Šumarski list, Vol. 135 No. 7-8, 2011.
Prethodno priopćenje
Rijetka i ugrožena grbica Hrvatske Erannis ankeraria – povijesni pregled, analiza i perspektive
Iva Mihoci
; Croatian Natural History Museum, Department of Zoology, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Milivoj Franjević
; Faculty of Forestry, University of Zagreb, Svetošimunska 25, 10002 Zagreb, Croatia
Sažetak
Mrazovac Erannis ankerariajedna je od najugroženijih vrsta noćnih leptira iz porodice grbica, navedena u Dodatku II i IV Direktive o staništima Europske Unije i zakonom zaštićena u Republici Hrvatskoj u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Iako, taksonomski blizak i morfološki vrlo sličan nekim našim vrlo čestim vrstama, među kojima se nalaze i značajni štetni defolijatori poput velikog mrazovca (E. defoliaria), ovaj se mrazovac nalazi iznimno rijetko i sporadično. Podaci o rasprostranjenju vrste, njenim populacijskim parametrima, kao i stvarna razina ugroženosti, i shodno tome, nužne mjere zaštite ove vrste u Hrvatskoj nisu do sada bili posebno istraživani. Prema publiciranim podacima, vrsta je početkom prošlog stoljeća zabilježena u Puli i Kaštel Starom. Provedeno istraživanje obuhvatilo je detaljan pregled svih dostupnih relevantnih lepidopteroloških zbirki u Hrvatskoj i Sloveniji, uz ponovnu re-evaluaciju primjeraka označenih kao E.ankeraria. Ispostavilo se da u je u zbirkama u više navrata došlo do zamjene s vrstom E. defoliaria ili da jednostavno vrste nema u većini relevantnih zbirki. Jedini valjano determiniran primjerak vrsteE. ankerariapotvrđen je u zbirci Prirodoslovnog muzeja Slovenije, a odnosi se na nalaz Staudera 1908. godine kod Kaštel Starog. Tijekom ciljanih dvomjesečnih terenskih istraživanja 2009. godine, vrsta nije potvrđena na lokalitetima dokumentiranih prethodnih nalaza, kao i očekivanim lokacijama pridolaska s obzirom na šumski vegetacijski tip, iz kojega potječu njeni rijetki nalazi.
Cilj pokrenutih istraživanja je da se nastave i prošire sustavna istraživanja rasprostranjenja svojte, a kako se radi o pravom šumskom kukcu, da se u njih uključi šumare-specijaliste zaštite šuma. U okviru postojećih programa monitoringa šumskih kukaca-štetočinja, na kserotermofilnim submediteranskim staništima hrasta medunca i hrasta kitnjaka, uz primamljivanje mužjaka svjetlosnim klopkama, mogle bi se koristiti i feromonske klopke kao potecijalno učinkovitiji način prikupljanja podataka o njenom rasprostranjenju. Prikupljeni podaci poslužili bi u donošenju smjernica upravljanja ili akcijskog plana svojte, kojim bi se utvrdio način upravljanja staništima u cilju očuvanja njihove strukture i funkcije, a u svrhu zadovoljavanja ekoloških potreba i očuvanja ove rijetke i prilično tajnovite vrste grbice u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Hrčak ID:
71636
URI
Datum izdavanja:
31.8.2011.
Posjeta: 1.852 *