hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje

Ante Pažanin

Puni tekst: hrvatski, pdf (621 KB) str. 49-60 preuzimanja: 339* citiraj
APA 6th Edition
Pažanin, A. (2005). Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 . (1-2 (61-62)), 49-60. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68064
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 31 ., br. 1-2 (61-62), 2005, str. 49-60. https://hrcak.srce.hr/68064. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31 ., br. 1-2 (61-62) (2005): 49-60. https://hrcak.srce.hr/68064
Harvard
Pažanin, A. (2005). 'Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 .(1-2 (61-62)), str. 49-60. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68064 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Pažanin A. Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2005 [pristupljeno 05.12.2020.];31 .(1-2 (61-62)):49-60. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68064
IEEE
A. Pažanin, "Fenomenologija sjećanja i povijesno mišljenje", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.31 ., br. 1-2 (61-62), str. 49-60, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68064. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
Analizom Husserlove studije »Povijest i sjećanje« iz 1937. u radu se pokušava pokazati da kasni Husserl polazi od svijeta života te da se ni njegova fenomenologija sjećanja ne reducira ni na individualizam spoznaje kartezijanske tradicije ni na transcendentalnu subjektivnost i logičku apriornost, kako se često misli, nego se pored statičke fenomenologije razvija i genetsku fenomenologiju intersubjektivnosti i historijske apriornosti. Pri tom Husserl razlikuje dvije vrste povijesnosti, jednu koja protječe u obliku zamjedbe i sjećanja i »postoji u pojedinačnoj osobi« te drugu koja se »zbiva u pozajedničenju socijalnog života«. U vezi s povijesnošću društvenog života u radu se podsjeća na sličnost genetske fenomenologije kasnoga Husserla sa socijalnom fenomenologijom od Helmutha Plessnera preko Alfreda Schütza do Petera Bergera i Thomasa Luckmanna, iako ovi posljednji govore o »Vergesellschaftung des Menschen« i »Alltagswelt«-u, a Husserl o »Vergemeinschaftlichung des sozialen Lebens« i »Lebenswelt«-u. Zajedničko im je pak nastojanje da se društvena zbiljnost shvati kao »objektivna faktičnost« i kao »subjektivno mišljeni smisao«.
Socijalnoj i genetskoj fenomenologiji zajedničko je naime polaženje od svakidašnjeg svijeta života, a ne od teoretske svijesti i refleksivnog posuvremenjenja logičkih oblika. Dakako, genetska fenomenologija ne odbacuje ni statičku fenomenologiju ni logički apriori, nego primjereno povijesnoj zbiljnosti razvija povijesno mišljenje pomoću »istraživanja društvene konstrukcije zbiljnosti«, kako reče Plessner, i »historijskog osvješćivanja«, kako kaže Husserl. U tom smislu Husserl završava svoju studiju »Povijest i sjećanje« razlikovanjem dviju vrsta objekata: prvo »objekt u životnosvjetovnom smislu« i drugo »objekt filozofskog pronalaska«. Pravo filozofsko pitanje ide na »izvornu tvorbu smisla prvog i drugog objekta«, da bi ih se tako razumjelo u njihovim raznovrsnim apriornim temeljima: prvi objekt u historijskome apriori i generativnoj povijesnosti, a drugi objekt u logičkome apriori i neuvjetovanoj istini »svijeta o sebi samome«. Tu se pokazuje sličnost Husserlova razlikovanja prvog i drugog objekta kako se Hegelovom filozofijom objektivnog i apsolutnog duha tako i s Aristotelovim odvajanjem najvišeg dobra biosa praktikosa kao ljudskog dobra od najvišeg dobra biosa theoretikosa kao božanskog dobra.

Hrčak ID: 68064

URI
https://hrcak.srce.hr/68064

[njemački]

Posjeta: 682 *