APA 6th Edition Banić-Pajnić, E. (2003). Gučetić o duši i umu. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29. (1-2 (57-58)), 43-55. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/68553
MLA 8th Edition Banić-Pajnić, Erna. "Gučetić o duši i umu." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 29., no. 1-2 (57-58), 2003, pp. 43-55. https://hrcak.srce.hr/68553. Accessed 18 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Banić-Pajnić, Erna. "Gučetić o duši i umu." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29., no. 1-2 (57-58) (2003): 43-55. https://hrcak.srce.hr/68553
Harvard Banić-Pajnić, E. (2003). 'Gučetić o duši i umu', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29.(1-2 (57-58)), pp. 43-55. Available at: https://hrcak.srce.hr/68553 (Accessed 18 January 2021)
Vancouver Banić-Pajnić E. Gučetić o duši i umu. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2003 [cited 2021 January 18];29.(1-2 (57-58)):43-55. Available from: https://hrcak.srce.hr/68553
IEEE E. Banić-Pajnić, "Gučetić o duši i umu", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.29., no. 1-2 (57-58), pp. 43-55, 2003. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/68553. [Accessed: 18 January 2021]
Abstracts Prema većini dosadašnjih prikaza proizlazi kako je Gučetić kao filozof značajan primarno kao predstavnik renesansnog novoplatonizma. Priproradbi njegova filozofskog opusa donekle je neopravdano zanemarivan (s obzirom na značenje što bi ga mogao imati u okviru povijesnofilozofijskih i filozofijskopovijesnih diskusija o određenim tumačenjima nekih temeljnih pitanja Aristotelove filozofije) onaj sloj njegova mišljenja što je vezan uz renesansni aristotelizam i posebice uz neke, u okviru aristotelizma prisutne, a međusobno različite, tendencije tumačenja Aristotelove filozofije. A činjenica je da su u velikom broju njegovih djela prorađivana pitanja i problemi što su ključnom temom u njegovo vrijeme upravo u okviru aristotelizma aktualnih filozofskih polemika.
U ovom tekstu stalo nam je primarno do toga da se odredi Gučetićev stav o jednom od najznačajnijih pitanja u onodobnim polemikama između Aristotelovih tumača – pitanju duše i uma te njegovo tumačenje uloge i značenja mogućeg i djelatnog, odnosno aktivnog i pasivnog uma u Aristotelovoj filozofiji (što je glavni predmet spora među pristašama dvojice najznačajnijih Aristotelovih komentatora – Aleksandra Afrodizijskog i Averroesa). Pritom, upozoravajući na značenje ove teme valja naglasiti kako je Gučetić jedan od rijetkih, ako ne i jedini među hrvatskim filozofima, koji se tako izričito angažirao u tim polemikama.