hrcak mascot   Srce   HID

Other

Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom

Georg Kohler ; Universität Zürich, Zürichbergstrasse 43, 8044 Zürich, Švicarska

Fulltext: croatian, pdf (114 KB) pages 157-170 downloads: 452* cite
APA 6th Edition
Kohler, G. (2011). Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom. Politička misao, 48 (1), 157-170. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/71128
MLA 8th Edition
Kohler, Georg. "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom." Politička misao, vol. 48, no. 1, 2011, pp. 157-170. https://hrcak.srce.hr/71128. Accessed 6 Aug. 2021.
Chicago 17th Edition
Kohler, Georg. "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom." Politička misao 48, no. 1 (2011): 157-170. https://hrcak.srce.hr/71128
Harvard
Kohler, G. (2011). 'Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom', Politička misao, 48(1), pp. 157-170. Available at: https://hrcak.srce.hr/71128 (Accessed 06 August 2021)
Vancouver
Kohler G. Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom. Politička misao [Internet]. 2011 [cited 2021 August 06];48(1):157-170. Available from: https://hrcak.srce.hr/71128
IEEE
G. Kohler, "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom", Politička misao, vol.48, no. 1, pp. 157-170, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/71128. [Accessed: 06 August 2021]

Abstracts
Odnos politike, države i religije autor razmatra u politološkoj perspektivi, u
sklopu analize i vrednovanja zadaća, uspjeha i neuspjeha polity, policy ili politics
sa stajališta normativno-konstruktivne filozofije pravednosti. Danas je
središnja zadaća policy poticanje i jačanje zapadne političke kulture, zasnovane
na temeljnom razlikovanju “razumnoga” i “nerazumnog” pluralizma. “Razumni”
pluralizam počiva na pretpostavci da je država pravedna moć kojoj se
može priznati suverenost pri razlikovanju “javnoga” i “privatnoga”, pravednoga
i dobroga, pri čemu je gotovo samorazumljivo da tako liberalno zajamčeno
privatno područje mora biti primarno mjesto religijske prakse i religijskih
sloboda. Prijelomna crta za odnos države i religije očituje se u tome da
su samo pravna država i liberalni ustav kompetentni da kažu u čemu se sastoji
sloboda pojedinaca u okviru normi pravednoga. Definirajući “religiju” u obuhvatnom
smislu kao središnju za procese formiranja kulturnog identiteta, autor
smatra da se kulturna politika (politika koja se posve načelno tiče odnosa
države i religije), kao policy pravične integracije multikulturno oblikovanih
političkih jedinstava, treba usmjeriti na poticanje onih stavova i vrednota koji
omogućuju po Rawlsu definirani razumni pluralizam. Budući da političkome
pripada i mogućnost stvaranja neprijatelja, autor se zalaže za kulturnu politiku
“slabljenja osjećaja neprijateljstva” (N. Elias). Tako bi se ostvario sustavan
koncept policy, koji reflektira i čuva uvjete razumnog pluralizma. Kulturna je
politika, na razini policy i pogotovo na razini politics, veoma zahtjevan projekt.
Možda upravo Švicarska, sa svojim posebnim šansama građanske demokracije,
nudi perspektivne kulturnopolitičke prostore za djelovanje, koji su još
uvijek premalo istraženi.

Keywords
politika; polity; policy; “razumni” pluralizam; država; religija; kultura; Rawls

Hrčak ID: 71128

URI
https://hrcak.srce.hr/71128

[english]

Visits: 994 *