Izvorni znanstveni članak
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Uz 150. obljetnicu osnutka akademije i četvrt stoljeća djelovanja njezina Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu
Franjo Šanjek
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji protagonisti ideju naroda odlučno suprotstavljaju carskom apsolutizmu. Josip Juraj Strossmayer je na sjednici Banske konferencije 10. prosinca 1860. pokrenuo inicijativu za utemeljenje Akademije, predavši banu Josipu Šokčeviću zakladni list na 50.000 forinti. Pitanje Akademijina osnutka u Saboru službeno je pokrenuto 29. travnja 1861. biskupovom izjavom: „Gospodo narodni zastupnici! Athena bijaše malahan grad; stara Grčka, što se prostora tiče, neznatna, pak se ipak Athena i stara Grčka s umnih i moralnih sila svojih na sve strane svieta proslavi, niti će joj igda slava potamnjeti (…) Stari Rim već odavna poginu, ali ne poginu slava staroga Rima”. Akademija je od početka usmjerena znanstvenim istraživanjima, sabiranju i izdavanju građe. Njezini zavodi, instituti i znanstveno-istraživački centri ravnomjerno pokrivaju nacionalni prostor. Akademijin projekt Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost predstavlja hrvatsku kulturi, umjetnost i znanost u domovini i u svijetu, jer se tiska na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, a obuhvaća Rano doba hrvatske kulture (1.), Srednji vijek i renesansu (2.), Barok i prosvjetiteljstvo (3.), Modernu hrvatsku kulturu (4.) i Suvremenu hrvatsku kulturu (5.). Jacques le Goff, ugledni francuski medievist, u predgovoru prvom francuskom svesku Hrvatska i Europa, oduševljen je idejom da se „javnosti inteligentno, učeno i raskošno podastru izvorne europske sastavnice hrvatske povijesti, znanosti i umjetnosti, u koje se slijedom zemljopisnog položaja ucrtavaju dodiri Istoka i Zapada, Sjevera i juga. Postupnom akulturacijom Hrvatska je obogaćena rimskim, karolinškim, bizantskim, mletačkim i panonskim nasljeđem (…) Hrvatska je znala ujediniti latinsko pismo s ćirilskim i glagoljskim, te ju je papa Pavao VI. s pravom nazvao zemljom susreta i dijaloga“. Zavod za znanstveni rad u Varaždinu (utemeljen 1983.) potiče, usklađuje i objavljuje radove znanstvenih istraživanja i organizira djelatnost na području hrvatskog sjeverozapada, tj. na području županija Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke a dijelom i Krapinsko-zagorske, njegujući egzaktne znanosti i dajući primjereni prostor ekonomiji, arhitekturi i urbanizmu, geotehnici, medicini i novim tehnologijama“.
Ključne riječi
Akademija; Josip Juraj Strossmayer; Hrvatska; južnoslavenski narodi; znanosti
Hrčak ID:
70947
URI
Datum izdavanja:
14.6.2011.
Posjeta: 1.896 *