Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Autoru
Vrsti članka
Jeziku
hrvatski
7
engleski
3
Ključnim riječima
Perun
3
Veles
2
Dalmatia
1
GIS
1
George
1
Georgius
1
Jadro
1
Juraj
1
Kamen
1
Klis
1
Mlečani
1
Pridraga
1
Prioblje
1
SINTACS
1
Slaveni
1
Solin
1
Split
1
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Povijest
4
Fizika
2
Kemija
2
Godini
2007
1
2011
1
2013
1
2015
1
2016
1
2017
1
2019
1
2022
1
Pronađeno 8 rezultata
hrv Primjena višekriterijske analize u svrhu odabira optimalne metode procjene prirodne ranjivosti krških vodonosnika
eng Implementation of multi-criterial analysis to selecting the optimal method for intrinsic vulnerability assessment of karst aquifers
Loborec, Jelena; Đurin, Bojan
Hrvatske vode
Vol. 24, No. 97, 2016
Metode procjene prirodne ranjivosti temelje se na pretpostavci da prirodna fizička, kemijska i biološka obilježja vodonosnog sustava mogu pružiti određeni stupanj zaštite podzemne vode od onečišćenja. Problem primjene različitih metoda procjene ranjivosti na istom su području relativno velike razlike u konačnim rezultatima koje su posljedica određene subjektivnosti u procjenama kao i problem dostupnih podataka. Zbog toga se sve više pažnje posvećuje primjeni odgovarajućih metoda verifikacije rezultata procjene ranjivosti, a sve počinje od odabi...
Hrčak ID: 166042
hrv Konzervatorsko-restauratorski radovi na kurtinu iz Zbirke jadranskih nošnji Etnografskog muzeja Split
eng Conservation And Restoration Works On kurtin From The Collection Of Adriatic Costumes Of The Ethnographic Museum Split (Summary)
Ribarović, Vana
Ethnologica Dalmatica
Vol. 29, No. , 2022
Haljetak inventarnog broja 630:SLT;2627 iz Zbirke jadranskih nošnji nabavljen u Žrnovnici tipski je primjer zatvorenijeg kurtina karakterističnog za splitsku narodnu nošnju 20. stoljeća. Odabran je za konzerviranje i restauriranje zbog jako lošeg stanja u kojem se nalazio. Dio oštećenja je nastao kao posljedica neodgovarajućeg smještaja unutar muzejske čuvaonice. Tijek radova i saznanja o predmetu do kojih se došlo prilikom vizualnog pregleda, izvršenih analiza i samog rada detaljno su dokumentirani, a po završetku radova predmet je na drugačij...
Hrčak ID: 284007
hrv Analiza meteoroloških i hidroloških odnosa u kršu primjenom parcijalne kros-korelacijske funkcije višeg reda
eng Analysis of meteorological and hydrological relations in the karst using higher-order partial cross-correlation function
Kadić, Ana; Denić-Jukić, Vesna; Jukić, Damir
Hrvatske vode
Vol. 27, No. 109, 2019
Detekcija složenih hidroloških odnosa u krškim sustavima može se preliminarno provesti putem analize vremenskih serija oborina i protoka s naglaskom na važnost i preporuku primjene parcijalne kros-korelacijske funkcije višeg reda. Parcijalna kros-korelacijska funkcija izdvaja kontrolne vremenske serije koje bitno utječu na korelaciju razmatranih ulaznoizlaznih vremenskih serija oborina i protoka. Doprinos rada prikazan je kroz primjenu korelacijske i parcijalne korelacijske analize višeg reda za karakterizaciju hidroloških odnosa dvaju susjedni...
Hrčak ID: 226669
hrv Svetojurjevska problematika u Hrvata i sveti Juraj na reljefu crkve u Žrnovnici
eng The problem of Saint George in Croatia and Saint George on the church’s relief in Žrnovnica
Mužić, Ivan
Starohrvatska prosvjeta
Vol. III, No. 38, 2011
U raspravi se obrazlaže da je na reljefu crkve u Žrnovnici prikazan kršćanski svetac Juraj koji ubija sotonsku zvijer i kako ni najmanja pojedinost ne upućuje na to da je na reljefu prikazan Perun. Autor posebno zaključuje da zamišljanje nekih jezikoslovaca o postojanju “božanskog boja” Peruna s Velesom stvarno prerasta u mitotvorstvo
Hrčak ID: 81106
hrv Tko je Perun?
eng Who is Perun?
Pleterski, Andrej
Starohrvatska prosvjeta
Vol. III, No. 42, 2015
U članku se raspravlja o mitskom krajoliku brda (gore) Perun, koje leži pored mora, jugoistočno od Splita. Toponim Perun pomaže u traženju
odgovora na pitanje tko je Perun. U tom krajoliku on ima svoja prizorišta
i mitsku priču u kojoj vlasništvo nad kopljem/bljeskom prelazi od muške
na žensku mitsku osobu. To pokazuje da je upravo Perun koplje/bljesak,
odnosno da je on osoba koja je u određenom trenutku u stanju upotrijebiti
koplje. U našem primjeru, Perun je jednostavno funkcija koju ne obavlja
samo jedna te ista mitska osoba!
Hrčak ID: 165911
eng Assessment of aquifer intrinsic vulnerability by the SINTACS method
Kapelj, Sanja; Loborec, Jelena; Kapelj, Janislav
Geologia Croatica
Vol. 66, No. 2, 2013
<p>Application of the SINTACS method for assessment of aquifer intrinsic vulnerability is demonstrated in the catchment areas of Jadro and Žrnovnica springs. Both Jadro and Žrnovnica are the springs of drinking water supplying the population of Split and surrounding settlements. A high-speed economic expansion in the catchment area accompanied with trend of increasing quantity of a number of contaminants in the spring water prompted comprehensive investigations with purpose of finalizing the Water Management Study of the Jadro and Žrnovnica spr...
Hrčak ID: 124257
hrv ŽRNOVNICA POD TURCIMA
eng ŽRNOVNICA UNDER THE TURKS
Kovačić, Joško
Kulturna baština
Vol. , No. 34, 2007
Iz brojnih se objavljenih i neobjavljenih izvora iznosi povijest ovoga splitskoga sela i okolnoga područja, u razdoblju od prvoga turskog napada godine 1472. g., pa do konačnog oslobođenja od Turaka oko godine 1685. Posebna je pozornost posvećena sudjelovanju ovdašnjih stanovnika u borbama protiv Turaka, osobito u osvajanju Klisa za Kandijskoga rata, kada su morali napustiti svoje selo i nastaniti se na obližnjem
Kamenu.
Hrčak ID: 66352
hrv Nota o konjaniku na žrnovskom reljefu
eng A note concerning the equestrian on the Žrnovnica relief
Milošević, Ante
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
Vol. 110, No. 2, 2017
U posljednjih desetak godina više puta sam raspravljao
o problematici iz sfere stare slavenske vjere,
a sve nakon što sam pokušao kronološki i ikonografski
reinterpretirati konjanički reljef iz Žrnovnice
pokraj Splita. Jedna od specifičnosti tog reljefa je i
način na koji konjanik sjedi na konju. On naime sjedi
postrance, kako to često prakticiraju žene. Taj detalj
je zaintrigirao A. Pleterskog, koji ga je pokušao
dodatno objasniti. Kao dodatak njegovoj raspravi i
mojim ranijim tekstovima o toj temi, u ovom članku
upozoravam na skupin...
Hrčak ID: 193307