hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Je li čovjek stvarno pokvaren?

Ivan Kordić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 79-114 preuzimanja: 341* citiraj
APA 6th Edition
Kordić, I. (2005). Je li čovjek stvarno pokvaren?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 . (1-2 (61-62)), 79-114. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68067
MLA 8th Edition
Kordić, Ivan. "Je li čovjek stvarno pokvaren?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 31 ., br. 1-2 (61-62), 2005, str. 79-114. https://hrcak.srce.hr/68067. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Kordić, Ivan. "Je li čovjek stvarno pokvaren?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31 ., br. 1-2 (61-62) (2005): 79-114. https://hrcak.srce.hr/68067
Harvard
Kordić, I. (2005). 'Je li čovjek stvarno pokvaren?', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 .(1-2 (61-62)), str. 79-114. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68067 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Kordić I. Je li čovjek stvarno pokvaren?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2005 [pristupljeno 05.12.2020.];31 .(1-2 (61-62)):79-114. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68067
IEEE
I. Kordić, "Je li čovjek stvarno pokvaren?", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.31 ., br. 1-2 (61-62), str. 79-114, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68067. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
Matija Vlačić Ilirik, jedan od najradikalnijih predstavnika reformacije, zaokupljen je čovjekom i njegovom sudbinom. Stoga ustrajno i sustavno pokušava razumjeti njegovu bit. Pritom dolazi do uvjerenja da mu odgovor na sva njegova pitanja može dati Sveto pismo. No, za njegovo ispravno razumijevanje nužno je izgraditi čvrsta pravila. Zbog toga se on od početka do kraja svoga misaonog puta bavio njime i sebi priskrbio trajne zasluge za razumijevanje ne samo biblijskog nego i svakog drugog teksta, pa i stvarnosti kao takve, što dolazi do izražaja i u različitim oblicima suvremene hermeneutičke filozofije. Pa ipak, u središtu njegova zanimanja prije svega je čovjek i pitanje njegove pokvarenosti, odnosno njegova spasenja, što se zrcali u njegovu promišljanju istočnog grijeha. Pritom se on okreće Božjoj objavi i pitanju čovjekove sposobnosti da svojim razumom shvati i nju i sebe i svijet kao takav, te dolazi do uvjerenja da je čovjek nesposoban dokučiti smisao postojanja i da svojom voljom nije u stanju činiti dobro. On je, naime, svojim istočnim padom postao toliko pokvaren da ga može spasiti samo Božja milost, koja mu kroz Pismo posreduje vjeru. Stoga i teologija treba prozreti sljepoću filozofije i filozofijske antropologije za božanske stvari, a i za čovjeka kao takvog, te se okrenuti onome što nadilazi njegov um, ali mu se ne protivi.
Dakako, danas se mnogima čini da su Vlačićeva pitanja izraz prošlosti, koja može zanimati samo povjesničare bizarnih teologijskih dokoličarenja. No, zlo, što je sa zlom? Kako objasniti njegovu i suvremenu razornost? Možda se iz perspektive ovog pitanja ni Vlačićev govor o njegovoj supstancijalnosti ne učini tako bizarnim?!

Hrčak ID: 68067

URI
https://hrcak.srce.hr/68067

[njemački]

Posjeta: 612 *