hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Usporedba ulova smrekinog pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima i feromonskim klopkama

Jan Lubojacký ; Česká zemědělská univerzita v Praze, Fakulta lesnická a dřevařská, Kamýcká 1176, 165 21 Praha 6 – Suchdol, Česká republika
Jaroslav Holuša ; Česká zemědělská univerzita v Praze, Fakulta lesnická a dřevařská, Kamýcká 1176, 165 21 Praha 6 – Suchdol, Česká republika

Fulltext: english, pdf (436 KB) pages 233-241 downloads: 562* cite
APA 6th Edition
Lubojacký, J. & Holuša, J. (2011). Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps. Šumarski list, 135 (5-6), 233-241. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/71629
MLA 8th Edition
Lubojacký, Jan and Jaroslav Holuša. "Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps." Šumarski list, vol. 135, no. 5-6, 2011, pp. 233-241. https://hrcak.srce.hr/71629. Accessed 8 Aug. 2020.
Chicago 17th Edition
Lubojacký, Jan and Jaroslav Holuša. "Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps." Šumarski list 135, no. 5-6 (2011): 233-241. https://hrcak.srce.hr/71629
Harvard
Lubojacký, J., and Holuša, J. (2011). 'Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps', Šumarski list, 135(5-6), pp. 233-241. Available at: https://hrcak.srce.hr/71629 (Accessed 08 August 2020)
Vancouver
Lubojacký J, Holuša J. Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps. Šumarski list [Internet]. 2011 [cited 2020 August 08];135(5-6):233-241. Available from: https://hrcak.srce.hr/71629
IEEE
J. Lubojacký and J. Holuša, "Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps", Šumarski list, vol.135, no. 5-6, pp. 233-241, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/71629. [Accessed: 08 August 2020]

