Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Mostariensia
11
Hum
7
Autoru
Vrsti članka
Stručni rad
18
Ostalo
3
Jeziku
hrvatski
261
engleski
61
srpski
2
slovački
1
Ključnim riječima
Croats
138
Hrvati
138
Serbs
38
Srbi
37
Hungary
16
Mađarska
15
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Povijest
196
Sociologija
140
Politologija
130
Filologija
121
Ekonomija
120
Pravo
118
Demografija
114
Psihologija
110
Filozofija
60
Godini
2018
22
1990
19
2019
19
2021
17
2022
15
2009
14
2006
13
2011
13
2007
11
2012
11
Pronađeno 295 rezultata
hrv Goti koji su i Slaveni (Gothi qui et Sclavi)
eng Goths Who are Also Slavs (Gothi qui et Sclavi)
Pešut, Damjan
Migracijske i etničke teme
Vol. 13, No. 4, 1997
Sintagma "Gothi qui et Sclavi", zapisana u Ljetopisu popa Dukljanina i u Salonitanskoj historiji Tome Arhiđakona, ima svoje realno povijesno ishodište u tzv. "hrvatskoj redakciji" Ljetopisa popa Dukljanina, zapravo u Kronici hrvatskog Anonima. Izraz Gothi qui et Sclavi odnosi se na one Gete koji su se doselili u Dalmaciju. Geti su poznati još iz antičkih vremena kao stanovnici zapadne crnomorske obale, odakle su se od I. do IV. stoljeća proširili po Panoniji. Sredinom IV. stoljeća ratničke su čete Gota krenule od Baltika prema Italiji i u Gornj...
Hrčak ID: 126635
hrv Franjo Zotti (1872–1947) – etnički poduzetnik: priča o uspjehu jednoga hrvatskog iseljenika
eng Ethnic Entrepreneur: Frank Zotti (1872‒1947): A Croatian Immigrant Success Story
Kraljic Curran, Frances
Migracijske i etničke teme
Vol. 5, No. 1, 1989
Rad govori o Franji Zottiju, istaknutom hrvatskom brodarskom agentu, bankaru, novinskom uredniku i fraternalističkom vođi u prvoj polovini 20. stoljeća. Vrijeme njegovog života odgovara razdoblju najjače jugoslavenske imigracije u Sjedinjene Države: 1900–1914. i sve do Drugoga svjetskog rata. Poznat kao »kralj Hrvata«, i jedan od najbogatijih članova hrvatske zajednice u Americi, Zottijev je utjecaj zahvatio obje strane američkog kontinenta i Atlantskog oceana.
Franjo Zotti rođen je 1872. u Kotoru. Umro je 1947. u Kaliforniji. Živio je u Sjed...
Hrčak ID: 127985
hrv Gdje tražiti hrvatski Olimp?
eng Where to search the Croatian Olympus?
Vinšćak, Tomo
Studia ethnologica Croatica
Vol. 3, No. 1, 1991
Autor je u ovom radu, metodom kulturno-historijske etnologije, pokušao dati odgovor na postavljeno pitanje. Jasno je da hrvatski Olimp nikada nije postojao,ali ako bismo tražili kralježnicu hrvatske nacije i države, nju bi zasigurno predstavljao Velebit. Pojam o njemu duboko je usađen u sve vidove duhovnog nasljeđa hrvatskog naroda. Velebitsko nadgorje obiluje ruševinama kršćanskih sakralnih objekata, ali ima i takovih koji su još uvijek u funkciji. Pažljivom analizom narodnih običaja. vjerovanja i kazivanja, koji su naizgled vezani uz kršćansk...
Hrčak ID: 75762
eng Battling Trachoma in the Prekmurje Region with the help of the Red Cross in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (Yugoslavia)
Kerec, Darja
Historijski zbornik
Vol. 75, No. 1, 2022
The article presents a brief overview of the activities of the Red Cross in Slovenia and in the Prekmurje region before and during the First World War and at the time of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia. Since the Prekmurje region belonged to Hungary until August 1919, the social, health and living conditions there were much worse than in other Slovenian regions. The Red Cross spent most of its time preventing the spread of the contagious eye disease trachoma. Residents were usually treated at the Prelog Eye Hospital in Međi...
Hrčak ID: 285299
hrv (Tro)jedan narod. Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011. godine
eng Tripartite Nation – Bosniaks, Muslims, and Croats-Muslims in Croatia in the 2001 and 2011 Censuses
Pokos, Nenad; Hasanbegović, Zlatko
Društvena istraživanja
Vol. 23, No. 3, 2014
U Hrvatskoj je već na popisu stanovništva 1948. začet statistički
fenomen "nacionalnog" rascjepa, tj. različitog izjašnjavanja nacionalne pripadnosti muslimanskoga stanovništva istoga etničkog podrijetla (Hrvati muslimani/neopredijeljeni muslimani). Ovaj će stariji statistički fenomen zbog prestanka popisivanja vjerske pripadnosti u jugoslavenskom razdoblju ostati prikriven, a ponovno će, i s novim obilježjima, izbiti na površinu u promijenjenim državno-pravnim okolnostima u hrvatskim popisima stanovništva 2001. i 2011. (Bošnjaci/Muslimani/Hrv...
