Rezultati pretrage
Filtriraj prema
Nazivu časopisa
Prostor
25
Peristil
8
Mjera
3
Autoru
Vrsti članka
Stručni rad
12
Ostalo
4
Esej
2
Crtice
1
Jeziku
hrvatski
103
engleski
20
njemački
1
Ključnim riječima
urbanizam
80
urbanism
18
Zagreb
14
arhitektura
13
Split
6
Hrvatska
5
turizam
5
Znanstvenom području
Znanstvenom polju
Povijest
42
Arheologija
41
Dizajn
12
Sociologija
10
Pravo
3
Godini
2012
8
2016
8
2006
7
2013
7
2021
7
2010
6
2019
6
2020
6
2007
5
2009
5
Pronađeno 109 rezultata
hrv Osvrt na nastanak i razvoj dvaju varaždinskih trgova
ger Rückblick auf die Entstehung und Entwicklung zweier Varaždiner Marktplätze
Ilijanić, Mira
Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin
Vol. 5, No. 5, 1975
Hrčak ID: 140893
hrv Sveobuhvatni dizajn; Podrijetlo i razvoj ideje
eng Comprehensive Design; The Concept: Its Origin and Evolution
Kostešić, Iva
Prostor
Vol. 25, No. 1(53), 2017
‘Od žlice do grada’, ideja koja označava projektiranje u svim mjerilima za urbani kontekst, vrlo se često i neprecizno atribuira Ernestu Nathanu Rogersu. U ovome će se radu pokušati rekonstruirati geneza te fraze u širemu povijesnom rasponu. Naslov rada aludira na razvoj te ideje preko Buckminstera Fullera pa ga treba shvatiti kao radni. Rad daje pregled teorijskog koncepta o ‘sveobuhvatnom dizajnu’ i predstavlja ideje u projektantskoj praksi proistekle iz tog koncepta. Svrha je članka prikupiti sve relevantne elemente njegova razvoja, kritički...
Hrčak ID: 184762
hrv Trgovište Prelog – obilježja povijesnog razvoja
Vučetić, Ratko
Radovi Instituta za povijest umjetnosti
Vol. , No. 33, 2009
Prema morfološkoj strukturi Prelog pripada tipu izduženih cestovnih naselja formiranih oko tržne ulice. Dominanta naselja i okolnog prostora jest barokna Crkva sv. Jakoba. Za nastanak naselja odlučujuću ulogu imao je povoljan položaj na važnom prometnom smjeru, te riječni prijelaz preko Drave. Iako se u osnovnoj longitudinalnoj strukturi naselja mogu prepoznati elementi srednjovjekovne prostorne organizacije, preloška povijesna jezgra ima obilježja trgovišta uobičajena za razdoblje baroka.
Hrčak ID: 65234
hrv Promjene u stanovanju i stambenoj arhitekturi Jadera. Transformacija antičkog u kasnoantički i ranosrednjovjekovni grad
eng Changes in the Dwellings and Architecture of Iader from Antiquity to the Early Middle Ages
Jović Gazić, Vedrana
Histria antiqua
Vol. 20, No. 20, 2011
Stambena arhitektura Jadera generalno pripada najlošije istraženom dijelu urbanističke strukture, kako antičkog, tako i kasnoantičkog grada. Među sačuvanim elementima ranosrednjovjekovnog grada najbrojniji su sakralni objekti, istraženi i prezentirani kao izdvojene cjeline. Za razliku od okvirno utvrđenog oblika rimskog domusa, koji je izgledno pokrivao većinu stambenih blokova Jadera, o tipu ranosrednjovjekovnih kuća, kakve su primjerice prepoznate u Splitu ili Trogiru, postoje vrlo skromna saznanja. Zabilježene funkcionalne i prostorne transf...
Hrčak ID: 79780
hrv Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine
eng The Zadar Regulation Plan from 1939
Arbutina, Dražen
Prostor
Vol. 9, No. 1(21), 2001
Autor u članku govori o regulacijskom planu Zadra iz 1939. godine i njegovim karakteristikama koji se promatraju i kroz prizmu karakterističnih urbanističkih ostvarenja u Italiji toga doba, obilježenih burnim političkim mijenama te veoma snažnim i značajnim stručnim (arhitektonsko-urbanističkim) događanjima. U radu je dan prikaz karakterističnih onodobnih urbanističko-planerskih ostvarenja i posebice podrobna analiza elemenata regulacijskog plana Zadra kao prvoga pravog i sluabeno prihvaćenog urbanističkog plana kojim je reguliran prostorni raz...
