hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji

Lado Kutnar   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9785-1263 ; Slovenian Forestry Institute, Department of Forest Ecology, Večna pot 2, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Andrej Kobler ; lovenian Forestry Institute, Department of Forest and Landscape Planning and Monitoring, Večna pot 2, SI-1000 Ljubljana, Slovenia

Puni tekst: engleski, pdf (516 KB) str. 113-125 preuzimanja: 442* citiraj
APA 6th Edition
Kutnar, L. i Kobler, A. (2011). Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia. Šumarski list, 135 (3-4), 113-125. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/67619
MLA 8th Edition
Kutnar, Lado i Andrej Kobler. "Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia." Šumarski list, vol. 135, br. 3-4, 2011, str. 113-125. https://hrcak.srce.hr/67619. Citirano 13.08.2020.
Chicago 17th Edition
Kutnar, Lado i Andrej Kobler. "Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia." Šumarski list 135, br. 3-4 (2011): 113-125. https://hrcak.srce.hr/67619
Harvard
Kutnar, L., i Kobler, A. (2011). 'Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia', Šumarski list, 135(3-4), str. 113-125. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/67619 (Datum pristupa: 13.08.2020.)
Vancouver
Kutnar L, Kobler A. Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 13.08.2020.];135(3-4):113-125. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/67619
IEEE
L. Kutnar i A. Kobler, "Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia", Šumarski list, vol.135, br. 3-4, str. 113-125, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/67619. [Citirano: 13.08.2020.]

Sažetak
Rezultati istraživanja promjene klime pokazuju da bi rizici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama mogli značajno porasti u budućnosti (IPCC 2001, 2007). Topliji i sušniji uvjeti pridonijet će češćim i dužim sušama, posebice u području Sredozemlja (IPCC 2007). Vrlo je vjeroja­tno da će na šumske ekosustave značajno utjecati klimatske promjene i druge globalne promjene (Shaver et al. 2000, Blennow and Sallnäs 2002, Askeev et al. 2005, Kellomäki and Leinonen 2005, Maracchi et al. 2005, IPCC 2007).
U ovom su istraživanju analizirane moguće promjene šumske vegetacije u Sloveniji zbog globalnih klimatskih promjena.
Potencijalne promjene vegetacije u prostoru simulirali smo pomoću empi­rijskog GIS modela, koji prognozira prostornu raspodjelu šumske vegetacije u odnosu na klimatske i druge ekološke čimbenike. Ovaj prostorni model – osim gore spomenutih – ne uzima u obzir druge važne čimbenike, koji značajno do­prinose distribuciji šumske vegetacije, kao što su: sukcesije i proširivanje šuma, antropogeni čimbenici te utjecaj sekundarnih čimbenika (bolesti šum­skog drveća, zoo-komponenta šuma, požari). Prognozirajući budući sastav šumske vegetacije, koristili smo postojeća očekivanja klimatskih promjena za Sloveniju te predvidjeli tri različita scenarija: srednji scenarij, pesimistički scenarij i optimistički scenarij (Bergant 2007, Kutnar et al. 2009).
Na temelju tri različita klimatska scenarija (svi tri predviđaju zagrijavanje klime), simulacije pokazuju da će se prostorni raspored i udio trinaest vrsta šumske vegetacije (skupina sličnih šumskih zajednica) mijenjati pod utjeca­jima promjene klime (tablica 1). Zbog toga možemo očekivati pomicanje ve­getacijskih pojaseva prema gore (grafikon 4).
Postoji velika vjerojatnost da će se u Sloveniji do kraja 21. stoljeća bitno sniziti udio šuma bukve (Fagus sylvatica) –ponajprije na uštrb širenja različi­tih termofilnih šuma (vrsta) (tablica 1, slika 1 i 2); od današnjih 14.2 % povr­šina acidofilnih šuma bukve (Fagus sylvatica) do površine između 0.0 % (pesimistički scenariji) i 5.0 % (optimistički scenariji); pretplaninske (Sub­montanske) šume bukve (Fagus sylvatica) (13,0 %) od 0.0 % do 4.0 %. Pred­viđa se postepeno smanjenje (Alti-)montanskih šuma bukve u (Pre-)dinarskoj regiji (11,2 %) među kojima dominiraju dinarske šume bukve i obične jele (Abieti-Fagetum dinaricum, sin.Omphalodo-Fagetum) (grafikon 1).
Prema pesimističkom scenariju i uz pretpostavku da se ekološka niša dina­rskih šuma bukve i obične jele neće promijeniti u bliskoj budućnosti, ovaj tip šuma mogao bi – na području Slovenije – u potpunosti nestati do kraja 21. stoljeća. Dinarske šume bukve i obične jele spadaju među najvažnije šume za proizvodnju drveta, a značajna je i njihova ekološka uloga te uloga na podru­čju zaštite prirode. Na području ovih šuma nalazi se središnji dio staništa triju velikih zvijeri europske važnosti – smeđi medvjed (Ursus arctosL.), ris (Lynx lynxL.), i vuk (Canis lupusL.), te mnogo drugih organizama od posebne važ­nosti po Direktivi o staništima (1992). Veći dio tih šuma uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 (Skoberne 2004). Zato je vjerojatno, da bi gubitak staništa dinarskih šuma bukve i obične jele istovremeno označio i izumiranje određe­nih ključnih vrsta.
Opisani model predviđa povećanje udjela termofilnih šuma, gdje djelomi­čno prevlađuje bukva, uz mnoštvo vrsta drveća, koja su izrazito otporna na sušu, kaoOstrya carpinifolia,Fraxinus ornus,Sorbus aria,Quercus pubescens, Q.cerris,Q. ilexiQ. petraea, tePinus sylvestrisiP.nigra, sa dosadaš njih 14 % – od cjelokupne površine šuma u Sloveniji – na razinu od 50 % (prema optimi­stičkom scenariju) do čak 87 % (prema pesimističkom scenariju) (grafikon 2).
Do kraja dvadeset i prvog stoljeća, dominantne polu-prirodne šume mezič­nih staništa, koje uglavnom pripadaju redu Fagetalia sylvaticae, bit će vjero­jatno zamijenjene rijetkim šumama i šumarcima reda Quercetalia pubescentis, Erico-Pinetalia ili čak sredozemnim zimzelenim šumama i makijama reda Quercetalia ilicis.
Prema prognozi modela, značajan dio crnogorice, u kojima dominiraju smreka (Picea abies) i jela (Abies alba), mogao bi se u postupnosti pretvoriti u listopadne šume (bjelogoricu) (grafikon 3). Čak štoviše, prirodne šume crno­gorice, koje su obilježene vlažnim staništima te relativno nižim prosječnim temperaturama, mogle bi u potpunosti nestati, uzevši u obzir najpesimističniji scenarij, koji predviđa brzi porast temperature te pad količina padavina.

Ključne riječi
klimatska promjena; klimatski scenariji; model; simulacija; šumska vegetacija

Hrčak ID: 67619

URI
https://hrcak.srce.hr/67619

[engleski]

Posjeta: 1.133 *