hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika

Snježana Paušek-Baždar ; Zavod za povijest i filozofiju znanosti, HAZU, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (590 KB) str. 143-155 preuzimanja: 346* citiraj
APA 6th Edition
Paušek-Baždar, S. (2005). Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 . (1-2 (61-62)), 143-155. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68109
MLA 8th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 31 ., br. 1-2 (61-62), 2005, str. 143-155. https://hrcak.srce.hr/68109. Citirano 02.12.2020.
Chicago 17th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31 ., br. 1-2 (61-62) (2005): 143-155. https://hrcak.srce.hr/68109
Harvard
Paušek-Baždar, S. (2005). 'Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 .(1-2 (61-62)), str. 143-155. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68109 (Datum pristupa: 02.12.2020.)
Vancouver
Paušek-Baždar S. Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2005 [pristupljeno 02.12.2020.];31 .(1-2 (61-62)):143-155. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68109
IEEE
S. Paušek-Baždar, "Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.31 ., br. 1-2 (61-62), str. 143-155, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68109. [Citirano: 02.12.2020.]

Sažetak
Nakon pregleda osnovnih obilježja renesansne alkemije protumačena su najvažnija alkemijska gledišta Petra Bona izložena u njegovoj raspravi Pretiosa margarita novella, koja je napisana god. 1330. u Puli. Pokazano je da se radi o iskrenoj filozofskoj raspravi s argumentima za obranu alkemije i s nastojanjem da joj se da dostojanstvo znanosti. No, također je pokazano da je Bono bio prvi autor koji je uveo religiozni pristup i vezao Isusa Krista s alkemijskim sadržajima. Alkemija se određuje kao djelo čovjeka koji oponaša i nadmašuje prirodu s pomoću vjere u Isusa Krista. Upravo je takav pristup doveo do prevage duhovne komponente u daljnjem, postrenesansnom razvitku alkemije.
Protumačena su i alkemijska gledišta Danijela Istranina, izložena u njegovoj poemi Sulla pietra filosofale, koja je napisana također u Puli, koncem 14. ili početkom 15. stoljeća. Istaknute su razlike i sličnosti između Danijelovog i Bonovog teksta. Razlika je najviše izražena u Danijelovom praktičnom pristupu pripravi kamena i eliksira na temelju hermetičkih postavki, dok je Bonova rasprava isključivo teorijska. No, poput Bona i Danijel poziva u pomoć Isusa Krista. On vjeruje da Bog pomaže svakom onom alkemičaru koji je ponizan i ima čistu dušu. Jedino je s takvom dušom moguće izvesti preobrazbu, Veliko djelo (Ars Magna).

Hrčak ID: 68109

URI
https://hrcak.srce.hr/68109

[engleski]

Posjeta: 562 *