hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić

Heda Festini

Puni tekst: hrvatski, pdf (238 KB) str. 19-26 preuzimanja: 2.226* citiraj
APA 6th Edition
Festini, H. (2003). Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29. (1-2 (57-58)), 19-26. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68547
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 29., br. 1-2 (57-58), 2003, str. 19-26. https://hrcak.srce.hr/68547. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29., br. 1-2 (57-58) (2003): 19-26. https://hrcak.srce.hr/68547
Harvard
Festini, H. (2003). 'Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29.(1-2 (57-58)), str. 19-26. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68547 (Datum pristupa: 03.12.2020.)
Vancouver
Festini H. Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2003 [pristupljeno 03.12.2020.];29.(1-2 (57-58)):19-26. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68547
IEEE
H. Festini, "Platonova koncepcija o učenju / neučenju vrline - Petrić", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.29., br. 1-2 (57-58), str. 19-26, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68547. [Citirano: 03.12.2020.]

Sažetak
Studirajući u mladenačkim dijalozima (Kriton, Hipija itd.) Sokrata Platon je vjerovao u postojanje jedne vrline – dobra. Polazeći u Protagori i dokazujući jedinstvo vrline Platon najprije tvrdi da se vrlina ne može naučiti, dok se na kraju nazire suprotni zaključak, a suprotno početku povećava se i broj vrlina. U tom dijalogu tumačenje opterećuje i utilitaristička tendencija, a posebno se ispostavlja neslaganje s kasnijim dijalozima (Menon, Država).
Pokazavši preko Sokrata u Protagori jedinstvo znanja i vrline Platon razotkriva da za sofiste vrlina nije znanje pa se zato i ne može naučiti, što ukazuje na neizvedivost njihova poučavanja.
Sokratski utilitarizma pri kraju Protagore (A. Gomperz) očito je suprotan glavnoj ideji jedinstva znanja i vrline kao dobra, ali je P. Zenoni-Politeo našao razloge u obranu Platonova dijaloga, kao npr. da Platon (Sokrat) u stvari zagovara »znanost mjere« u odnosima između zadovoljstva i dobra, a tvrdi da Platon i u drugim svojim dijalozima koristi račun zadovoljstva koji je pojam razvio pod utjecajem pitagorejske koncepcije granice razvivši ga u pravu znanost dobra u smislu sokratske stroge discipline koja bi predstavljala osnovicu učenja i odgoja.
Kasnije se u filozofiji pravila podjela vrlina, dodavale su se nove, opet se isticala jedna vrlina, a ponekad su se sasvim izostavljale. Za Petrića bi se moglo ustvrditi da je u jednom dijelu svoje koncepcije uvažavao Platonovu ideju dobra i mjere povezanu s naučanjem o vrlini, dok ga je s druge strane ideja jednakopravnosti u zajednici otkrila kao modernog mislioca.
Vrline usvajamo u odgovarajućoj mjeri, po Petriću, sa životom zajednice, s drugim ljudima u gradu, u državi.
Najveća je sreća mir, a taj nam put pokazuju povjesničari i filozofi, iskustvo i znanje.
Možemo reći sa sigurnošću – to je naš put i danas.

Hrčak ID: 68547

URI
https://hrcak.srce.hr/68547

[talijanski]

Posjeta: 4.333 *