Hrčak ID: 10802
hrv Polazišta održivoga prostornog razvoja grada
eng Starting Points for Feasible Urban Development
Pegan, Srečko; Jukić, Tihomir
Prostor
Vol. 9, No. 1(21), 2001
Promjene okoliša rezultat su načina na koji živimo i koristimo prostor. Svi korisnici prostora moraju postati svjesni ekološke odgovornosti. Ne možemo očekivati da ćemo sve probleme okoliša moći riješiti tehnologijom. Promjena koje bismo morali postati duboko svjesni jest da sada uistinu možemo promijeniti i da mijenjamo prirodni red na Zemlji. Međunarodne povelje o gradu usmjerene su k poboljšanju uvjeta života u gradovima, a posebice - stvaranju povoljnoga društvenog i kulturnog ozračja u gradovima, sudjelovanju javnosti u planiranju razvoja,...
Hrčak ID: 10804
hrv Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl – detaljna regulacijska osnova i arhitektonski projekti tržnice na Dolcu u Zagrebu, 1925.–1927. godine
Jurić, Zlatko; Strugar, Martina
Radovi Instituta za povijest umjetnosti
Vol. , No. 33, 2009
U članku se prvi put prikazuje djelovanje ing. Karla Vajde i arhitekta Vjekoslava Bastla na izradi detaljne regulacijske osnove Dolca iz lipnja 1925., idejnog arhitektonskog projekta iz siječnja 1926. i glavnog arhitektonskog projekta iz svibnja–srpnja 1927. gradske tržnice u Zagrebu. Detaljna regulacijska osnova ing. Karla Vajde nastavlja se na ranije regulacijske osnove Viktora Kovačića i Milana Lenucija za Dolac. Povratak i obnavljanje reducirane figuracije klasicizma Vjekoslava Bastla potpuno je sinkrono s djelovanjem suvremenih srednjoeuro...
Hrčak ID: 65245
hrv Vrijeme spomenika. Skulpturalni, arhitektonski, urbanistički i drugi načini obilježavanja Domovinskog rata
Križić Roban, Sandra
Radovi Instituta za povijest umjetnosti
Vol. , No. 34, 2010
Suvremena spomenička baština u prilici je povezati sjećanje s poviješću, materijalizirati recentna događanja na temelju naslijeđena slobodnog razvitka umjetničkih ideja. Spomen-obilježja Domovinskog rata svjedoče o intenzivnom procesu zadržavanja simboličkih modernističkih formi; često se radi o spomenicima koji prisvajaju javni prostor ne ostvarujući nikakvu komunikaciju s okolinom, tretirajući gledatelje kao obične, pasivne promatrače. Njihova brojnost i tipološke karakteristike svjedoče o birokratskom procesu arhiviranja, pa time i instituci...
Hrčak ID: 80927
hrv Važan je stav korisnika prostora
Kuzmanić, Jere
Mjera
Vol. 1, No. 2, 2019
Intervju s prof. dr. sc. Srečkom Peganom.
Profesor Srečko Pegan jedan je od onih autoriteta čija se predavanja su se pohađala iako nisu bila obavezna i čiji su radionički sati više nalikovali na uredski briefing, nego na umjetničku klasu poput onih na ostalim radionicama. Svojim britkim i preciznim jezikom učinio je prostorno planiranje opipljivom institucijom studentima. Primjerima iz prakse potvrđivao je važnost urbanizma, poznavanja zakona i planova. Bio je prodekan za znanost, predstojnik Zavoda za urbanizam i voditelj Poslijediplomskog do...
Hrčak ID: 264090
hrv Hrvatska kao ogledalo europske kulturne baštine
eng Croatia as a Mirror of the European Urban Heritage
Steindorff, Ludwig
Kroatologija
Vol. 1, No. 1, 2010
Neovisno o svojim posebnim karakteristikama Hrvatska nam služi kao ogledalo europske urbane baštine. Svrha je ove rasprave pratiti koji se vremenski slojevi nastanka grada mogu prepoznati u hrvatskim gradovima, kako je njihova mreža diferencirana i kako su pojedini slojevi povezani s tijekovima općeeuropskoga urbanizma. Posebna je pažnja posvećena formiranju komune u razvijenom srednjem vijeku kao spojnici obalnih i kontinentalnih krajeva u Hrvatskoj te nastanku suvremene slike grada u 19. i 20. stoljeću.
Hrčak ID: 60203