hrcak mascot   Srce   HID

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 61 No. 2, 2011.

Pregledni rad

Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina

Antonija Petričušić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (501 KB) str. 643-674 preuzimanja: 1.330* citiraj
APA 6th Edition
Petričušić, A. (2011). Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 61 (2), 643-674. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/67130
MLA 8th Edition
Petričušić, Antonija. "Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 61, br. 2, 2011, str. 643-674. https://hrcak.srce.hr/67130. Citirano 21.02.2019.
Chicago 17th Edition
Petričušić, Antonija. "Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61, br. 2 (2011): 643-674. https://hrcak.srce.hr/67130
Harvard
Petričušić, A. (2011). 'Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 61(2), str. 643-674. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/67130 (Datum pristupa: 21.02.2019.)
Vancouver
Petričušić A. Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2011 [pristupljeno 21.02.2019.];61(2):643-674. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/67130
IEEE
A. Petričušić, "Anti-diskriminacijska politika kao suplementarni model zaštite prava nacionalnih manjina", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.61, br. 2, str. 643-674, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/67130. [Citirano: 21.02.2019.]

Sažetak
Istraživanje Ureda pučkog pravobranitelja iz prosinca 2009. godine o predrasudama stanovništva prema određenim društvenim grupama te o raširenosti diskriminacije potvrdilo je da u hrvatskom društvu postoji socijalna distanca prema nekim etničkim skupinama. Jedna četvrtina ispitanih izjavila je da je iskusila diskriminaciju, a više od polovice pripadnika nacionalnih manjina u ispitivanom uzorku tvrdi da je osobno doživjelo neki oblik diskriminacije. Ispitanici koji su prijavili diskriminatorno ponašanje neke od javnih službi navode svoju etničku pripadnosti i podrijetlo kao čestu osnovu diskriminiranja. Nameće se očito pitanje o tome može li postojeće antidiskriminacijsko zakonodavstvo osnažiti ostvarenje prava pripadnika nacionalnih manjina. Donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj bila je obveza iz pretpristupnih pregovora. Naime, Europska unija nizom svojih politika i inicijativa promiče jednakost i zabranu diskriminacije u područjima poput zapošljavanja, pristupa tržištu rada, korištenja zdravstvenih usluga, obrazovanja, korištenja socijalnih povlastica za ugrožene dijelove stanovništva ili grupa u zemljama članicama. Na taj način, a u nedostatku proklamirane manjinske politike, Unija osnažuje zaštitu prava nacionalnih manjina u državama članicama. Osvrćući se na izvore međunarodnog prava koji propisuju zabranu diskriminacije, kao i na tematski usuglašenu antidiskriminacijsku politiku Europske unije i srodne joj aktivnosti, članak ponajprije ispituje pravnu osnovu zabrane diskriminacije na globalnoj razini i na razini Europske unije te na razini zemalja članica. Budući da je Republika Hrvatska stranka mnogobrojnih međunarodnih instrumenata koji zabranjuju diskriminaciju, članak nadalje ispituje kako je pitanje zabrane diskriminacije zakonski riješeno u Hrvatskoj, koje institucije trenutačno postoje za zaštitu protiv diskriminacije, te posebice koje se obveze odnose na borbu protiv diskriminacije u procesu pristupanja Europskoj uniji. Interpretirajući rezultate istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je primijenio Bogardusov indeks socijalne distance u hrvatskom kontekstu, u članku se zagovara prihvaćanje sveobuhvatn(ij)e antidiskriminacijske politike kao potpornja ostvarenju manjinskih prava u Hrvatskoj. Iako u Hrvatskoj postoji široko zajamčen sustav prava nacionalnih manjina, ona u nekim područjima još nisu postigla punu primjenu, posebice u području pristupa tržištu rada ili ostvarenja prava na obrazovanje na manjinskom jeziku. Stoga se u radu tvrdi da bi upravo dosljedna primjena politike zabrane diskriminacije mogla pridonijeti ostvarenju svih propisanih manjinskih prava.

Ključne riječi
socijalna distanca; suzbijanje diskriminacije; načelo nediskriminacije; prilagodna zakonodavstva; Europska unija; nacionalne manjine; prava manjina

Hrčak ID: 67130

URI
https://hrcak.srce.hr/67130

[engleski]

Posjeta: 1.952 *