hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj

Zlatko Čmelik ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 55-66 preuzimanja: 4.091* citiraj
APA 6th Edition
Čmelik, Z. (2010). Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj. Pomologia Croatica, 16 (3-4), 55-66. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/69023
MLA 8th Edition
Čmelik, Zlatko. "Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj." Pomologia Croatica, vol. 16, br. 3-4, 2010, str. 55-66. https://hrcak.srce.hr/69023. Citirano 13.06.2021.
Chicago 17th Edition
Čmelik, Zlatko. "Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj." Pomologia Croatica 16, br. 3-4 (2010): 55-66. https://hrcak.srce.hr/69023
Harvard
Čmelik, Z. (2010). 'Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj', Pomologia Croatica, 16(3-4), str. 55-66. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/69023 (Datum pristupa: 13.06.2021.)
Vancouver
Čmelik Z. Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj. Pomologia Croatica [Internet]. 2010 [pristupljeno 13.06.2021.];16(3-4):55-66. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/69023
IEEE
Z. Čmelik, "Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj", Pomologia Croatica, vol.16, br. 3-4, str. 55-66, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/69023. [Citirano: 13.06.2021.]

Sažetak
Hrvatska ima vrlo povoljne pomoekološke uvjete za uzgoj voćaka. Tradicija uzgoja voćaka duga je više stoljeća, a voćke su se uzgajale na gotovo svim seoskim gospodarstvima, te dijelom i u urbanim sredinama. Intenzivan uzgoj voćaka počeo se značajnije širiti polovinom prošlog stoljeća. Intenzivan uzgoj je u određenoj mjeri
potisnuo interes za klasičnim, ali se postojeći voćnjaci visokostablašica uglavnom nisu krčili već su u većoj mjeri bili zapušteni. U novije vrijeme klasični voćnjaci ponovno postaju aktualni. Njihova uloga očituje se u očuvanju genetske raznolikosti, kako voćnih vrsta, tako i biljaka općenito. Posebna vrijednost tih voćnjaka očituje se u očuvanju tipičnog krajobraza ruralnih sredina, te kao osnove sustava organske proizvodnje voća i voćnih prerađevina. U ukupnim površinama voćnjaka u Hrvatskoj, intenzivni (plantažni) voćnjaci zauzimaju 24%, a preostali dio od oko 21.800 ha otpada na klasične voćnjake. U pojedinim županijama udio klasičnih voćnjaka je značajno veći, pa primjerice u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji klasični voćnjaci visokostablašica zauzimaju više od 95% površina pod voćem. Među voćnim vrstama najviše se na klasičan način uzgajaju trešnje (92,0%), zatim slijede: orah (90,0%), šljiva (89,9%), marelica (87,2%), kruška (75,4%), višnja (73,4%), dok je značajno niži udio breskve i nektarine (53,3%), i najniži jabuke (43,2%).

Ključne riječi
voćarstvo; površine klasičnih voćnjaka; ekstenzivni uzgoj; perspektive korištenja klasičnih voćnjaka

Hrčak ID: 69023

URI
https://hrcak.srce.hr/69023

[engleski]

Posjeta: 5.293 *