Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Mostariensia
11
Hum
7
Autoru
Vrsti članka
Stručni rad
18
Ostalo
3
Jeziku
hrvatski
261
engleski
61
srpski
2
slovački
1
Ključnim riječima
Croats
138
Hrvati
138
Serbs
38
Srbi
37
Hungary
16
Mađarska
15
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Povijest
196
Sociologija
140
Politologija
130
Filologija
121
Ekonomija
120
Pravo
118
Demografija
114
Psihologija
110
Filozofija
60
Godini
2018
22
1990
19
2019
19
2021
17
2022
15
2009
14
2006
13
2011
13
2007
11
2012
11
Pronađeno 295 rezultata
hrv Jesu li vodnjanski Paštrovići Crnogorci katolici? Prilog poznavanju demografske povijesti na jugu istarskog poluotoka
eng Were the Paštrović Family from Vodnjan Montenegrin Catholics? A Tribute to the Demographic History of the Southern Part of the Istrian Peninsular
Štoković, Alojz
Problemi sjevernog Jadrana
Vol. 10, No. -, 2010
U povijesnoj i publicističkoj literaturi XIX. i XX. st. te današnjoj, u analizi migracijskih pravaca prema Istri, polazi se od pretpostavke kako je Crna Gora u vremenu od XVI. do XVIII. st. u kulturološkom smislu uglavnom kompaktni prostor podijeljen na pravoslavni i islamski svijet. Je li to baš tako? Nekoliko primjera s istarskoga poluotoka na sjevernome dijelu Jadranskoga mora (dio hrvatskoga prostora) dokazuje drugačiju socijalnu strukturu u Crnoj Gori iz koje su neke obitelji iselile u tadašnju mletačku pokrajinu, u dijelu Istre. Upisi nek...
Hrčak ID: 55528
hrv Obiteljski nadimki u gradišćanskohrvatskom na primjeru sela Vulkaprodrštofa
eng Nomina vulgaria in the village of Wulkaprodersdorf, Burgenland, Austria
Pawischitz, Sabine
Hrvatski dijalektološki zbornik
Vol. , No. 15, 2009
Hrvatski nadimci u Vulkaprodrštofu nisu se nigdje zapisali i upotrebljavaju se isključivo u razgovornom jeziku. Oni ne pripadaju ni kategoriji prezimena ni kategoriji imena. Obiteljski nadimci služe za orijentaciju i identifikaciju tako da se u većini slučajeva ne drže duže od dvije ili tri generacije, znači da navedeni nadimci u ovom članku nisu stariji od 100 godina. Oni su nastali u uskom seoskom društvu pošto prije ulice nisu imali nazive, nego samo kućne brojeve. Identifikacija preko nadimka dosta je dobro funkcionirala, jer ljudi su se do...
Hrčak ID: 144202
hrv ODRŽIVI RAZVOJ HRVATA U BIH KROZ FONDOVE EU
eng SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF CROATS IN BIH THROUGH EU FUNDS
Milićević, Mirjana; Papac, Ilija
Mostariensia
Vol. 22, No. 1, 2018
Europska unija naglašava važnost jačanja rasta europskoga gospodarstva i istovremeno
radi na postizanju visoke razine zaposlenosti, gospodarstva s niskom razinom
ugljika te na postizanju socijalne kohezije. Mala i srednja poduzeća (MSP) trebala bi imati
ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije „Europa 2020 - strategija za pametan, održiv i
uključiv rast“. U tom kontekstu Bosni i Hercegovini su dostupni programi koji potiču gospodarski
rast kroz programe prekogranične suradnje i direktne programe prilagođene državi
u statusu pretkandi...
Hrčak ID: 234794
hrv Pjesme iz amaterskih igrokaza u gradišćanskih Hrvata: k očuvanju etničkog identiteta
eng Songs from the Amateur Plays of the Burgenland Croats
Bonifačić, Ruža
Etnološka tribina
Vol. 31, No. 24, 2001
Amaterski igrokazi te naročito pjesme izvođene u njima važan su dio tradicije gradišćanskih Hrvata u Austriji. Sa znanstvenog motrišta oni su do sada bili potpuno zanemareni predmet istraživanja te je namjera ovoga rada upozoriti na navedenu činjenicu. Autorica ih istražuje kao jedan od aspekata glazbenog života sela Mjenovo (Kroatisch Minihof) u središnjem dijelu austrijskog Gradišća. Izabire dva razdoblja - četrdesete i devedesete godine 20. stoljeća - koja pokazuju znatne promjene u podrijetlu, načinu primanja, daljnjeg stvaranja i popularno...
