Izvorni znanstveni članak

Značajke prostorne distribucije sušaca u bukovo-jelovoj šumi

Renata Pernar orcid.org/0009-0009-1853-1727 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Ante Seletković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Mario Ančić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Jelena Sučić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Sažetak

Utvrđivanje prostornoga rasporeda oštećenih stabala i sušaca te njihovo praćenje jedan je od prioriteta potrajnoga gospodarenja. Inventarizacija sušaca interpretacijom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka i GIS-a omogućuje učinkovito prebrojavanje (detekciju) i prostornu distribuciju (kartiranje) sušaca. Interpretacijom ICK aerosnimaka može se ustanoviti trenutačno stanje, tj. u kratkom razdoblju dobiti objektivan uvid u stanje šuma (baza podataka), a kartiranjem na digitalnom ortofotu (DOF-u) dobiti prostorna distribucija sušaca za snimljeno područje. Važnost predložene metode ogleda se u ustanovljavanju pojave i praćenju prostiranja te smjera napredovanja sušenja, kao i mogućih uzroka sušenja na temelju kojih će stručnjaci propisati odgovarajuće mjere i zahvate koje je potrebno provesti. Budući da se aerosnimanjem područja Like (UŠP Gospić) dobio pregled stanja sastojina na istraživanom području, a rezultati fotointerpretacije upućuju na izrazitu oštećenost jele (srednje oštećeno stablo iznosi 61,79 %), pristupilo se inventarizaciji sušaca. Na istraživanom području ukupno je kartirano 17 445 sušaca. Svakomu sušcu, ovisno o lokaciji, pridodane su vrijednosti nagiba, nadmorske visine i izloženosti dobivene raster GIS modeliranjem iz digitalnoga modela reljefa. Najznačajniji su rezultat predstavljene metode brze inventarizacije sušaca tematske karte koje prikazuju prostornu distribuciju sušaca za istraživano područje. U kombinaciji s GIS tehnologijom izrada karte prostornoga rasporeda sušaca traje 5 – 10 minuta po hektaru inventarizirane površine. Na temelju rezultata provedene statističke analize može se zaključiti da geomorfološke značajke (orijentacija terena, nagib i nadmorska visina) utječu na prostornu distribuciju sušaca. Rezultati provedenih analiza omogućuju proučavanje utjecaja pojedinih značajki okoliša na sušenje šuma i ukazuju na pravce budućih multidisciplinarnih istraživanja radi kompleksnih analiza svih značajki okoliša.

Ključne riječi

infracrvene kolorne (ICK) aerosnimke; prostorna distribucija sušaca; bukovo-jelova šuma; DMR; nagib; izloženost; GIS

Hrčak ID:

68187

URI

https://hrcak.srce.hr/68187

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.782 *