Djelokrug
Minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za rad na ribarskim plovilima
Odgovarajući propisi u Republici Hrvatskoj
– Pravilnik o higijenskim i zaštitnim mjerama na morskim brodovima (SL 6/57)
– Pravilnik o zdravstveno-zaštitnim mjerama na plovilima unutrašnje plovidbe (SL 20/50)
LITERATURA
Euro-East (godište 1999., različiti brojevi). Brussels: European Information Service.
European Social Policy (godište 1999., različiti brojevi). Brussels: European Information Service
Eurpean Briefing (godišta 1998. i 1999., različiti brojevi), Journal of European Social Policy .
Plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske (1999.). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za europske integracije.
Social action programme 1998–2000. (1998.). Brussels: European Commission.
Summary
SOCIAL POLICY IN THE “ACTION PLAN FOR EUROPEAN INTEGRATION OF THE REPUBLIC OF CROATIA”
Siniša Zrinščak
The Office for the European Integration of the Republic of Croatia published in September 1999 a comprehensive study under title “Action Plan for European Integration of the Republic of Croatia”. This study stated that the accession to the European Union is strategic aim of the Republic of Croatia. In this context the current state of integration process is analysed and the table of harmony between the Croatian law and the legal system of the EU is published. Publishing here from this table a part of it concerning social insurance and health and security at work, the introductory article analyses the current state of accession to the EU of the other European countries. Other relevant processes of formulation of the social policy inside the EU are examined too (relevancy of the Amsterdam Treaty, coordinated action against unemployment etc.), and author emphasises that Croatia has to pay attention also to these aspects of the European social policy.