Hrčak ID: 79991
eng Spatial dimension of depopulation of Croats in Bosnia and Herzegovina
hrv Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini
Bašić, Ksenija; Malović, Martin
Geoadria
Vol. 27, No. 2, 2022
Since the start of census taking, the largest share of Croats in the total population of Bosnia and Herzegovina was recorded in 1948; this share has been reduced in every subsequent census due to intense emigration. Despite this, the total number of Croats continued to grow until 1971 because the high natural increase compensated for the demographic losses caused by emigration. However, after 1971 emigration became the determinant component of total change. In the war following the collapse of Yugoslavia in the 1990s, 8,000–9,000 Croats were ki...
Hrčak ID: 291440
eng The Czech minority between globalism and monarchism
Dugački, Vlatka
Review of Croatian History
Vol. VIII, No. 1, 2012
The purpose of this work is to examine the similarities and differences between the development, organization and status of the Czech minority in Croatian territory over the past century, from the years 1911 to 2011. A reference to its present status constitutes an attempt to show that it is also a result of many centuries of effort initiated in the area which the members of this minority inhabit even today.
Hrčak ID: 103221
hrv Hrvatska pisana riječ i identitet Hrvata u Mađarskoj
eng Croatian written word and identity of Croats in Hungary
Bality, Szilveszter
Libellarium
Vol. 10, No. 2, 2017
Dosadašnja pisana produkcija Hrvata u Mađarskoj samo je djelomično sakupljena, evidentirana i bibliografski obrađena. Ovaj nedostatak se pokušava nadoknaditi u sklopu više istraživanja koja namjeravaju sakupiti i iz raznih aspekata obraditi hrvatska izdanja objavljena od kraja Prvog svjetskog rata do 2015. Cilj ovoga rada je opisati povezanost hrvatske pisane riječi i formiranja raznih društvenih/kolektivnih identiteta, a naročito njen utjecaj na nacionalni identitet hrvatske zajednice u Mađarskoj u zadnjih 100-150 godina. Referirajući se na mn...
Hrčak ID: 300152
hrv Josif Runjanin i "Lijepa naša": činjenice i interpretacije
eng Josif Runjanin and "Our Beautiful Homeland": facts and interpretations
Mrkalj, Igor
Tragovi
Vol. 3, No. 1, 2020
Članak oživljava lokaciju, identitet kompozitora i prvih izvođača hrvatske himne. Napisan je na temelju novih arhivskih i knjižničnih istraživanja te postojeće literature. Započinje podacima i činjenicama o životu i karijeri krajiškog oficira Josifa Runjanina, rođenog 1821. godine, a završava viješću iz 2019. o inicijativi da se u Glini otvori Muzej državne himne, usredotočujući se na izabrana događanja u pojedinim razdobljima (razdoblje Runjaninova života; razdoblje od njegova ulaska u historiografiju glazbe do kraja Prvog svjetskog rata; među...
Hrčak ID: 238207
hrv Političke promjene u Hrvatskoj i hrvatski iseljenički tisak u Čileu
eng Political Changes in Croatia and the Croatian Emigrant Press in Chile
Perić, Marina
Migracijske i etničke teme
Vol. 21, No. 1-2, 2005
U radu se daje pregled hrvatskog iseljeničkog tiska u Čileu kroz pet povijesnih razdoblja (do Prvoga svjetskog rata, Prvi svjetski rat, između dva svjetska rata, Drugi svjetski rat, nakon Drugoga svjetskog rata) te se povlače paralele utjecaja političkih promjena u Hrvatskoj na sadržaj i teme iseljeničkog tiska. Metodom analize sadržaja za svako povijesno razdoblje analiziraju se jedne iseljeničke novine, a kao jedinica analize uzimaju se tekstovi s naslovnih stranica. Osim sadržaja poruke, analizira se i oblik poruke kako bi se ocijenio stav k...
Hrčak ID: 5648
hrv Goti koji su i Slaveni (Gothi qui et Sclavi)
eng Goths Who are Also Slavs (Gothi qui et Sclavi)
Pešut, Damjan
Migracijske i etničke teme
Vol. 13, No. 4, 1997
Sintagma "Gothi qui et Sclavi", zapisana u Ljetopisu popa Dukljanina i u Salonitanskoj historiji Tome Arhiđakona, ima svoje realno povijesno ishodište u tzv. "hrvatskoj redakciji" Ljetopisa popa Dukljanina, zapravo u Kronici hrvatskog Anonima. Izraz Gothi qui et Sclavi odnosi se na one Gete koji su se doselili u Dalmaciju. Geti su poznati još iz antičkih vremena kao stanovnici zapadne crnomorske obale, odakle su se od I. do IV. stoljeća proširili po Panoniji. Sredinom IV. stoljeća ratničke su čete Gota krenule od Baltika prema Italiji i u Gornj...
Hrčak ID: 126635