Hrčak ID: 130052
hrv Percepcija hrvatske srednjovjekovne povijesti u Hrvatskim kraljevima Vladimira Nazora
eng The Perception of Croatian Medieval History by Vladimir Nazor in Hrvatski kraljevi (The Kings of the Croats)
Džino, Danijel
Croatian Studies Review
Vol. 7, No. 1, 2011
Sažetak
Ovaj rad analizira percepciju hrvatske srednjovjekovne povijesti u
djelu Hrvatski kraljevi Vladimira Nazora. Ova zbirka poezije ostaje jedno
od značajnih identitetsko-kulturnih simbola kojima se Hrvati obraćaju
svojoj prošlosti i budućnosti, ali i kojima konstruiraju svoj identitet u
sadašnjosti. Nazor je u Hrvatskim kraljevima pokazao svoje domoljubne
i romantičarske percepcije hrvatske povijesti. U usporedbi s ranijim neopoganskim
fantazmagorijama u Slavenskoj mitologiji i Živani, Nazor
je ovdje na prvi pogled ograničen, jer s...
Hrčak ID: 86363
hrv Srpska i hrvatska povijesna naracija
eng The Serbian and Croatian Historical Narratives
Ramet, Sabrina
Anali Hrvatskog politološkog društva
Vol. 3, No. 1, 2006
Jugoslavija se raspala i upala u rat zbog različitih razloga. Članak se bavi ulogom povijesnih naracija, odnosno, neuspjehom da se razvije zajednička povijesna naracija, što je rezultiralo time da su različiti narodi Jugoslavije imali različito razumijevanje nekih važnih aspekata svoje povijesti, i udaljene i bliske prošlosti. Autorica razmatra srpsku i hrvatsku povijesnu naraciju, ističući osobito područja u kojima se razlikuju. Mnogi su srpski političari gledali na jugoslavensku državu kao na okvir u kojem su mogli ostvariti srpsku nacionalnu...
Hrčak ID: 38275
hrv PERCEPCIJA JAVNOSTI O ROMSKOJ MANJINI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
eng THE PERCEPTION OF THE PUBLIC ABOUT THE ROMA MINORITY IN THE FIELD MEĐIMURJE COUNTY
Tomšić, Mihael; Bakić-Tomić, Ljubica
Media, culture and public relations
Vol. 6, No. 2, 2015
Mnoga bitna pitanja u Republici Hrvatskoj zavise od percepcije javnosti pa tako i pitanja nacionalnih manjina. Cilj istraživanja je utvrditi percepciju hrvatske javnosti o Romskoj manjini s područja Međimurske županije u kojoj prema popisu stanovništva iz 2011. godine prebiva trećina hrvatskih Roma. Istraživanje je provedeno izradom on-line ankete na dobrovoljnoj bazi. Za potrebe istraživanja izrađen je autorski anketni upitnik, te je distribuiran e-mailom i postavljen na značajnije facebook grupe od po nekoliko desetaka tisuća članova u Međimu...
Hrčak ID: 149022
hrv Jugoslavenski manjinski standard i Hrvati u SRJ
eng The Yugoslav Minority Standard and Croats in Socialist Federal Republic of Yugoslavia
Horvatić, Milenko
Međunarodne studije
Vol. I, No. 2-3, 2001
Zaštita manjina zauzima jedno od ključnih mjesta u političkoj transformaciji istočnoeuropskih zemalja, a etnički odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno važnim pitanjem za sigurnost i stabilnost na Balkanu, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj državi u velikoj će mjeri ovisiti o sposobnosti pronalaska rješenja za probleme nacionalnih manjina. Svi jugoslavenski ustavi sadrže odredbe o manjinskim pravima, ali su vidljive bitne razlike u stupnju predviđene zaštite manjina. U njima se status manjina regulira kroz slo...
Hrčak ID: 286410
hrv Uzroci društveno-kulturnih različitosti između otočno-primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije
eng The Causes of Socio-Cultural Diversities of Insular-Coastal and Tramontane Region of the Dalmatia
Mrduljaš, Saša
Nova prisutnost
Vol. XIV, No. 2, 2016
Do završnice srednjeg vijeka hrvatski su prostori, sukladno različitosti političkih, zemljopisnih, inozemnih utjecaja, iskazivali izvjesne posebnosti i razvojne neujednačenosti. Unatoč tome bili su društveno-kulturno kompatibilna cjelina stabilno ukorijenjena u vlastitoj civilizaciji te uglavnom uspijevala pratiti razvojne tokove unutar nje. Osmanskim osvajanjima, koja otpočinju polovicom 15. stoljeća, i po tom će se pitanju zbiti bitne promjene. Civilizacijski kontinuitet očuvat će se samo na obranjenim teritorijima, odnosno u sjeverozapadnoj...
Hrčak ID: 161517