Pregledni rad

Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga identiteta

Ivan Brlić orcid.org/0000-0002-7009-2495 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Gospić, Gospić, Hrvatska

Sažetak

Po jeziku narodi gospoduju,
a kad im ga oduzmu – sluguju.
Fran Kurelac

Hrvatska regija Lika danas je zbog prirodnih resursa prepoznata u prvom redu kao turističko odredište, dok se njezinim kulturnim i povijesnim obilježjima posvećuje nedovoljno pozornosti i stavlja ih se na marginu svakodnevnih događaja. Kada se govori o kulturnim i znanstvenim aspektima toga kraja, prva su asocijacija Nikola Tesla, Ante Starčević, grad Senj te prva hrvatska tiskara, a gotovo se i ne zna da iz Like potječu i dvojica iznimnih jezikoslovca – pop Šime Starčević i Fran Kurelac. Šime Starčević (Klanac, 1784 – Karlobag, 1859) autor je prve gramatike hrvatskoga jezika pisane na hrvatskom jeziku Nova ricsoslovica iliricska: vojnicskoj mladosti krajicsnoj poklonjena. Fran Kurelac (Bruvno, 1811 – Zagreb, 1874)
poznati je književnik i filolog te osnivač riječke filološke škole. Iako različitih jezičnih koncepcija, ti su lički jezikoslovci, a dijelom i Ante Starčević (Veliki Žitnik, 1823 – Zagreb, 1896), zadužili i regionalnu i cjelokupnu hrvatsku povijest i jezikoslovlje. Svrha je rada znanstvenoj zajednici predstaviti dosad nepoznate činjenice iz
života ličkih jezikoslovaca, a sve kako bi se vrednovale osobe koje su svojim djelovanjem pridonijele razvoju jezika kao osnovnoga pokazatelja identiteta jednoga naroda.

Ključne riječi

Ante Starčević; Fran Kurelac; identitet; Lika; Šime Starčević

Hrčak ID:

71700

URI

https://hrcak.srce.hr/71700

Datum izdavanja:

5.5.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.719 *