Abstracts
Provedenim istraživanjem testirana je učinkovitost ulova smrekova pi­sara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima (TRIPODs) u odnosu na feromonske klopke tipa Thesohn (TPTs). Tijekom 2010. godine, na svakoj od tri eksperimentalne lokacije u Češkoj, postavljeno je po 5 lovnih TRIPODs i TPTs kompo­zicija opremljenih feromonom Pheagr IT međusobno udaljenih 10 metara. Jednom tjed ­no lovne kompozicije obilažene su i sakupljan je ulov smrekina pisara kroz cijelo razdoblje njegova rojenja (30. travnja do 1. listopada). Lovni trupčići, načinjeni od svježe posječenih smrekovih stabala, tretirani su piretroidnim insekticidom Vaztak 10 SC 23. travnja i zatim ponovno, svakih 7 tjedana, usporedo sa zamjenom feromon­skih dispenzera (Slika 1). Tijekom čitavog razdoblja trajanja eksperimenta ukupno je ulovljeno 15.657 jedinki smrekova pisara, od čega 6.343 mužjaka i 9.314 ženki. U lov ­nim kutijama postavljenim ispod kemijski tretiranih lovnih trupčića ukupno je ulovljeno 6.254 jedinki potkornjaka, od čega 2.995 mužjaka i 3.529 ženki. Na feromonskim klop­kama ukupno je ulovljeno 9.403 jedinki potkornjaka, od čega 3.348 mužjaka i 6.055 ženki (Tablica 1).
Prvo proljetno rojenje nakon zimovanja prošlogodišnjih imaga smrekinog pisara, zabilježeno je u trećem kvartalu travnja. U drugoj polovici svibnja došlo je do naglog pada ulova uzrokovanog padom temperature i povećanim padalinama (Slika 2). Maksi­mum rojenja proljetne generacije potkornjaka zbio se prvom polovicom lipnja. Počet­kom srpnja zamijećena su prva imaga nove, ljetne generacije (potkornjaci svjetlo smeđe boje). Maksimum rojenja druge, ljetne generacije zbio se sredinom srpnja. Tijekom ko­lovoza i rujna rojenje je polagano opadalo u intenzitetu i posljednji ulovi potkornjaka datiraju početkom listopada 2010. godine. Razlike u dinamici doleta i ulova smrekinog pisara na oba tipa lovnih kompozicija nisu utvrđene (Slika 3 i 4). Dva glavna maksi­muma u ulovu smrekinog pisara tijekom 2010. godine predstavljaju pojavu dvije gene­racije na području istraživanja. Ovakav biološki ciklus tipičan je za područje središnje Europe, osim u slučaju povišenih nadmorskih visina. Na sjeveru Europe smrekin pisar obično ima samo jednu generaciju godišnje, dok se na njenom jugu, zahvaljujući dugim i toplim ljetima i druga generacija u potpunosti razvije do spolno zrelih imaga. Na istraživanom području tijekom 2010. godine uvjeti za razvoj potkornjaka nisu bili opti­malni (Slika 2) tako da su na lovnim kompozicijama lovljena imaga prve proljetne gene­racije i imaga filijalne generacije (druga, prava ljetna generacija smrekinog pisara). Rojenje ženki druge serije polaganja imaga (sestrinske generacije) bilo je slabo izra­ženo i vidljivo je u slabo izraženom maksimumu 2. srpnja. Što se imaga druge genera­cije tiče, nije bilo zabilježeno rojenje ženki sestrinske generacije jaja, a imaga ove generacije bivala su zaustavljena u različitim stadijima razvoja ulazeći u dormantnu fazu mirovanja tijekom zime 2010/2011.
U prosjeku, tijekom razdoblje istraživanja ulovljeno je 417 ± 154 jedinki smrekinog pisara na svakoj TRIPODs kompoziciji, od čega 200 ± 74 mužjaka i 217 ± 85 ženki (Slika 5). Srednji ulovi za TPTs feromonske klopke iznosili su 627 ± 250 ukupno, odno­sno 223 ± 81 mužjaka i 404 ± 175 ženki (Slika 5). Manji broj potkornjaka ulovljenih na TRIPODs lovnim trupčićima bio je signifikantno različit od ulova na feromonskim klop­kama (Wilcoxonov test usklađenih parova: z = 3.07; p < 0.01). U usporedbi sa feromon­skim klopkama glavna prednost TRIPODs lovnih trupčića je jednostavnija i brža kontrola naleta potkornjaka. Ovdje se podrazumijeva jednostavna vizualna kontrola lovne kutije postavljene ispod trupčića. Također, korištenje trupčića duljine 2 metra (Slika 1) osigurava funkcionalnost lovne kompozicije tijekom sezone i rasta travne ve­getacije, pa nije potrebna košnja ili primjena herbicida. S druge strane, negativno sta­jalište ove metode lova potkornjaka je nepoznati udio jedinki koje nakon slijetanja na intoksiciranu koru trupčića odlijeću sa kompozicije i ugibaju negdje u okolnom pro­storu. Kao problem u evaluaciji učinkovitosti javlja se i mogućnost gubitka već uginulih jedinki uslijed naleta vjetra ili predacije pticama. Gubitak nepoznatog udjela jedinki postoji i kod feromonskih klopki (doduše, bez naknadnog ugibanja), a za obje je metode problematična i činjenica da u izvjesnoj mjeri love (i usmrćuju) korisne kukce – priro­dne neprijatelje potkornjaka.
Razlike u ulovima mužjaka i ženki smrekinog pisara na TRIPODs lovnim trupčićima nisu bile signifikantne (z = 1.48; p > 0.05) dok su te razlike u ulovima na TPTs feromon­skim klopkama bile signifikantne (z = 3.41; p < 0.001) sa dominirajućim ulovom ženki. Također, nisu utvrđene statistički značajne razlike u ulovima mužjaka na TRIPODs lov ­nim kompozicijama i TPTs feromonskim klopkama (z = 1.48; p > 0.05) dok su kod ulova ženki razlike bile signifikantne (z = 3.45; p < 0.001). Brojna su istraživanja potvrdila statistički značajne razlike u omjeru spolova na ulovima feromonskih klopki gdje su ulovi ženki brojniji od ulova mužjaka. U provedenom istraživanju obje su lovne kompo­zicije (TRIPODs i TPTs) u prve tri stjedna lova hvatale više mužjaka nego ženki. Ovo se može objasniti činjenicom da se mužjaci javljaju ranije u prirodi, zbog činjenice da oni započinju s ubušivanjem i produkcijom agregacijskog feromona. Isto vrijedi i za poče­tak naleta druge generacije. Postoje mišljenja da mužjaci smrekinog pisara trpe veći pritisak predatora i redukciju uslijed obrambenih mehanizama smrekovih stabala (pri­tisak smole). Dok ženke u načelu nisu sposobne izazvati prvi napad/ubušivanje (osim di­jela populacije koji formira sestrinsku generaciju), mužjaci mogu izazvati sušenje i propadanje stabala tijekom inicijalnog ubušivanja, pogotovo u epidemičnim gustoćama populacije. Stoga je redukcija mužjaka u rojećoj populaciji potkornjaka iznimno važna sa stajališta opće redukcije njihove populacije i zaštite smrekovih šuma od njihova na­pada. Ukupno gledajući, TIPODs lovni trupčići lovili su u većem omjeru muški spol u odnosu na TPTs feromonske klopke. Ss tog gledišta, uporaba TRIPODs lovnih trupčića povoljnija je sa stajališta redukcije populacije smrekinog potkornjaka od primjene samih feromonskih klopki. Objašnjenje ovakvoj pojavi leži u biologiji potkornjaka: dok se mužjaci u načelu šire nastojeći kolonizirati materijal u blizini već naseljenog (i “markiranog” feromonom), ženke se ponašaju upravo suprotno, bivaju privučene višim koncentracijama populacijskog feromona. Posljedično, razmjerno visoke koncen­tracije feromona u feromonskim klopkama jače privlači ženke od mužjaka, što se i poka­zalo u provedenom istraživanju.
Zaključno, može se reći da su u provedenom jednogodišnjem istraživanju zabilje­žena dva rojenja smrekinog pisara, s maksimumom rojenja u prvoj polovici lipnja i sre­dinom srpnja, da su TPTs feromonske klopke ulovile oko 35 % više jedinki potkornjaka nego TRIPODs lovni trupčići, te da je u ulovima iz feromonskih klopki bilo gotovo dvo­struko više ženki nego u ulovima na TRIPODs lovnim trupčićima. Ulovi mužjaka na obje lovne kompozicije bili su podjednaki.

Keywords
feromonske klopke; Ips typographus; lovni trupčići; spolni indeks

Hrčak ID: 71629

URI
https://hrcak.srce.hr/71629

[english]

Visits: 908 *