Rezultati pretrage

U ovom radu iznesena je analiza prostornog rasporeda hrvatskih naselja (minimum 5 % Hrvata) u saveznoj zemlji Gradišće u Austriji u razdoblju od 1923. do 1991. godine. Autor ustanovljuje smanjenje broja hrvatskih naselja, te smanjenje udjela Hrvata u hrvatskim naseljima. Smanjenje broja hrvatskih naselja je jako naglašeno u južnim kotarevima Güssing (Novi Grad) i Oberwart (Borta). Na smanjenje broja hrvatskih naselja i udio Hrvata u njima utječe snažna asimilacija (germanizacija) i iseljavanje.

Hrčak ID: 84598

PDF (Hrvatski, 1993 KB)

hrv Iseljavanje Hrvata iz rimokatoličke župe Ulice u Bosanskoj Posavini

eng The Emigration of Croats from the Roman Catholic Parish of Ulice in Bosnian Posavina

Babić, Marko

Migracijske i etničke teme Vol. 7, No. 1, 1991

Mjesto Ulice (stanovnika 1.259 u 1981. godini) nalazi se u ravničarskom dijelu Bosanske Posavine, nedaleko grada Brčko u sjevernoj Bosni. Središte je rimokatoličke župe za još osam sela: Laništa Donja; Laništa Gornja; Marković Polje; Rogozan; Ulović; Vitanović; Vukšić Donji i Vukšić Gornji. Broj žitelja u tih devet naselja bio je 1981. godine 5.611, a župa je 1988. godine brojila 4.100 vjernika, što znači da je taj prostor napučen Hrvatima s više od 70% od cjelokupnog broja pučanstva. Prostor župe Ulice bio je napučen još u prapovijesti kao i a...

Hrčak ID: 127449

PDF (Hrvatski, 2761 KB)

hrv Različiti pristupi povratnim migracijama: primjer Hrvatske

eng Different Approaches to Return Migration: the Case of Croatia

Čapo Žmegač, Jasna

Studia ethnologica Croatica Vol. 22, No. 1, 2010

Autorica raspravlja o nekim općeprihvaćenim tumačenjima povratnih migracija unutar migracijskih teorija asimilacije, multikulturalizma i transnacionalizma. Kao prvo, pokazuje kako je do zanemarivanja istraživanja povratka u okviru asimilacijskih i multikulturalističkih paradigmi došlo samo u državama imigracije, a ne i u državama emigracije. Drugo, suprotno nekim interpretacijama, smatra da je redefiniranjem klasičnih binarizama u migracijskim istraživanjima transnacionalna paradigma proširila mogućnosti uvida u temu povratnih migracija. Na kra...

Hrčak ID: 62238

PDF (Hrvatski, 399 KB)

hrv 20 000 Molisini di origine Slava (Prilog boljem poznavanju moliških Hrvata)

eng 20 000 Molisini di origine Slava. An essay to improve the studying of Molisini Croats

Piccoli, Agostina

Studia ethnologica Croatica Vol. 5, No. 1, 1993

Autorica u prilogu donosi podatke o brojčanom kretanju stanovnika u moliškohrvatskim naseljima i razmatra pitanje broja stanovnika koji govore moliškohrvatskim jezikom.

Hrčak ID: 75687

PDF (Hrvatski, 346 KB)

eng The novel Restoran Dalmatia by Jagoda Marinić – The authentic voice of identity and life doubts of the second generation of Croatian migrants in Germany

Bošnjak, Milan

Croatian Studies Review Vol. 16-17, No. 1, 2021

Many Croats live and work in Germany – in different occupations, socio-economic positions, and with various degrees of integration into German society. There are also writers among them. Some Croatian writers are political emigrants, and some are Croatian civil servants. They, like the older generation of economic migrants, write mainly in Croatian and have a strong connection to Croatian literature and culture, while their connection to German literature and culture is weaker. It is an observable fact that the young generation, mostly the seco...

Hrčak ID: 279626

PDF (Engleski, 418 KB)

hrv Pogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva

eng An overiew of the toponymy of the Bay of Kotor

Vidović, Domagoj

Studia lexicographica Vol. 13, No. 24, 2019

U ovome se radu obrađuje petstotinjak toponima u Kotorskome zaljevu. U uvodnome se dijelu članka iznose temeljni povijesni i demografski podatci. U središnjemu se dijelu mjesni toponimi razvrstavaju prema motivaciji i s obzirom na jezično postanje. Motivacijski se toponimija Kotorskoga zaljeva izdvaja po iznadprosječnomu udjelu toponima antroponimskoga postanja te toponima uvjetovanih titularima crkava, među kojima se izdvaja toponim Sutorman (sanctus Romanus), prežitak rane romansko-slavenske simbioze.

Hrčak ID: 226072

PDF (Hrvatski, 346 KB)

eng Church records as a source of ethnic history: St. Jerome Croatian Catholic Parish in Chicago a case study

Čuvalo, Ante

Review of Croatian History Vol. VII, No. 1, 2011

Hrčak ID: 84990

PDF (Engleski, 445 KB)

hrv Odraz slovačko-hrvatskih jezičnih dodira u govorima okolice Bratislave

eng Contacts between the Slovak and Croatian language reflected in dialects in the surroundings of Bratislava

slo Odraz slovensko-chorvátskych jazykových kontaktov v nárečiach okolia Bratislavy

Ripka, Ivor

Hrvatski dijalektološki zbornik Vol. , No. 12, 2003

Narodni jezik čini skup uzajamno funkcijski diferenciranih i socijalno stratificira- nih izražajnih sredstava. Ta jezična sredstva su nadalje unutarnji članovi; pripadaju raznim jezičnim oblicima (egzistentnim oblicima jezika, varijantama), koji podliježu zajedničkim razvojnim tendencijama i procesima. Vrijedi to također za dva temeljna strukturna oblika narodnoga jezika, dakle za standardni jezik i mjesne govore.

Hrčak ID: 168564

PDF (Slovački, 228 KB)

hrv Hrvatski krajevi u putopisu Jána Kollára

eng Croatian Regions in Ján Kollár's Travelogue

Šabić, Marijan

Književna smotra Vol. 51, No. 191(1), 2019

Hrčak ID: 225914

PDF (Hrvatski, 89 KB)

hrv Hrvati u južnougarskim slobodnim kraljevskim gradovima

eng The Croats in South-Hungarian Royal Boroughs Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku; 26 (2010)

Bačić, Slaven

Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Vol. , No. 26, 2010

Slobodni kraljevski gradovi ulaze u krug znamenite zajedničke pravne baštine feudalnoga hrvatskog i ugarskog prava. Za razliku od relativno zadovoljavajuće istraženosti povijesti hrvatskih slobodnih kraljevskih gradova, u hrvatskoj je znanosti nedovoljno poznato da je i u mnogim ugarskim slobodnim kraljevskim gradovima živjelo hrvatsko stanovništvo, koje se do XIX. stoljeća najčešće nalazi pod različitim hrvatskim subetničkim imenima: Dalmatae, Dalmatini, Dalmatinci, Iliri, Iliri rimokatolici, Bunjevci, Šokci, Bošnjaci, Slavonci, Toti, katoličk...

Hrčak ID: 65552

PDF (Hrvatski, 209 KB)

Prijava i registracija