Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Peristil
20
Mjera
16
Prostor
16
Filologija
14
Autoru
Lonza, Nella
21
Perić, Ivo
14
Mitić, Ilija
12
Vrsti članka
Stručni rad
75
Ostalo
23
Vijest
5
Esej
3
Jeziku
hrvatski
731
engleski
212
njemački
2
srpski
2
bosanski
1
latinski
1
Ključnim riječima
Dubrovnik
638
18. stoljeće
34
19. stoljeće
29
Middle Ages
28
16. stoljeće
26
18th century
26
19th century
24
renesansa
21
Renaissance
18
17. stoljeće
17
Venice
17
16th century
16
Croatia
15
diplomacy
15
17th century
14
nobility
14
turizam
14
14. stoljeće
13
Hrvatska
13
Zadar
12
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Povijest
571
Arheologija
514
Filologija
405
Filozofija
359
Književnost
344
Teologija
333
Godini
2013
50
2015
49
2017
48
2018
47
2019
46
2020
45
2021
45
2016
36
2011
32
2022
29
Pronađeno 904 rezultata
hrv Dubrovnik i Dubrovačka Republika na starim geografskim kartama
eng Dubrovnik and the Old Republic of Dubrovnik on old Geographical Charts
Marković, Mirko
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 29, 1991
Kad se govori o prirodoznanstvenoj baštini Dubrovnika vrlo je korisno započeti ovu temu povijesno-geografskim razvojem poznavanja tog kraja jer, kao što je poznato, prirodoznanstvena baština nekog područja uvijek je više ili manje vezana uz poznavanje određenog zemljišta. Danas se povijesni napredak na tom znanstvenom području najegzaktnije može izučavati uz pomoć starih geografskih karata. Zbog toga sam iz starijih geografskih karata dubrovačkog područja pokušao dati kratku sintezu iz koje se može vidjeti kako se odvijao napredak geografskog p...
Hrčak ID: 240932
hrv O dubrovačkoj libertas u kasnom srednjem vijeku
eng On Ragusan Libertas in the Late Middle Ages
Kunčević, Lovro
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 46, 2008
Pojam “slobode” (libertas, libertà) jedan je od ključnih motiva u političkoj tradiciji starog Dubrovnika. Ovim radom želi se prikazati povijest govora o libertas počevši od njegovih prvih javljanja sve do 16. stoljeća kada “sloboda” postaje istinskim općim mjestom dubrovačke kulture i politike. Uz pokušaj da se rasvijetle najrazličitija značenja ove riječi u dubrovačkim dokumentima, drugi cilj ovog rada je pratiti promjene u socio-kulturnom kontekstu govora o libertas: različite situacije u kojima se taj govor javlja, mjene njegovih svrha i adr...
Hrčak ID: 28394
hrv Adventski i korizmeni propovjednici u dubrovačkoj katedrali u 18. stoljeću
eng Lent and Advent Ministers in the Dubrovnik Cathedral in the Eighteenth Century
Seferović, Relja
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 46, 2008
Izrada popisa klerika koji su propovijedali u dubrovačkoj katedrali za advent i korizmu tijekom 18. stoljeća kroz nekoliko koraka nas upoznaje s ovim značajnim aspektom vjerskog života grada. Pretjerana sloboda njihova izražavanja suzbija se papinskim odredbama kao i naporima Senata, koji im određuje okvir posebnim zakonskim potezima i preciznim postupkom njihova izbora. O tome svjedoči i popis članova Malog vijeća koji su birali propovjednike. U katedrali su govorili i domaći ljudi i stranci, s iznimkom podanika Mletačke Republike. Usporedba k...
Hrčak ID: 28400
hrv Povijest Dubrovnika II: Povijest Dubrovnika od VII st. do godine 1205.
fre L’histoire de Dubrovnik II: L’histoire de Dubrovnik depuis le VIIème siècle jusqu'en 1205
Lučić, Josip
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 13-14, 1976
Prilog Analima: Povijest Dubrovnika od VII st. do godine 1205.
Hrčak ID: 244825
hrv Prilog proučavanju odnosa Dubrovnika i Genove od druge polovice XIV. do početka XIX. stoljeća
ger Beitrag zur Erforschung der Beziehung Dubrovnik – Genua von der 2. Halfte des 14. Jhs. bis zum Beginn des 19. Jhs.
