Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Anafora
1
Hum
1
Autoru
Vrsti članka
Jeziku
hrvatski
47
engleski
1
Ključnim riječima
običaji
11
customs
10
ophodi
8
molitve
7
obredi
7
rituals
7
legende
6
legends
6
prayers
6
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Filozofija
27
Književnost
27
Teologija
26
Filologija
25
Povijest
19
Pedagogija
11
Godini
2018
5
2019
5
2020
5
2009
4
2015
4
2012
3
2013
3
2021
3
2022
3
2010
2
Pronađeno 47 rezultata
hrv Spasovo u hrvatskoj tradicijskoj baštini
eng The Ascension in Theology and Cultural Heritage of the Croats
Dragić, Marko
Crkva u svijetu
Vol. 44, No. 3, 2009
Uzašašće je kršćanski blagdan koji se slavi četrdesetog dana
nakon Uskrsa, uvijek četvrtkom, a sjećanje je na Kristov uzlazak u
nebo. Uzašašćem na nebo Isus Krist je spasio čovječanstvo. Zato se
taj blagdan zove i Spasovo. Uzašašće u hrvatskoj kulturnoj baštini
karakteriziraju spasovski ophodi, zvani križari i križarice, koji se prvi
put spominju početkom 17. stoljeća u Bakru. Procesije su počinjale u
ranu zoru sa svrhom blagoslova polja, održavale su se ponedjeljkom,
utorkom i srijedom uoči Uzašašća, te su se ti dani zvali Križevi dani....
Hrčak ID: 41916
hrv Etiologija izreke "Šaptom bosna poginu"
eng The etiology of the proverb "Bosnia quietly conquered"
Dragić, Marko
Školski vjesnik
Vol. 60, No. 3., 2011
Tragom izreke „Šaptom Bosna poginu“, koju je napisao Marin Držić u komediji Dundo Maroje, autor je na temelju relevantne literature i žive tradicije objasnio etiologiju nastanka te poslovice. Srednjovjekovno je Bosansko Kraljevstvo bilo moćno i iznimno bogato rudom olova i srebra, te skupocjenim tkaninama. Stoga je stalno bilo izloženo ugarskim i turskim pretenzijama. Za vrijeme kraljevanja pohotnoga i bezobzirnog Stipana Ostoje došlo je do velikih sukoba na bosanskom dvoru, te je Ostoja 1404. godine smijenjen, ali se uspio vratiti na prijestol...
Hrčak ID: 82331
hrv BADNJA NOĆ U FOLKLORISTICI HRVATA
eng CHRISTMAS EVE IN THE FOLKLORE STUDY OF CROATS
Dragić, Marko
Croatica et Slavica Iadertina
Vol. 6, No. 6., 2010
Badnja noć najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unošenje badnjaka, posipanje žitom badnjaka i onoga koji ga unosi, slama, svijeće, molitva, večera, bor, jaslice, čekanje polnoćke, zdravice, čestitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemašice, kabanari, posjete prijatelja i susjeda; odlazak na polnoćku. Spominjanje
drveta (badnjaka) u Hrvata seže u 1272. godinu, ali o Badnjem danu i Badnjoj noći u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice devetnaestoga stoljeća nema značajnijih stručnih i znanstvenih radova. Međutim, u narod...
Hrčak ID: 64650
hrv Svijeća u kulturnoj baštini Hrvata
eng Candle in Sacral Heritage of the Croats
Dragić, Marko
Crkva u svijetu
Vol. 45, No. 4, 2010
Svijeća prati kršćane od rođenja pa do smrti, od samih početaka
kršćanstva. Višestruka je uporaba i simbolika svijeće. Na krštenju se
svijeća daje kršteniku; prvopričesnik nosi svijeću; zaručnike svijeća
prati kod vjenčanja; uz upaljenu svijeću bolesnik napušta ovaj svijet.
U kulturnoj baštini Hrvata uz svijeću se vežu mnogi običaji i obredi.
Svjetlo svijeća uresom je u Badnjem bdijenju i simbolizira pobjedu
svjetla nad tamom, dobra nad zlom. Božićnim svijećama pridaje se
čudotvorna moć, pa ih domaćice nedogorene često čuvaju za iduću
g...
Hrčak ID: 62497
hrv Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi
eng New Year's eve in Croatian traditional culture
Dragić, Marko
Crkva u svijetu
Vol. 50, No. 2, 2015
Sveti je Silvestar I. kao biskup proživio mnogobrojna mučenja i
pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina
I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom religijom.
Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan
nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. U stručnoj i znanstvenoj
literaturi, međutim, o tom je danu napisano svega nekoliko rečenica.
Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o
svetom Silvestru i njegovu krštenju cara Konstantina I. Ve...
Hrčak ID: 141351
hrv Koledanje i veselanje u hrvatskoj tradiciji
eng Croatian tradition of koleda and veselanje
Dragić, Marko
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Vol. , No. 1, 2008
Autor u radu interpretira hrvatske koledarske i veselarske ophode i usmene lirske pjesme koje su ih pratile. U radu je najveći broj izvornih suvremenih zapisa koje su na terenu snimili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Fakulteta filozofsko-humanističkih znanosti Sveučilišta u Mostaru. U radu se obrađuju koledarski običaji iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Gradišća u Austriji, Rekaša u Rumunjskoj te veselarski ophodi iz Hercegovine i Korčule. Koledarski i veselarski ophodi baštine svoje korijene u drevnim pret...
Hrčak ID: 136134
hrv Starohrvatske povijesne teme u suvremenom narodnome pripovijedanju
eng Early Croatian Historical Topics within Contemporary National Narration
Dragić, Marko
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Vol. , No. 2-3, 2009
Rad obuhvaća četrnaest poglavlja u kojima se navode i u povijesnom, etnološkom i antropološkom kontekstu interpretiraju suvremene predaje o starohrvatskim sudbonosnim povijesnim događajima i osobama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Starohrvatsku epohu autor datira od dolaska Hrvata u današnje krajeve do smrti najboljega hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira. Od toga razdoblja do današnjih dana narod usmeno-književnom komunikacijom pripovijeda o: kraljicama Tugi i Bugi i njihovom bratu Klukasu; svecima: Dujmu, Tripunu, Vlahu, Donatu,...
Hrčak ID: 136158
hrv Monografija ovjenčana Benešićevom nagradom
Dragić, Marko
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Vol. , No. 2-3, 2009
Hrčak ID: 136182
hrv Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu
eng Lada and Ljeljo in the folklore of Croats and Slavic context
Dragić, Marko
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Vol. , No. 5, 2012
U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga stoljeća Hrvati su izvodili ophode, obrede i pjesme. Međutim, ti su obredi i pjesme kao i drugi usmeno-književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne lirske pjesme sačuvale arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske
usmeno-retoričkim oblicima. Te pjesme pripadaju magijskoj književnosti. Jezične su karakteristike tih pjesama: ritmičnost, simboličnost, sli...
Hrčak ID: 136243
hrv Suvremeni zapisi tradicijske baštine u Ceri
eng Contemporary Notes on Traditional Heritage in Cera
Dragić, Marko; Sunara, Nikola
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Vol. , No. 5, 2012
Zapisi u radu nastali su 2008. godine u selu Ceri koje je od Unešića udaljeno pet kilometara. U radu se navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane i dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Neki od tih običaja i obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od navedenih običaja, obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćans...
Hrčak ID: 136254