hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik

STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA

Puni tekst: hrvatski, pdf (61 KB) str. 213-213 preuzimanja: 242* citiraj
APA 6th Edition
(2011). STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA. Šumarski list, 135 (5-6), 213-213. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71627
MLA 8th Edition
"STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA." Šumarski list, vol. 135, br. 5-6, 2011, str. 213-213. https://hrcak.srce.hr/71627. Citirano 09.07.2020.
Chicago 17th Edition
"STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA." Šumarski list 135, br. 5-6 (2011): 213-213. https://hrcak.srce.hr/71627
Harvard
(2011). 'STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA', Šumarski list, 135(5-6), str. 213-213. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/71627 (Datum pristupa: 09.07.2020.)
Vancouver
STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 09.07.2020.];135(5-6):213-213. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71627
IEEE
"STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA", Šumarski list, vol.135, br. 5-6, str. 213-213, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71627. [Citirano: 09.07.2020.]

Sažetak
Gledajući televiziju, čitajući dnevni i tjedni tisak, prateći stručne skupove u naravi ili putem medija,stalno čujemo isto “nemamo strategije razvoja”, znači nemamo generalne strategije razvoja na raziniDržave, a nemamo je niti po svim granama gospodarstva, obrazovanja, znanosti, lokalne zajednice itd.,što je razumljivo, jer bi, uvjetno rečeno, zbroj tih strategija ili njihovih značajnijih dijelova, činio tu ge­neralnu strategiju na razini Države.Tako primjerice na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, na temu “Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske” čujemo, kako nemastrategije razvoja poljoprivrede. Radi ograničenosti prostora za ovu rubriku, postavit ćemo samo nekapitanja po našem mišljenju značajna za strategiju razvoja naše struke. Ponajprije, imamo li mi strategijurazvoja? Da li je to možda ona Strategija koju je donijelaVlada RH još 2003. god.? Reći ćemo kako njuokvirno predviđa i osigurava Zakon o šumama, gospodariti i dalje po načelu potrajnosti. Pisali smo i uovoj rubrici o novom Zakonu o šumama, a i u rubriciAktualno o potrebi osuvremenjavanja važećeg Za­kona. Resorno Ministarstvo osnovalo je Povjerenstvo za izradu novog Zakona, koje je počelo raditi stalo. Zna li struka zašto se stalo s radom? Da li bi možda neki članci bili u koliziji s onim što smo pot­pisali u pretpristupnim pregovorima s EU?Ašto smo to potpisali saznat ćemo navodno tek ovih dana,no, tko je zapravo pregovarao uime struke, zna li se?Ako imamo krovnu organizaciju struke Hrvatskošumarsko društvo, logično bi bilo i na toj razini uskladiti stavove i kadrove (ne mislimo političke), ionda izaći s njima i pred Državu i pred EU. No, kod nas, ako se ide po stručno mišljenje, onda se even­tualno ide u Hrvatske šume d.o.o., što nije loše, ali u načelu one zastupaju stav trgovačkog društva, kojibi mogao biti vođen samo interesom firme i u mogućoj koliziji s generalnim stavom struke. Što je s po­šumljavanjem opožarenih površina? Što je sa šumskom biomasom, da li se radi na tome da se ona zaistapočme tretirati kao značajan obnovljivi izvor energije na državnoj razini i da li je uključena u programEnergetske strategije razvoja, pa i u program zapošljavanja (pisali smo o tome koliko bi to bilo novihradnih mjesta)? Zašto neki sumnjaju u stručno i znanstveno verificirani podatak o mogućim raspoloži­vim količinama biomase u bliskoj budućnosti od preko 4 mil. tona, što je ekvivalent od oko 2 mil. tonanafte i zbog čega Država „nije sretna“ što ima domaći energent umjesto skupog uvoznog? Da li mi idalje planiramo samo prodaju sječke ili finalnog proizvoda, energije? Što ćemo s privatnim šumama ikako osigurati istovjetnost poslovanja šumama bez obzira na vlasništvo? Kao što vidimo, mi čak i kadaimamo planove, započinjemo ih, ne ispunjavamo ih i ne dovršavamo ih. U ovome broju Šumarskogalista u članku Domac, J. i dr., možemo saznati nešto više o razvoju domaćega tržišta peleta. U 2009. god.8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tone, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatlji­vijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom,i ovdje je u pitanju zapošljavanje,posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je i tu energetska strategija razvoja?Kako stojimo sa strategijom razvoja prerade drva, koliko smo proizvođači poluproizvoda, a koliko ikojih finalnih proizvoda, koji osiguravaju dodanu vrijednost i veće zapošljavanje? Kako i da li tu strate­giju povezujemo sa strategijom razvoja domaćih proizvođača alata, ljepila, lakova, okova i dr., što po­novo implicira veće zapošljavanje. Ovo je samo nekoliko pitanja, a ima ih još, pa postavite ih iVi, kakone bi zaboravili nešto što bi trebalo ući u Strategiju razvoja (valjda će je Država napokon napraviti) i na­posljetku razmislite o tome tko će sve te odgovore na pitanja pretočiti u našu Strategiju razvoja, i naposeuz razne lobije „ugurati“ u generalnu, državnu Strategiju razvoja? Pred nama su skori parlamentarni iz­bori, pa će biti interesantno vidjeti koju strategiju nude pojedine političke stranke i imaju li ju uopće.

Uredništvo

Hrčak ID: 71627

URI
https://hrcak.srce.hr/71627

[engleski]

Posjeta: 699 *