Izvorni znanstveni članak
Pravo na sjecištu politike, ekonomije i kulture (II): u modernom i u suvremenom ključu
Ivan Padjen
orcid.org/0000-0001-7606-2337
; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Problem studije sažet je u pitanju: kako se pravo kao skup mjerila djelovanja
i način rasuđivanja odnosi prema politici, ekonomiji i kulturi? Pristup problemu
je praktičan i instrumentalan radije nego teorijski i sam sebi svrhom.
Cilj je ocjena predmeta istraživanja radi olakšavanja njegove promjene prema
temeljnim vrijednostima istraživanja. S obzirom na to da su te vrijednosti
postulirane stipulativnom definicijom prava, koja implicira odnose prava
spram politike, ekonomije i čak kulture, može se činiti da pristup ne rješava
problem, nego ga nedopustivo trivijalizira. Zagovarani pristup ipak može biti
valjan ako je stipulirana definicija prava dovoljno integralna, tj. uključiva.
U tu svrhu studija pokušava povezati u stipuliranu definiciju prava tri velike
filozofijske tradicije, koje su još uvijek nosive – i utoliko ključevi – za suvremene
doktrine i kulture. U klasičnom (ontologijskom) ključu (koji je analiziran
u prvom dijelu studije) pravo se poima kao ustanovljujuća i ispravljajuća
strana cjeline sastavljene od politike, ekonomije, prava i religije – potonje
kao središta kulture. U modernom (epistemologijskom) ključu (analiziranom
u drugom dijelu studije) ideje prava su u rasponu od poimanja da pravo ustanovljuje
moderne društvene sisteme i prema tome je nezaobilazno sredstvo za
identifikaciju modernih društvenih pojava do teorija da je pravo, podjednako
kao i politika, ekonomija i kultura, pojava svediva na svoje prirodne uzroke. U
suvremenom (jezičnom) ključu pravo, koje ustanovljuje čak religiju, može biti
shvaćeno samo iz kulture – uključiv politiku i ekonomiju – u koju je utkano.
Tri se tradicije najznačajnije razlikuju u pogledima na dodir razuma i djela. Za
razliku od klasične tradicije, koja priznaje da razum može upravljati djelovanjem,
razum i djelo su u epistemologijskom ključu odvojeni logičkim jazom,
dočim su u lingvističkom ključu jedva razlučivi. Trostruko rješenje problema
istraživanja povećava kako heurističku tako i praktičnu vrijednost stipulira-
ne definicije prava. Integrirajući raznorodne tradicije, stipulativna definicija
služi integritetu pluralističkoga pravnog poretka, tj. postizanju postuliranih
temeljnih vrijednosti unutar granica prava. Međutim, pristup zauzet u studiji,
iako više uključiv od strančarskih, još uvijek je samo jedan od pristupa, koji
je u posljednjoj crti također neizbježno strančarski. Štoviše, gledan iz kulture
koja nije integrirana, parohijalan je ili čak neprijateljski.
Ključne riječi
pravo; politika; ekonomija i kultura; društvene i humanističke znanosti; sveučilište
Hrčak ID:
71121
URI
Datum izdavanja:
21.6.2011.
Posjeta: 1.453 *