Skoči na glavni sadržaj

Rezultati pretrage

Filtriraj prema
Nazivu časopisa

Autoru

Vrsti članka

Jeziku

Ključnim riječima

Znanstvenom području

Znanstvenom polju

Godini

hrv Povrat građe otuđen iz Spomen-područja Jasenovac
Pavić, Vlatka
Informatica museologica Vol. 32, No. 3-4, 2001
Hrčak ID: 140613


hrv Značaj i muzeološka vrijednost tehničke građe Muzeja Belišće i Spomen-područja Jasenovac
Bunijevac, Helena
Informatica museologica Vol. 32, No. 3-4, 2001
Hrčak ID: 140604


hrv O koncentracionom logoru Jasenovac
Mataušić, Nataša
Informatica museologica Vol. 31, No. 1-2, 2000
Hrčak ID: 142976


hrv Stalna postavka Memorijalnog muzeja Koncentracioni logor Jasenovac 1941.-1945.
Kojović, Dušan
Informatica museologica Vol. 19, No. 3-4, 1988
Hrčak ID: 145224


hrv KONCENTRACIJSKI LOGOR JASENOVAC: KONFLIKTNO RATNO NASLJEĐE I OSPORAVANI MUZEJSKI POSTAV
eng CONCENTRATION CAMP JASENOVAC: CONFLICTED HERITAGE OF WAR AND CONTESTED MUSEUM EXHIBITION
Benčić, Andriana
Polemos Vol. XXI, No. 41, 2018
U fokusu rada je konfliktno ratno nasljeđe koncentracijskog logora Jasenovac (1941–1945), a pod kojim prvenstveno podrazumijevamo manipulacije i kontroverze vezane za povijest logora, ali i manipulacije i kontroverze vezane za kolektivna sjećanja na „Jasenovac”, a koje dovode do opstojanja trajnih i oprečnih rasprava u sadašnjosti o teškoj ratnoj prošlosti Jasenovca. U uvodu rada govori se o civilizacijskoj važnosti memorijala i muzeja holokausta, a nakon toga dan je osvrt na ključne sociopovijesne i sociopolitičke okolnosti koje su utjecale na...
Hrčak ID: 207132


hrv O psihologiji ustaških čuvara i logoraša u Jasenovcu
eng ON PSYCHOLOGY OF USTAŠA GUARDS AND CAMP INMATES IN JASENOVAC
Goldstein, Ivo
Zbornik Janković Vol. IV, No. 4, 2019
U radu se kratko opisuje i pokušava analizirati psihološke stanje čuvara u logoru Jasenovac i njegovih zatočenika te njihove međusobne odnose i doticaje u takvim okolnostima
Hrčak ID: 242743


hrv ŠAFRANOVCI U JASENOVCU (IZVANUČIONIČKA NASTAVA POVIJESTI)
eng Šafranovci in Jasenovac
ger Teilnehmer am Projekt „Safran“ in Jasenovac
Ćosić, Slavica
Život i škola Vol. LVIII, No. 28, 2012
Članak prikazuje izvanučioničku nastavu u Spomen-području Jasenovac s osmašima Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Čepin. Razgledajući Memorijalni centar Jasenovac učenici su sudjelovali u radionici koju organiziraju kustosi Muzeja. Cilj je bio upoznati mjesto zločina s naglaskom „ne ponovilo se nikada više“. Učenici su to spoznali u neposrednoj životnoj stvarnosti. Rad izvan učionice potiče veću aktivnost učenika, potiče ih na istraživanje, otkrivanje novoga i međusobnu suradnju. To je i najveća vrijednost terenske nastave. Učenike učimo nov...
Hrčak ID: 95255


hrv Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću
eng From the Illyrian Movement and the Yugoslav Idea to Neuralgic Points in Croatian - Serbian Relations in the 20th Century
Grbešić, Grgo
Diacovensia Vol. 21, No. 1, 2013
Politički proces približavanja Hrvata i Srba započeo je, preko jugoslavenske ideje, u drugoj polovici 19. stoljeća. U tom procesu predstavili smo dva lika, đakovačkoga biskupa Strossmayera i srpskoga ministra Garašanina, s posve različitim političkim koncepcijama. Kod Strossmayera možemo govoriti o ideji jugoslavenstva dok kod Garašanina nije postojala ideja o zajednici jugoslavenskih naroda, nego obnavljanje i proširenje srednjovjekovne Srbije. Političko približavanje osobito je bilo pojačano za vrijeme Prvoga svjetskog rata djelovanjem Jugosl...
Hrčak ID: 99623


hrv Pisma logorašu
Stišćak, Antun
Muzejski vjesnik Vol. 12, No. 1, 1989
Hrčak ID: 136071


hrv Genocid u NDH: Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zločina
eng Genocide in the Independent State of Croatia (NDH): Belittling, Banalizing and Denying Crime
Kasapović, Mirjana
Politička misao Vol. 55, No. 1, 2018
U tekstu se razmatra revizionistička struja u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, a posredno i u politici, koja se bavi Nezavisnom Državom Hrvatskom (1941-1945). Revizionistički narativ čine tri glavne postavke: (a) NDH je bila normalna onodobna protupobunjenička država koja nije koristila državni teror kako bi uništila vjerske i etničke zajednice koje su u ustaškoj ideologiji i politici bile određene kao prirodni ili organski neprijatelji te tvorevine, nego je primjenjivala ograničena legitimna sredstva borbe da bi se zaštitila od političkih...
Hrčak ID: 196775