Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba

Igor Poljak ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
Marilena Idžojtić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
Marko Zebec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku


Puni tekst: hrvatski pdf 92 Kb

str. 269-278

preuzimanja: 1.710

citiraj


Sažetak

Zoološki vrt grada Zagreba, koji je ujedno i prvi zoološki vrt u Hr­vatskoj, osnovan je 1925. godine u perivoju Maksimir. S obzirom na važnost dr­veća i grmlja u oblikovanju prostora te na veliku povijesnu važnost pojedinih stabala, u radu je prikazan popis drvenastih svojti u Zoološkom vrtu te njihova dendrološka, hortikulturna i povijesna vrijednost. Na površini od oko 5,5 ha de­terminirano je 238 različitih svojti drvenastih biljaka iz 100 rodova, od kojih, 38 pripada golosjemenjačama, a 200 kritosjemenjačama. Najzastupljeniji rodovi su: JuniperusiPrunus(po 12 svojti),Salix(10 svojti),AceriBerberis(po 9 svojti), EuonymusiLonicera(po 7 svojti),PiceaiSpiraea(po 6 svojti) te s po 5 svojti Cornus,Cotoneaster,Fraxinus,ThujaiViburnum. Ukupno, s tropskim, suptrop­skim i mediteranskim vrstama koje se nalaze unutar Tropske kuće i Paviljona za majmune, u vrtu su prisutne 262 drvenaste svojte. Na području cijelog vrta rastu drvenaste vrste karakteristične za šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnog graba, od kojih je najzastupljeniji hrast lužnjak. Osim njih u vrtu je zasađen i velik broj autohtonih vrsta iz kontinentalnog područja Hrvatske, a prisutne su i različite alohtone i egzotične vrste. Dendrološka vrijednost vrta očituje se u veli­koj raznolikosti drvenastih svojti, što Zoološki vrt čini vrijednom zbirkom drvena­stih vrsta. Posebnu vrijednost vrtu daju stabla močvarnog taksodija i platana koja su zasađena još u vrijeme nastajanja maksimirskog perivoja. Pri odabiru biljnih vrsta za prostorno planiranje i oblikovanje unutar Zoološkog vrta, potre­bno je voditi računa o njegovom smještaju unutar povijesnog perivoja, autohto­noj vegetaciji na području parkovno-šumskog dijela Maksimira i o biljnim vrstama kao oblikovnom elementu za kreiranje ambijenta životinjskih nastambi.

Ključne riječi

dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Ma­ksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba

Hrčak ID:

71632

URI

https://hrcak.srce.hr/71632

Datum izdavanja:

30.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.849 *