Mitić, Ilija
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 19-20, 1982
Po svojem geografskom položaju mediteranske su republike Dubrovnik i Genova bile udaljene jedna od druge i razdvojene prostranim Apeninskim poluotokom, one su bile različite po svojoj veličini, ekonomsko-financijskoj snazi kao i po vremenu pomorskog uspona i opadanja, ali su ipak stoljećima bile vezane zajedničkim pomorsko-trgovačkim interesima i borbom protiv ekonomsko-političke prevlasti Republike Venecije na Mediteranu. Zadatak je ovog rada da na temelju neobjavljenih arhivskih dokumenata i postojeće literature pridonese boljem upoznavanj...
Hrčak ID: 243228
hrv Skup kuća u Ulici od Kaštela
fre Ensemble de maisons dans la rue de Chastel à Dubrovnik
Živanović, Duško
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 19-20, 1982
Notarske knjige, testamenti i drugi dokumenti Dubrovačkog arhiva sačuvali su mnoge podatke o građenju, popravci, kupovini i prodaji privatnih kuća u raznim delovima Dubrovnika. To se podjednako odnosi na objekte skromnijih građana, a naročito na one dubrovačkih vlastelina i trgovaca. Međutim, prepoznavanje tih kuća, o kojima se ponekad govori sa mnogo pojedinosti u zapisima, nije uvek lako na terenu, jer su tokom vremena izvršene na njima razne prepravke i dopune. Ponekad su kuće iznova izgrađene posle rušenja ili požara.
Hrčak ID: 243229
hrv Barokni urbanistički zahvat sred Dubrovnika
eng A Baroque Urban Undertaking in the Very Centre of Dubrovnik
Fisković, Cvito
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 19-20, 1982
Temeljne vrijednosti starog dalmatinskog graditeljstva u toku stoljeća
potječu iz urbanističkog sklada primorskih gradova. Srednjovjekovne općine određivahu gradnju svojim zakonicima već od 13. stoljeća, nastojeći uskladiti sve životne potrebe i prohtjeve sa zaštitom stanovnika. Privredne, društvene i političke prilike srednjeg vijeka ne omogućavahu u Dalmaciji oblikovanje i gradnju većih gradova, pa su njihove skučene površine zadane i reljefom zemljišta ostale stoljećima omeđene starim zidinama. U tako oblikovanim i ocrtanim jezgrama nastavl...
Hrčak ID: 243230
hrv Tito i Dubrovnik
eng Tito and Dubrovni
Perić, Ivo
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 18, 1980
Koliko su Dubrovnik i dubrovački kraj tugovali nakon Titove smrti svjedoče i knjige žalosti s mnoštvom potpisa. Građani su danima čekali u dugim redovima na red da se upišu u te knjige i da se poklone pred Titovom slikom preko čijeg je desnog gornjeg ugla stajala traka od crnog flora. Iskazivali su oni time ne samo svoju žalost, vidljivu i kroz njihovu potištenost i kroz njihove suze, već i svoju ljubav i poštovanje koje su duboko gajili prema Titu. U tim knjigama žalosti građani su ostavili i svoje brojne zapise. Svi ti zapisi koliko toplo, to...
Hrčak ID: 243315
hrv Prilog proučavanju odnosa Dubrovnika i Sicilije od druge polovice XIV. do početka XIX. stoljeća
ger Beitrag über die Erforschung der Beziehungen zwischen Dubrovnik und Sizilien von der zweiten Hälfte des 14. Jhs. bis zum Beginn des 19. Jhs.
Mitić, Ilija
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 18, 1980
Otok Sicilija svojim položajem u centralnom dijelu Sredozemnog mora, na pomorskom putu između Levanta i Ponenta te obala sjeverne Afrike i Evrope, bio je od najstarijih vremena jedan od najznačajnijih područja dubrovačke pomorske trgovine i važno pristanište dubrovačkih brodova koji su plovili Mediteranom. Već od druge polovice XIV. stoljeća pa sve do ukidanja Republike, početkom XIX. stoljeća, trgovali su Dubrovčani na Siciliji u većoj ili manjoj mjeri, dolazeći u tamošnje luke svojim brodovima. Prije nego što budemo govorili o dubrovačkoj pom...
Hrčak ID: 243318
hrv Dubrovačka periodika od 1848. do 1918. godine
eng Dubrovnik Periodicals from 1848 till 1918
Perić, Ivo
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku
Vol. , No. 18, 1980
Svrha je ovog rada da bude historiografski informator o dubrovačkoj periodici u njezinu prvom razvojnom razdoblju. U pripremi i izradi ovog
rada stalno se nastojalo da ta svrha bude što potpunije zadovoljena. Ko
liko se u tome uspjelo, toliko je ovim radom učinjen potreban i koristan
posao.
Hrčak ID: 243386