Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Kratak pregled povijest pavlina s osvrtom na njihovo djelovanje u Križevcima

Tomislav Bogdanović orcid id orcid.org/0000-0002-6360-1343 ; Koruška 51, HR-48260 Križevci, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 11.167 Kb

str. 170-187

preuzimanja: 2.117

citiraj


Sažetak

U izlaganju ću prikazati povijest, djelovanje i kulturnu važnost pavlina. Prvi je dio posvećen općoj povijesti Pavlinskoga reda. Usmjerit ću se na prve promicatelje reda (pustinjaci) kao i na njihovo organiziranje do osnutka, a onda i priznanje od Crkve i rimskoga pape. Iz burne pavlinske povijesti izdvojit ću tek njihov progon od Osmanlija te borbu protiv protestantizma i crkvenih reforama Josipa II. Pri završetku ovoga dijela izlaganja usredotočit ću se i na obnovu Pavlinskoga reda nakon njegova ukinuća 1786. godine.
U sljedećemu dijelu izlaganja prikazat ću svakodnevni život pavlina. U tome ću se dijelu baviti zadatcima, regulama i ciljevima Pavlinskoga reda. Posebnu ću pozornost pritom posvetiti osnovnoj djelatnosti, zatim načinu života u samostanima te doprinosu pavlina u gospodarstvu, kulturi, obrani i politici onih zemalja u kojima su djelovali.
Dio izlaganja posvetit ću dolasku i povijesti pavlina u Hrvatskoj. Njihovu povijest u hrvatskim krajevima pratit ću od 1244. godine, dakle od osnutka prvoga pavlinskoga samostana u Dubici, pa sve do danas. Dakako spomenut ću i ostale pavlinske samostane u Hrvatskoj, a napose njihovo osnivanje i sudbinu u vrijeme osmanlijskoga prodiranja. Isto ću tako pozornost usmjeriti i na širenje i jačanje Pavlinskoga reda tijekom 17. i 18. stoljeća pa sve do njegova ukinuća dekretom cara Josipa II. Također ću opisati pokušaje i tijek obnove Pavlinskoga reda u Hrvatskoj. Naime život i djelovanje pavlina vezano je uz njihove samostane. Neki od samostana, primjerice Kamensko (Karlovac), zatim Sv. Petar u Šumi (Istra), onda Svetice (Ozalj) te samostan u Posedarju, djeluju i danas. Podsjećam da od samostana koji više nisu u funkciji, ili pak više nisu pavlinski, ponajprije treba istaknuti samostane u Lepoglavi, Dubici i Remetama.
Važno je naglasiti da su pavlini bili prisutni u crkvenim, kulturnim i društvenim djelatnostima. U izlaganju ću spomenuti one pavlinske redovnike koji su, primjerice, kao kipari, slikari, pisci, povjesničari, profesori i biskupi svojim djelovanjem ostavili najdublji trag.
Izlaganje ću završiti kratkim prikazom povijesti pavlinskoga reda u Križevcima. Usmjerit ću se na njihov dolazak u Križevce te na njihovo osnivanje samostana, a potom i gimnazije. Pritom ću istaknuti one koji su među njima bili najcjenjeniji, pri čemu ću navesti i područje njihova rada.

Ključne riječi

pavlini; sv. Pavao; povijest; samostani; kultura; Lepoglava; sveučilište; Križevci; gimnazija

Hrčak ID:

67961

URI

https://hrcak.srce.hr/67961

Datum izdavanja:

1.2.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.361 *