hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793)

Stjepan Krasić ; Papinsko Sveučilište Tome Akvinskog, Rim

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 157-204 preuzimanja: 274* citiraj
APA 6th Edition
Krasić, S. (2005). Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 . (1-2 (61-62)), 157-204. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68110
MLA 8th Edition
Krasić, Stjepan. "Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 31 ., br. 1-2 (61-62), 2005, str. 157-204. https://hrcak.srce.hr/68110. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Krasić, Stjepan. "Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31 ., br. 1-2 (61-62) (2005): 157-204. https://hrcak.srce.hr/68110
Harvard
Krasić, S. (2005). 'Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 .(1-2 (61-62)), str. 157-204. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68110 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Krasić S. Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2005 [pristupljeno 05.12.2020.];31 .(1-2 (61-62)):157-204. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68110
IEEE
S. Krasić, "Filozofske teze dubrovačkog dominikanaca Dionizija Remedellija (1711-1793)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.31 ., br. 1-2 (61-62), str. 157-204, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68110. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
Dubrovački dominikanac Dionizije Remedelli školovao se u rodnom gradu i u Firenci gdje je pohađao filozofiju i teologiju postigavši sva tri viša akademska naslova koja je predviđao školski sustav dominikanskog reda: lektorat (diplomski ispit), bakalaureat (postdiplomski ispit) i doktorat. Za diplomski ispit bio je dužan — pored usmenog ispita — napisati i objaviti jedan pismeni rad kojim je trebao dokazati svoje poznavanje skolastičke filozofije i njezinih korijena. U tu svrhu napisao je i objavio djelo pod naslovom Theses ex universa philosophia depromptae ad mentem Angelici Praeceptoris D. Thomae Aquinatis, Quinti Ecclesiae Doctoris (Firenca 1732). Svoje viđenje cijele filozofije on je podijelio na pet dijelova: I. Uvod u filozofiju; II. Logiku; III. Opču fiziku; IV. Posebnu fiziku; V. Metafiziku. U svojem izlaganju filozofije Remedelli slijedi viđenje Tome Akvinskog, bolje, njegov filozofijsko-teologijski sustav koji se zasniva na Aristotelu i peripateticima. Premda Toma Akvinski nastoji priznati punu autonomiju filozofije, ona ga kao takva ne zanima neposredno, nego samo utoliko ukoliko mu ona može koristiti u tumačenju teologijskih problema. Stoga Remedelli propituje ne samo misli filozofa nego i teologa poput Augustina, Bazilija, Grgura iz Nise, J. Krizostoma itd. U tim pitanjima, posebice kad raspravlja o smislu kozmosa, vječnosti svijeta, fizičkom ustrojstvu nebeskih tijela itd. — radije se priklanja mišljenju pjesnika, npr. Homera, Hesioda, Vergilija, Lukrecija, Juvenala i drugih, umjesto mišljenju filozofa i znanstvenika. On ipak pokazuje da ih poznaje i rado navodi, ali i podvrgava kritici, posebice ako se njihovo mišljenje ne podudara s Tominim i s njegovim učenicima.
Ipak, i bez obzira na vlastito viđenje filozofije i pojedinih filozofa, Remedelli pokazuje da poznaje njihovo učenje, od predsokratika i sokratika do njemu suvremenih filozofa i mislitelja. Njegove »teze« konkretan su dokaz njegova poznavanja filozofije i njenih smjerova, iako ne pokazuju značajnu izvornost.

Hrčak ID: 68110

URI
https://hrcak.srce.hr/68110

[talijanski]

Posjeta: 486 *